Hrvatska
Evo kako će nakon uvođenja eura izgledati plaće, mirovine, računi…
Hrvatska bi od 1. siječnja 2023. godine trebala ući u eurozonu, odnosno, euro bi trebao postati naša službena valuta. Provjerili smo što to znači za svakodnevni život, odnosno kako će hrvatskim građanima od prvoga dana iduće godine izgledati plaće, mirovine i računi.
Očekuje se da će Vijeće Europske unije u srpnju ove godine donijeti konačnu odluku o usvajanju eura u Republici Hrvatskoj te uredbu kojom se utvrđuje fiksni tečaj konverzije. Od tada će započeti i dobrovoljno dvojno iskazivanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti jer će se tada znati fiksni tečaj konverzije što je nužan element potreban za preračunavanje, dok će obveza dvojnog iskazivanja prema navedenom nastupiti 5. rujna 2022., kazali su nam iz Ministarstva financija.
U Konačnom prijedlogu zakona uređeno je i kako će izgledati plaće, mirovine, ali i računi od iduće godine. Kako su nam objasnili iz Hrvatske narodne banke, jednako kao i drugi iznosi, plaće i mirovine će se preračunavati u euro korištenjem fiksnog tečaja konverzije u njegovom punom brojčanom iznosu (sa svim decimalama) te zaokruživanjem dobivenog iznosa na dvije decimale.
Kako će izgledati plaće?
“Plaća i ostale naknade za prosinac 2022. isplaćuju se u siječnju 2023. kada je zakonsko sredstvo plaćanja euro te se isplaćuju u euru. Kako bi se plaća za prosinac mogla isplatiti u euru potrebno je i obračun plaće napraviti u euru. Isto vrijedi i za sve mjesece koji slijede nakon 1. siječnja 2023.”, kazali su nam iz HNB-a.
Iz Ministarstva su nam objasnili kako će se to obračunavati. “Nakon dana uvođenja eura visina plaće koja se isplaćuju radniku na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu preračunat će se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje”, kažu iz ministarstva.
Prema toj odredbi poslodavci bruto plaću iz ugovora moraju preračunati u euro. To će se dogoditi samo jednom, odnosno prilikom isplate plaće u siječnju 2023. za prosinac 2022. i taj će se preračunati bruto iznos plaće u euru koristiti za obračun plaće sve dok se on ne promijeni, odnosno, dok se plaća, primjerice, ne poveća.
Osim toga, poslodavac je dužan i dvojno prikazati ukupni iznos s platne liste, u kunama i eurima, a to bi se trebalo početi raditi već od 5. rujna ove godine, s ciljem privikavanja na novu službenu valutu, dodali su iz ministarstva. Taj će se dvojni prikaz nastaviti prikazivati sve do 31. prosinca 2023. godine, nakon čega će biti samo u eurima.
Kako će izgledati mirovine?
Isto će se pravilo primjenjivati i na mirovine i druga primanja iz mirovinskog osiguranja, te na socijalna davanja i druge naknade koje se iz proračuna isplaćuju građanima i kućanstvima.
“Nakon dana uvođenja eura visina mirovine i socijalnih davanja preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Navedeno također vrijedi prilikom utvrđivanja iznosa zaostalih i preplaćenih mirovina, socijalnih naknada te drugih naknada koje se iz proračuna isplaćuju građanima i kućanstvima. Ako su oni prije dana uvođenja eura bili izraženi u kunama, nakon dana uvođenja eura preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje”, kazali su nam iz ministarstva.
Što će biti s plaćanjem gotovinom i bezgotovinskim plaćanjem?
Uvođenjem eura, on postaje službena valuta i zakonito sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Potrošači će moći 14 dana nakon uvođenja eura prilikom plaćanja gotovinom i drugih gotovinskih transakcija moći istovremeno koristiti i kunu i euro. Primjerice, odete li u trgovinu i platite gotovinom u kunama, trgovac vam je dužan ostatak novca vratiti u eurima, osim ako to nije u mogućnosti napraviti. U tom vam slučaju može ostatak vratiti u kunama i eurima ili samo u kunama.
“Nakon isteka prva dva tjedna euro će ostati jedino zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj. U bezgotovinskom platnom prometu neće biti dvojnog optjecaja, nego će se od prvog dana transakcije izvršavati u eurima”, rekli su nam iz HNB-a.
Iz ministarstva su nam kazali da je propisana i obveza dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti isključivo prema potrošaču i to: u poslovnoj prostoriji na prodajnom mjestu ili na robi odnosno na cjeniku ako se radi o usluzi; na internetskoj stranici; u ponudi ili ugovoru na trajnom mediju; u obavijesti koja se potrošaču daje prije ili tijekom sklapanja ugovora izvan poslovne prostorije i ugovora na daljinu; tijekom oglašavanja u bilo kojem obliku, kojim se nudi prodaja robe ili usluge; u opomeni i drugoj obavijesti o nepodmirenom dugu koja se dostavlja potrošaču, ukupan iznos duga te putem drugih oblika iskazivanja cijena.
Kako će izgledati računi?
Provjerili smo i kako će u novoj godini i s uvođenjem nove valute izgledati računi za režije.
“Iznosi povezani s računima za režije preračunavat će se primjenom fiksnog tečaja konverzije i zaokruživati sukladno pravilima propisanima Zakonom o uvođenju eura. Prijedlog Zakona o uvođenju eura propisuje obvezu da se pri ispostavljanju računa prema potrošaču u razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja dvojno iskaže (u kunama i eurima) ukupan iznos računa uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. Ista pravila vrijede i za račune za režije. Primjerice, račun za vodne usluge i naknade ispostavljen korisniku usluge sastoji se od više elemenata temeljem kojih se vrši obračun, kao što su iznos računa hladne vode, pripis hladne vode, otpis hladne vode, ukupna naknada za kućanstvo te iznos za varijabilni dio cijene. U razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja bit će dovoljno u kuni i euru iskazati ukupan iznos računa te će biti obvezno navesti fiksni tečaj konverzije”, kazali su nam iz HNB-a.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Sport4 dana prije
SK ZADAR U VARAŽDINU / Bronca za Josipa Šaru u streličarstvu!
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa