magazin
Što bi se dogodilo kad bi sve ose nestale?

Ose su, budimo iskreni, prilično dosadne i neugodne, a njihovi ubodi mogu jako boljeti. No, što bi se dogodilo sa svijetom kad bi sve ose jednostavno nestale?
Prije nego što počnete slaviti ovaj scenarij, BBC donosi manje poznate, čudesne činjenice o ovim kukcima bez kojih bi došlo do velikih poremećaja u ekosustavu.
Da nema osa, ne samo da bismo ostali bez vrste kukaca, već i bez kompleksnog društva koje ima sličnosti s našim.
Važnost predatora
Svaka osa ima svoju ulogu koju mora ispuniti, bez obzira radi li se kraljici, čistačici, čuvaru ili dadilji. Osim toga, puno su pametnije nego što ljudi to priznaju.
Neke si ose međusobno prepoznaju lica i prema tome onda prepoznaju gdje su u hijerarhiji te je li osa prijateljski ili neprijateljski nastrojena. Možda to niste znali, ali ose se mogu istrenirati da pronalaze eksploziv ili droge.
Ose su vrlo važan predator, a gubitak svakog predatora ima snažan negativan efekt na ekosustav. To je zbog toga što ose čuvaju biljni život, usjeve i druga bića od paukova, stonoga, muha do gusjenica i ostalih.
Ovi leteći predatori godišnje samo u Velikoj Britaniji ulove oko 14 kilograma drugih insekata, a većina im služi za hranjenje mladih. Tako bi bez osa mnoge biljke ostale nezaštićene, a domovi bi nam bili prepuni insekata koje dosad nismo morali tjerati.
Prijeti im scenarij pčela
U posljednjih 30 godina snažno je pala populacija pčela zbog upotrebe pesticida, promjene u poljoprivredi i klimatskih promjena.
Sličan scenarij prijeti i osama, no javnost ih ne percipira u tako romantičnom svjetlu kao primjerice pčele. Studije su pokazale da ljudi s pčelama vežu pozitivnije doživljaje i slike – med, cvijeće i pelud dok ose dozivaju puno negativnije pojmove i slike poput uboda, bola i bijesa.
To je potpuno nepravedno, tvrde stručnjaci, jer ose obavljaju neke identiučne funkcije u prirodi poput pčela te su također ključni oprašivači.
Činjenica je da, kad ose ne bi postojale, izgubili bismo i više od 100 različitih vrsta orhideja i smokvi. To možda ne zvuči kao golema katastrofa, ali svaka vrsta smokve oslanja se na svoju vrstu ose koja je oprašuje. Vezano uz to, više od 1.000 vrsta tropskih ptica i sisavaca ovisi o smokvama, a samim time onda i o smokvama kako bi preživjeli.
Postoji na tisuće vrsta osa koje većinom obavljaju svoj posao u prirodi da ih ne primjećujete. Samo jedan posto osa doći će do vašeg stola. Naravno, najodbojnija karakteristika ose je njezin žalac, a njezin ubod je vrlo bolan. Naime, žalac ose sadrži vrstu toksina za koji su laboratorijske pretrage pokazale da ima aktikancerogena svojstva.
Ose imaju puno za ponuditi. Dok dođu do vašeg sladoleda ili soka, u zadnjem su stadiju života. Žive dva tjedna do mjesec dana.
Stručnjaci savjetuju – ne dirajte ose jer bez njih bismo imali puno više zaraza i bolesti, manju bioraznolikost i globalno tržište hrane bilo bi nesigurnije.
Koliko god instinktivno paničarimo kad vidimo osu i po mogućnosti počinjemo mlatiti rukama po zraku, nemojte! Zastanite i pogledajte ih. Možda primijetite koliko su čudesna ova omražena bića.
magazin
“Moždani pacemakeri”: Implantati na testiranju za pomoć alkoholičarima i narkomanima

Kirurzi će staviti implantate u mozgove alkoholičara i ovisnika o opioidima u pokusu čiji je cilj testiranje upotrebe električnih impulsa za borbu protiv žudnje za pićem i drogama, piše britanski list Guardian.
Ta se tehnika već koristi za pomoć pacijentima u kontroli nekih učinaka Parkinsonove bolesti, depresije i opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP). Sada skupina liječnika i istraživača – sa sveučilišta Cambridge i Oxford te King’s Collegea u Londonu – želi koristiti duboku stimulaciju mozga kako bi pokušali smanjiti žudnje ovisnika i potaknuti njihovu samokontrolu.
“Duboka moždana stimulacija djeluje poput pacemakera”, rekla je za Observer glavna istraživačica projekta, prof. Valerie Voon s odjela za psihijatriju Sveučilišta Cambridge.
“Baš kao što možemo koristiti pacemaker za stabilizaciju abnormalnih električnih ritmova u srcu osobe, vjerujemo da možemo koristiti moždani implantat da djeluje kao pacemaker i normalizira devijantne električne ritmove mozga koji su povezani s ovisnošću. Ovo će ispitivanje pokazati je li to praktična ideja.”
Korištenje moždanih implantata posljednjih je godina postalo popularno kod liječnika koji liječe moždane poremećaje. Više od četvrt milijuna ljudi opremljeno je njima za kontrolu simptoma niza stanja. U slučaju Parkinsonove bolesti, implantati isporučuju impulse centrima za kretanje u mozgu pacijenata i zaustavljaju simptome koji uključuju drhtanje i nevoljne pokrete.
Nekoliko nedavnih malih studija sugeriralo je da bi se tehnika mogla proširiti za korištenje kod ovisnika o alkoholu i opioidima. Znanstvenici sada dovršavaju planove za prvo potpuno kliničko ispitivanje duboke moždane stimulacije kako bi utvrdili može li se proširiti kako bi se suprotstavilo rastućoj krizi ovisnosti o alkoholu i drogama u Velikoj Britaniji i drugim zemljama.
Ovisnost o opioidima također je ozbiljan zdravstveni problem. Gotovo polovica svih smrtonosnih trovanja drogama sada uključuje opijate kao što su heroin i morfij.
“Većina ljudi zadobije teška oštećenja ako postanu ozbiljno ovisni o alkoholu ili opioidima”, rekla je Voon. “Njihova žudnja ne utječe samo na njih. Njihove obitelji, njihovi roditelji, njihovi supružnici i njihova djeca također pate. Ovisnost nikada nije samo individualni poremećaj.”
“Ovisnici su nesposobni za rad, a također se suočavaju s opasnošću od predoziranja. To je postalo vrlo ozbiljan problem za moderno društvo”, kazala je ona.
magazin
Znate li kako najekonomičnije voziti autocestom? Postoji točno određeno pravilo

