Hrvatska
Nezaposlenost u Hrvatskoj u travnju ispod prosjeka EU-a!
Nezaposlenost u Europskoj uniji i eurozoni bila je nepromijenjena u travnju, a u Hrvatskoj spustila se ispod prosjeka Unije, prvi puta od početka pandemije covida 19, pokazalo je u srijedu izvješće europskog statističkog ureda.
Stopa nezaposlenosti u EU-u, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u travnju 6,2 posto i bila je nepromijenjena u odnosu na ožujak, pokazuje izvješće Eurostata.
Promjena nije bilo ni u eurozoni, gdje se stopa nezaposlenosti u travnju zadržala na 6,8 posto.
U travnju prošle godine iznosila je 7,5 posto u EU i 8,2 posto u eurozoni.
Eurostat procjenjuje da je u travnju u EU bez posla bilo 13,264 milijuna građana, od čega njih 11,181 milijuna u eurozoni.
U odnosu na ožujak njihov se broj u EU smanjio za 89 tisuća, te za 96 tisuća u eurozoni.
U usporedbi s prošlogodišnjim travnjem manji je za 2,543 milijuna u EU, te za 2,175 milijuna u eurozoni.
Hrvatska u društvu Litve
Španjolska i Grčka i u travnju su bilježile dvoznamenkaste stope nezaposlenosti, najviše u EU, od 13,3 odnosno 12,7 posto.
Slijedi Italija s 8,4 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u travnju iznosila 6,1 posto i bila je niža za 0,2 postotna boda nego u ožujku, prema revidiranom Eurostatovom podatku. Time se spustila ispod prosjeka Unije prvi puta od veljače 2020.
U travnju prošle godine iznosila je 8,2 posto.
Bez posla je u Hrvatskoj u travnju, prema Eurostatovim podacima, bilo 111 tisuća građana, dvije tisuće manje nego u mjesecu ranije. U odnosu na travanj 2021. njihov je broj smanjen za 37 tisuća.
Najbliža je Hrvatskoj po stopi nezaposlenosti u travnju Litva gdje je iznosila 6,2 posto.
Češka i dalje bilježi najnižu stopu nezaposlenosti u EU-u, od 2,4 posto. Slijede Njemačka i Poljska s tri posto, te Malta s 3,1 posto.
Neznatni pad nezaposlenosti mladih
Blago je u travnju smanjena nezaposlenost u skupini građana u dobi do 25 godina, iskazana u padu stope nezaposlenosti u EU i eurozoni za 0,1 postotni pod u odnosu na ožujak, na 13,9 posto.
U prošlogodišnjem travnju iznosila je 18,4 posto u EU, te 18,6 posto u eurozoni.
Bez posla je u EU u travnju ove godine bilo 2,6 milijuna mladih, od čega 2,12 milijuna u eurozoni.
U usporedbi s ožujkom broj nezaposlenih smanjio se u EU za šest tisuća, a u eurozoni za tisuću.
U odnosu na prošlogodišnji travanj njihov je broj manji za 685 tisuća u EU, te za 555 tisuća u eurozoni.
Irska perspektiva
Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše su stope nezaposlenosti mladih i u travnju bilježile Španjolske i Grčka, od 28,9 odnosno 36,8 posto.
Prate ih Italija i Švedska sa stopama nezaposlenosti među mladima od 23,8 odnosno 22,2 posto.
Stopa nezaposlenosti građana u skupini do 25 godine visoka je i u Portugalu i Slovačkoj, gdje je iznosila 19,9 odnosno 18,6 posto, pokazalo je izvješće.
Irska je u travnju Njemačkoj preotela poziciju zemlje s najnižom stopom nezaposlenosti mladih, od 5,6 posto. U Njemačkoj iznosila je 5,7 posto.
U skupini su i Malta i Nizozemska sa 6,8 odnosno 6,9 posto.
Mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih nisu obavezne dostavljati Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija, koje ih dostavljaju na kvartalnoj razini.
U prvom tromjesečju Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 15,9 posto, uz 23 tisuće mladih bez posla, pokazuju revidirane tablice Eurostata.
Iz Ministarstva obrazovanja već su ranije najavili da dane provedene u štrajku učiteljima, nastavnicima i profesorima neće platiti, a učenicima će se nastavna godina produljiti za onoliko dana koliko je trajao štrajk.
Učitelji, nastavnici i profesori osnovnih i srednjih škola, fakulteta, zaposlenici znanstvenih instituta i potpornih ustanova u znanosti i visokom obrazovanju idu u štrajk, najprije jednodnevni u srijedu, a ne ispune li se njihovi zahtjevi, barem tri od traženih pet, štrajk će se nastaviti koliko god trebalo, pa takve najave nesumnjivo podsjećaju na one s kojima je prije šest godina započeo do tada najveći štrajk u obrazovnim ustanovama, piše Večernji list.
“Štrajk će biti jednodnevan, a nakon njegova završetka bit ćete informirani o nastavku naših aktivnosti. Ne mislimo stati na tom štrajku upozorenja, planiramo progresivan štrajk tako da svaki sljedeći biti širi ili dublji, u svakom slučaju drukčiji. Što prije uspostavimo dijalog oko prihvaćanja poštenih, pravednih, opravdanih i izvedivih zahtjeva, to ćemo prije stati s našim aktivnostima”, poručio je Željko Stipić iz sindikata Preporod.
U resornom ministarstvu pak smatraju kako razloga za štrajk nema.
