Hrvatska
HRejting: Za 73% ispitanika zabrana pobačaja neprihvatljiva
Slučaj trudnice Mirele Čavajda ponovno je aktualizirao pitanje zakonske regulative prava na prekid trudnoće. Upravo je to glavna tema našeg večerašnjeg HRejtinga. Anketa je provedena od 16. do 19. svibnja na uzorku od tisuću 400 ispitanika. Najveća pogreška uzorka je +/- 2,62 posto, a pouzdanost istraživanja 95 posto. Rezultate je predstavila Tatjana Munižaba.
Da se građane pita, bi li pobačaj u Hrvatskoj bio zabranjen?
Od naših političara zaduženih za donošenje svih zakona, pa tako i onoga o pobačaju, stalno slušamo kako je pobačaj svjetonazorsko i ideološko pitanje te da izrazito polarizira hrvatsko društvo. HRejting pokazuje da uopće nije tako. Evo potvrde u brojevima.
Da pobačaj u Hrvatskoj treba biti potpuno zabranjen, misli samo 15% (15,2%) ispitanika. Za njih čak 73% zabrana je neprihvatljiva. Oko 11% (11,2%) ispitanih je neutralno, dakle, niti se slažu niti se ne slažu, a onih koji su mišljenje željeli zadržati za sebe manje je od jedan posto (0,6%).
Budući da se stajalište o pobačaju nastoji stalno vezivati uz svjetonazor i ideologiju, uvriježeno je stajalište da su birači lijevo-liberalnih stranaka u pravilu za pobačaj, dok oni desno-konzervativnih slijede poruke čelnika stranaka da je pobačaj ubojstvo jer život počinje začećem. Anketa pokazuje da ta teza stoji za ljevicu čiji birači apsolutnom većinom odbacuju bilo kakvu zabranu.
No desnica bi se mogla iznenaditi rezultatima. Natpolovična većina birača i Mosta (69,4%) i Domovinskog pokreta (51,8%) i Hrvatskih suverenista (51,3%) protivi se potpunoj zabrani pobačaja. Ni HDZ-ovi (55,4%) birači nisu za to da im stranka vezano uz to pitanje ode više desno od centra.
Mijenja li se uopće stajalište ispitanika prema pobačaju u slučaju da su život trudnice ili plod ugroženi?
Mijenja, ali u smjeru još većeg broja protivnika zabrane. Konkretno, više od 86% (86,1%) ispitanika smatra da trudnoću treba prekinuti kada je život žene ugrožen, a manje je od 5% (4,6%) onih koji bi je nastavili pod svaku cijenu. Oko 8 i pol posto (8,6%) je neodlučnih, a manje od 1% (0,6%) ne želi reći svoje stajalište.
Utvrdi li se tijekom trudnoće da plod ima teške deformacije, za 12% (11,9%) ispitanika porođaj je i dalje jedina prihvatljiva opcija. S njima se ne slaže 70% (69,6%) ispitanih. Formirano stajalište o pobačaju u slučaju teške deformacije ploda nema 18% (17,9%) ispitanika.
Postoje li neki generalni zaključci o medicinskom prekidu trudnoće koje je iznjedrio HRejting?
Prvi i osnovni je da se pobačaj treba suzbijati edukacijom i prevencijom, a ne zabranama. To je poručilo čak 83% ispitanika. Onih koji se s njima ne slažu, manje je od 5% (4,6%), a neutralnih je ili neodlučnih oko 11 i pol.
Drugi bi zaključak naše ankete glasio: ljudsko je pravo žene da jedina odlučuje o vlastitom tijelu, pa tako i kad je o pobačaju riječ. S tim se složilo 77% (77,1%) ispitanika, a nije njih blizu 13 (12,7%). Suzdržano ih je manje od 10% (9,8%).
I na kraju, kad god politička vlast u zemlji odluči mijenjati 44 godine star važeći Zakon o pobačaju, vjersku vlast za mišljenje ne treba pitati. Barem ako je suditi prema Hrejtingu. Jer gotovo 75% (74,9%) ispitanika odgovorilo je “NE!” na pitanje treba li Crkva biti uključena u izradu novog Zakona o pobačaju. Da su konzultacije potrebne misli samo 16%, dok mišljenje nije imalo (8,5%) ili ga nije željelo reći (0,6%) oko 9% sudionika naše ankete.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa