Hrvatska
Teorije zavjera: Koliko je “ravnozemljaša” u RH, a koliko ih sumnja u cjepivo?

Koliko je u Hrvatskoj “ravnozemljaša”, koliko se Hrvata protivi cijepljenju, a koliko ih ne vjeruje da je čovjek bio na Mjesecu?
To je samo dio pitanja prvog velikog hrvatskog istraživanja o stanju društvene svijesti koje je provela agencija Promocija plus ekskluzivno za RTL Hrvatska.
Vjerujemo li znanosti ili smo skloniji teorijama zavjere?
Oblik našeg planeta
Snimljena iz svemira, s Međunarodne svemirske postaje, dokazanog je oblika no polemike se i dalje vode. Jer ravnozemljaši su i suvremeni svjetski fenomen.
Zemlja je ravna ploča za 5,4 posto dok ih još 6 posto nije sigurno uz oko 3 posto (3,1 posto) onih koji to ne znaju ili nisu htjeli odgovoriti.
U trećem desetljeću trećeg tisućljeća u našoj zemlji svega 85,6 posto hrvatskih građana smatra da je zemlja okrugla.
“Ravnozemljaša” je nešto češće među ženama (5,8 posto), zatim starijoj populaciji (iznad 60 godina 7 posto populacije), te slabije obrazovanima (8,8 posto u populacijom s osnovnom školom). Češće žive su u naseljima s manje od 1000 stanovnika, a nešto više od prosjeka žive na zagrebačkom području (6,8 posto), u Slavoniji (5,8 posto) i Dalmaciji (5,7 posto).
Iskrcavanje čovjeka na mjesec
Još su neobičniji podaci o iskrcavanju čovjeka na Mjesec. Svaki deseti hrvatski građanin smatra da čovjek nije bio na Mjesecu već da se radi o hladnoratovskoj propagandi Amerikanaca (ne vjeruje 9,7 posto). Svega dvije trećine, odnosno 67,2 posto vjeruje da je čovjek bio na Mjesecu, dok ostalih 23 posto nisu sigurni ili ne znaju je li čovjek hodao po Mjesecu.
Žene su sumnjičavije (9,9 posto), stariji (14 posto), slabije obrazovani (18,8 posto), oni iz manjih naselja (16,1 posto) a gledano po regijama prednjače u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj (13,8 posto).
Dobrobit cjepiva
Koronakriza i cjepivo na koje se čekalo, probudilo je dodatne sumnje u dobrobiti cjepiva. Gotovo jedna trećina hrvatskih građana smatra da su ona štetna i/ili nepotrebna (32,2 posto). Ne slaže se s tim 41,3 posto.
Veći udio protivnika cjepiva (općenito, kao i protiv COVID-19) je među muškom populacijom (33,8 posto), mlađima od 30 godina (39,1 posto), slabije obrazovanim građanima (38,3 posto), a uvjerljivo najčešće u Dalmaciji čak 42,6 posto.
Suzdržanost, odnosno protivljenje cijepljenju u našoj se zemlji počelo razvijati i prije pandemije. A svaki četvrti hrvatski građanin smatra da je svako cjepivo opasno osobito za djecu (25,6 posto).
Službena i alternativna medicina
Uočljiva je i relativno niska razina povjerenja u službenu zapadnu medicinu u odnosu na alternativnu medicinu.
Svega 34,9 posto građana daje prednost službenoj medicini, dok visokih 21,8 posto više vjeruje alternativnoj medicini, uz 35,7 posto onih koji nisu sigurni koja je medicina bolja i 7,7 posto koji ne znaju/nemaju stajalište.
5G mreža
5G mreža doseg je suvremene tehnologije i znanosti. Da se 5G mreža razvija za kontrolu ljudi putem čipova ne smatra tek nešto više od pola punoljetnog stanovništva (52,6 posto). Ali 17,0 posto misli upravo tako.
Mladi su oni koji najčešće nemaju sumnju u kontrolu ljudi putem 5G mreže i čipova. Dok više od četvrtine stanovništva misli da nam 5G donosi utjecaj na zdravlje (26,5 posto).
Pa čini li znanost naš život kvalitetnijim? Za svega 71,5 posto hrvatskih punoljetnih građana znanost i tehnologija čine život kvalitetnijim.