Pri kojim brzinama je vaš automobil najekonomičniji? Svi ćemo razviti neku svoju filozofiju i misliti da znamo odgovor na ovo pitanje, ali postoje neka pravila koja su već dokazana.
Dakle, za većinu vozila vrijedi pravilo da ubrzate što prije, prebacite u najvišu brzinu, vozite do 90 km/h i održavate okretaje motora od 1500 do 2500 o/min. Tada je potrošnja najniža, a i najmanje opterećujete motor, piše HAK revija.
Što je s brzinama na autocestama i ekonomičnom vožnjom?
Njemačka stručna organizacija TÜV preporuča brzinu od 70 do 80 posto maksimalne brzine – ali ona ne smije prijeći 130 km/h. Ovo pravilo (do 80 posto maksimalne brzine) vrijedi za slabije automobile koji nemaju visoku krajnju brzinu. Automobil koji ima maksimalnu brzinu 150 km/h trebao bi stoga ostati u rasponu brzina između 105 i 120 km/h.
magazin
OGŠ SV. BENEDIKTA / Prvog dana proljeća koncert učenika za Dan škole

Osnovna glazbena škola sv. Benedikta jedina je umjetnička katolička škola na području RH i uspješno djeluje već sedamnaestu školsku godinu. Njezine osnivačice su Benediktinke svete Marije, a život i rad škole izvodi se pod benediktinskim motom: „Ora et labora“ (Moli i radi) te uz Benediktov monaški usklik: „Neka se u svemu slavi Bog!“
A mi Boga slavimo kroz razne aktivnosti: od svakodnevne redovne nastave, bilo da se radi o skupnim predmetima (solfeggio, zbor, orkestar, komorna glazba), bilo o individualnoj nastavi instrumenata (učenici sviraju flautu, gitaru, glasovir, klarinet, obou i violinu), školskim produkcijama i koncertima, nastupima u raznim prigodama ili manje formalnim druženjima kao što su subotnje Radionice s katehezom pod vodstvom naših koludrica, zajedničke svete mise, terenska nastava, smotre, druženje s ostalim katoličkim školama u RH i natjecanja, stoji u objavi iz Škole.
21. ožujka, prvi dan proljeća, ujedno je i blagdan preminuća sv. Benedikta, koji OGŠ sv. Benedikta slavi kao Dan škole.
Ovogodišnja proslava Dana škole započinje večer uoči samoga blagdana, jednim od najsvečanijih događaja u godini, svečanim Koncertom učenika povodom Dana škole, koji će se održati u četvrtak, 20. ožujka s početkom u 19 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Ulaz je slobodan.
Na ovom koncertu nastupit će polaznici predškolske glazbene skupine, školski zbor i orkestar te niz solista, dua i tria, redom najbolji, najmarljiviji i najuspješniji učenici škole, kojima je nastup na ovakvom događaju nagrada i veliko veselje. Poseban pečat ovakvom obliku javnog prezentiranja učeničkih postignuća daje publika, koja svojim toplim i iskrenim aplauzom nagrađuje i potiče naše male glazbenike pa je ovo prilika pozvati sve ljude dobre volje, one koji nas poznaju i koji još nisu imali tu priliku, da dođu, opuste se i uživaju, a sigurni smo da će s našeg koncerta izaći zadovoljni, oplemenjeni i pozitivno iznenađeni vještinama i izvedbenim dostignućima naših malih učenika.
Veliko veselje i radost našim učenicima naročito pričinja animiranje djece koja su zainteresirana započeti put svog glazbenog školovanja pa koristimo ovu prigodu pozvati upravo takvu djecu i njihove roditelje da se pridruže na Koncertu učenika povodom Dana škole, u petak u 19 sati, gdje će imati priliku iz prve ruke, zapravo iz ruku i duša djece slične dobi, upoznati što se sve može na glazbenom planu postići uz dobro i stručno vodstvo i u poticajnoj atmosferi.
Na sam Dan škole, blagdan preminuća sv. Benedikta, 21. ožujka, osnivačice škole, Benediktinke svete Marije, učenici škole i njihovi roditelji i učitelji, zajedno će proslaviti sv. misu u crkvi svete Marije u 18 sati.
U ovoj posebnoj prigodi, prilika je i zahvaliti na suradnji i potpori osnivačicama OGŠ sv. Benedikta, Benediktinkama svete Marije, Sveučilištu u Zadru, Koncertnom uredu Zadar, Gradu Zadru i Zadarkoj županiji, našoj sestrinskoj ustanovi, Dječjem vrtiću Golubica, Glazbenoj školi Blagoje Bersa i Odjelu glazbene škole pri OŠ Biograd na Moru te svima s kojima surađujemo i koji doprinose pozitivnom ozračju i uspješnom djelovanju i prezentiranju OGŠ sv. Benedikta, posebno uključujući medije.