Štoviše, poručuju da su zaposleni u sustavu obrazovanja ostvarili više od 60 posto kumulativnog povećanja. Drugim riječima, učitelju u osnovnoj školi koji je bez napredovanja prosječna plaća od 2019. godine narasla je 67 posto te ona sada iznosi 1481 euro. Isti taj učitelj, računajući prosječne plaće, 2019. godine imao je 886 eura, godinu kasnije 955 eura, a 2021. godine njegova prosječna plaća iznosila je 1028. Plaća je nastavila rasti, bez obzira na to što učitelj od 2019. godine nije napredovao, pa je 2023. godine ona iznosila 1257 eura, a 2024. godine 1487 eura. Za razliku od učitelja koji nije napredovao u sustavu, onaj učitelj osnovne škole koji je od 2019. godine do danas napredovao do učitelja savjetnika, zadnjeg stupnja napredovanja, bilježi rast prosječne plaće od 70 posto. Naime 2019. godine učitelju savjetniku prosječna plaća iznosila je 1133 eura, godinu kasnije 1228 eura, 2023. godine prosječna plaća savjetnika iznosila je 1602 eura, a ove godine u siječnju učiteljima savjetnicima isplaćena je prosječna plaća od 1928 eura, piše Večernji list.
U srednjim školama od 2019. godine do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te sada iznosi 1589 eura, nastavniku mentoru rasla je 70 posto pa je prosječna isplaćena plaća u siječnju ove godine iznosila 1790 eura, a nastavniku savjetniku u srednjoj školi 71 posto – pa sada prosječna plaća iznosi 1995 eura. U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju danas iznosi 3178 eura. Lani je redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna plaća iznosila 3152 eura, a medijalna 3135 eura. Istom redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna isplaćena plaća 2019. godine iznosila je 2162 eura. Prosječna plaća asistenta na fakultetima 2019. godine iznosila je 882 eura, 2020. godine 897 eura, lani je prosječna plaća bila 1367, a danas prosječna plaća asistenta iznosi 1389 eura.
“Čak i za vrijeme korona-krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. Ako sada govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto, što nam pokazuje da je usprkos inflaciji povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno. Uz to, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, poručuju iz Ministarstva obrazovanja.
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su, nakon najave štrajka upozorenja u školstvu, ocijenili da zbog svega što je u posljednjih 10 godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, ne nalaze nikakva razloga za štrajk.
“Od početka mandata Vlade, svake godine povećavana je plaća zaposlenicima u sustavu obrazovanja pa sada već govorimo o više od 60 posto kumulativnog povećanja”, odgovorili su iz ministarstva nakon najave jednodnevnog štrajka upozorenja u školstvu koji će se održati 19. ožujka u organizaciji Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Školskog sindikata Preporod.
“Čak i za vrijeme korona krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. U osnovnim školama učitelju mentoru plaća je rasla 66 posto, a učitelju savjetniku 70 posto. U srednjim školama, od 2019. do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te iznosi 1589 eura, nastavniku-mentoru rasla je 70 posto, a nastavniku savjetniku 71 posto.
U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju iznosi 3178 eura”, priopćili su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Uz to, napomenuli su, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. “Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, podsjetili su.
“Ako govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto što nam pokazuje da je, unatoč inflaciji, povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno”, stoji u priopćenju.
Što se tiče organizacije odgojno-obrazovnog rada na dan štrajka, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja izvijestili su da će se odvijati “na jednak način kao i u danima kada nije štrajk”, što znači da svi učenici dolaze u srijedu u školu. Na web stranicama škole bit će objavljene obavijesti ako neka škola neće moći organizirati niti dio odgojno-obrazovnog rada, napomenuli su.
Za ponedjeljak su sazvani sastanci sa svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola na kojima će im biti dane detaljne upute o organiziranju odgojno- obrazovnog rada za vrijeme štrajka, kao i upute o provođenju njihovih zakonskih obaveza o vođenju evidencije radnog vremena, stoji u priopćenju.
Donosimo vremensku prognozu naše meteorologinje Tee Blažević. Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, kiša i pljuskovi padaju duž Jadrana i uz Jadran. Na moru puše jako i vrlo jako jugo, brojne katamaranske i trajektne linije su u prekidu.
U nastavku petka kiše i pljuskova s grmljavinom bit će u većini predjela Hrvatske, lokalno obilnijih duž Jadrana i uz Jadran.
Za područje Gorskog kotara i Like te sjevernog Jadrana postoji opasnost od bujičnih i urbanih poplava, na snazi je posebno hidrološko upozorenje sektora Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Nestabilno će biti i za vikend.
U subotu će kiša i pljuskovi još biti česta pojava u mnogim predjelima, duž Jadrana i uz Jadran treba računati na mogućnost lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom. Prema večeri, kako temperature budu padale, kiša bi mogla prijeći u susnježicu i snijeg u najvišem gorju.
Nedjelja će isto biti nestabilna, ali s manje oborine. Posvuda osjetno hladnije.
Još hladnije početkom novog tjedna.
U ponedjeljak u najvišem gorju može zalepršati koja pahulja snijega.
Od utorka stabilnije vrijeme, ali hladno, osobito ujutro na kopnu kad treba računati na minuse i mraz.
IZ ZIME U JESEN / Od subote kiša, jugo i visoke temperature!
KINO ZONA / U četvrtak repriza dokumentarca “Fiume o morte!”, potom “Stvarna bol” za kraj revije “Večer s Oskarima”
Horoskop za 19. ožujka 2025.
Zbog opasnosti od gušenja s tržišta se povlači ova plastična igračka…