Stav prema znanosti
Da znanost čini više štete nego koristi ne smatra tek nešto više od polovice ispitanika (55,5 posto) što je još jedna potvrda protuznanstvenog vala koji se bilježi u razvijenim zemljama, dok 18,6 posto građana potvrđuje ovo stajalište. Više od petine se niti slažu niti ne slažu dok ostatak ne zna.
Što je teorijama zavjere? Primjera radi s tvrdnjom “Većina ljudi ne razumije koliko našim životima upravljaju zavjere moćnika o kojima malo znamo”, slaže se visokih 42,7 posto hrvatskih građana.
A u tvrdnju da čipiranje ljudi nije u planu svjetskih moćnika vjeruje tek 40,5 posto populacije, uz visokih 26 posto onih kojim smatraju da je to upravo plan. Dok jedna trećina građana nije sigurna ili nema stajalište/ne zna što se događa s ovom tehnološkom humanom “novotarijom”, čipiranjem ljudi.
Klimatske promjene
Klimatske promjene su stvarnost, vidimo ih svaki dan, znanstvenici upozoravaju na snažne i česte vremenske nepogode, poplave, suše, ugrozu poljoprivrednih površina, pretjeranu emisiju CO2 i ako ne djelujemo odlučnije – neće nam biti spasa.
Da su klimatske promjene stvarna opasnost za ljude i prirodu smatra 87,3 posto naših građana, dok ih svega 3,4 posto ne vide nikakve klimatske promjene koje bi nas ugrožavale, uz 8,5 posto koji su na klackalici vjerovanja i nevjerovanja u utjecaj klimatskih promjena.
Hrvatski rezultati prvi u povijesti – u mnogome su slični talijanskima barem kada je riječ o znanosti i teorijama zavjere. A sutra RTL Danas donosi istraživanje o obitelji i osobnom zadovoljstvu.
NAPOMENA: Ekskluzivno terensko istraživanje provela je Promocija plus za RTL od 23. svibnja do 15. lipnja na uzorku od 1054 ispitanika u cijeloj zemlji. Uz standardnu grešku od +/- 3,02 posto i razinu pouzdanosti od 95 %
Hrvatska
Fuchsu nije jasno: Ne nalazim nikakav razlog za štrajk u školstvu

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su, nakon najave štrajka upozorenja u školstvu, ocijenili da zbog svega što je u posljednjih 10 godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, ne nalaze nikakva razloga za štrajk.
“Od početka mandata Vlade, svake godine povećavana je plaća zaposlenicima u sustavu obrazovanja pa sada već govorimo o više od 60 posto kumulativnog povećanja”, odgovorili su iz ministarstva nakon najave jednodnevnog štrajka upozorenja u školstvu koji će se održati 19. ožujka u organizaciji Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Školskog sindikata Preporod.
“Čak i za vrijeme korona krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. U osnovnim školama učitelju mentoru plaća je rasla 66 posto, a učitelju savjetniku 70 posto. U srednjim školama, od 2019. do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te iznosi 1589 eura, nastavniku-mentoru rasla je 70 posto, a nastavniku savjetniku 71 posto.
U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju iznosi 3178 eura”, priopćili su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Uz to, napomenuli su, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. “Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, podsjetili su.
“Ako govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto što nam pokazuje da je, unatoč inflaciji, povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno”, stoji u priopćenju.
Što se tiče organizacije odgojno-obrazovnog rada na dan štrajka, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja izvijestili su da će se odvijati “na jednak način kao i u danima kada nije štrajk”, što znači da svi učenici dolaze u srijedu u školu. Na web stranicama škole bit će objavljene obavijesti ako neka škola neće moći organizirati niti dio odgojno-obrazovnog rada, napomenuli su.
Za ponedjeljak su sazvani sastanci sa svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola na kojima će im biti dane detaljne upute o organiziranju odgojno- obrazovnog rada za vrijeme štrajka, kao i upute o provođenju njihovih zakonskih obaveza o vođenju evidencije radnog vremena, stoji u priopćenju.
Hrvatska
Stiže obilna kiša, na snazi je posebno upozorenje! Vraćaju se minusi, bit će i snijega

Donosimo vremensku prognozu naše meteorologinje Tee Blažević. Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, kiša i pljuskovi padaju duž Jadrana i uz Jadran. Na moru puše jako i vrlo jako jugo, brojne katamaranske i trajektne linije su u prekidu.
U nastavku petka kiše i pljuskova s grmljavinom bit će u većini predjela Hrvatske, lokalno obilnijih duž Jadrana i uz Jadran.
Za područje Gorskog kotara i Like te sjevernog Jadrana postoji opasnost od bujičnih i urbanih poplava, na snazi je posebno hidrološko upozorenje sektora Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Nestabilno će biti i za vikend.
U subotu će kiša i pljuskovi još biti česta pojava u mnogim predjelima, duž Jadrana i uz Jadran treba računati na mogućnost lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom. Prema večeri, kako temperature budu padale, kiša bi mogla prijeći u susnježicu i snijeg u najvišem gorju.
Nedjelja će isto biti nestabilna, ali s manje oborine. Posvuda osjetno hladnije.
Još hladnije početkom novog tjedna.
U ponedjeljak u najvišem gorju može zalepršati koja pahulja snijega.
Od utorka stabilnije vrijeme, ali hladno, osobito ujutro na kopnu kad treba računati na minuse i mraz.
Hrvatska
Evo kolike će uskrsnice dobiti zaposleni u državnim firmama

Iako je Uskrs 20. travnja, neke državne tvrtke već su objavile iznose uskrsnica za svoje zaposlenike. Iznosi su i ove godine skromni, pogotovo kada se uzme u obzir inflacija i cijena uskrsne košarice.
Mnoge će firme i ovaj Uskrs dijeliti uskrsnice. Iznosi su i više nego skromni, ako se uzme u obzir cijena uskrsne košarice. U odnosu na 2023. godinu, prošla je bila skuplja za 20 posto. Ova će sigurno biti još skuplja.
Primjerice ona najbogatija uskrsna košarica je prošle godine iznosila nevjerojatnih 395 eura. Ona srednja s jeftinijom ribom, odojkom i rolanom šunkom bila je 237 eura, a najskromnija – u kojoj su srdele, sušena lopatica i pile – bila je 116 eura.
Ove godine cijene uskrsne košarice sigurno će ići gore, pa će uskrsnice biti i više nego dobrodošle. Evo koliko će dobiti oni zaposleni u državnim firama.
Na upit DNEVNIK.hr-a, Janaf je odgovorio kako je pitanje dara pred Uskrs, kao i ostalih materijalnih prava zaposlenika, regulirano važećim Kolektivnim ugovorom JANAF-a d.d. te se postupa sukladno odredbama istog. Temeljem Kolektivnog ugovora svaki zaposlenik prima uoči Uskrsa dar u iznosu od 132,73 eura, priopćili su.
HEP-ova uskrsnica iznosit će 133 eura. Isplata će obuhvatiti oko 10.300 radnika.
HŽ Infrastruktura d.o.o. će isplatiti radnicima uskrsnicu u visini 150,00 eura po radniku. Iznos uskrsnice je određen prema važećem Kolektivnom ugovoru.
Uskrsnica se isplaćuje svim radnicima HŽ Infrastrukture d.o.o. Ukupan predviđeni iznos za uskrsnice je oko 790 tisuća eura, priopćili su nam iz HŽ Infrastrukture.
INA svojim radnicima isplaćuje uskrsnicu u iznosu od 132,72 eura neto u naravi, putem INA beneFIT kartice. Isplatom uskrsnice obuhvaćeni su svi radnici u društvima INA Grupe u Hrvatskoj, odnosno više od 8000 radnika.
Hrvatske ceste će radnicima isplatiti uskrsnicu u iznosu od 150,00 eura. Broj radnika koji ostvaruju pravo na navedenu isplatu iznosi 479.
Hrvatska pošta svojim će radnicima prema Kolektivnom ugovoru isplatiti jednokratnu prigodnu nagradu u iznosu od 133 eura. Pravo na isplatu nagrade ostvaruje 8.745 radnika.
Zaposlenici Gradske uprave Grada Zagreb, kojih je ukupno 3012, će prema Kolektivnom ugovoru, za Uskrs dobiti dar u naravi vrijednosti 132,72 eura, priopćili su.
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prije
VIDEO / Zadarska pjevačica Bernarda Grbeša predstavlja svoj debitantski singl “Istina”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
PONOS U SŠ VICE VLATKOVIĆA: Plasman na Državno natjecanje učenika strukovnih škola u čak četiri zanimanja!
Sovid 23
28. lipnja 2022. at 22:49
Da mi je znati koje obrazovanje i kako izgleda ravnozemljaš koni je napisao ovaj uradak.
Pretpostavljam da će prvi na pelc protiv majmunske.