Connect with us

Hrvatska

Sever: “Prijeti nam kaos. Već smo siromašniji, mnogi na hranu troše pola primanja”

Objavljeno

-

Uzroci sadašnje krize i one koje je počela 2008. godine su različiti, uz to su dvije velike europske zemlje u ratu, ipak ono što se događalo posljednjih 12 mjeseci u nekim stvarima neodoljivo podsjeća na 2008. godinu, kad smo imali rekordnu zaposlenost, rasle su plaće, rastao je BDP… Hrvatska je imala inflaciju, ali znatno manju nego sada, proračun se zahvaljujući tome dobro punio, a onda je stigla recesija, Hrvatska se suočila s visokom nezaposlenosti i trebalo joj je šest godina da se pokrene. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji je kao sindikalac sudjelovao u svemu što se događalo tada, a i sada, za Novi list je komentirao sličnosti i razlike u situaciji 2008. i sada.

“Sada je situacija nešto drukčija, ovo što se sada događa ima početak još u kraju 2020. godine, nakon prvog zatvaranja gospodarstva u pandemiji. Već početkom 2021. godine počeo je i rast cijena hrane, ali i rast cijena energenata jer se očekivao rast potrošnje zbog oporavka. I tu je razlika između onog što se događalo 2008. godine i onog što se događa danas. Malo tko u Hrvatskoj negira da prijete ozbiljni problemi”, kaže Sever.

Sever je za Novi list komentirao i rast cijena energenata, vode, komunalnih usluga… Gotovo svega.

“Već jesmo osjetno siromašniji. Ni rast plaća ni rast mirovina ne prate inflaciju. Uspoređivanje rasta plaća i inflacije nije dovoljno samo po sebi i ne otkriva pravu sliku, jer nam je inflacija službeno 12,3 posto, ali trošak hrane je rastao 18,3 posto. Procjena udjela troška hrane u mjesečnom trošku kućanstva za ovu godinu bila je nešto veća od 25 posto. No, te procjene uz ovu inflaciju više ne stoje. Uz to inflacija nema jednak utjecaj na sve građane, jer je udio troška hrane u mjesečnim troškovima puno veći i puno je više rastao kod onih siromašnijih. Onima s prosječnom mirovinom od tri tisuće kuna i onima koji primaju plaću u rasponu od medijalne do minimalne, odnosno od 6.510 kuna do 3.750 kuna, trošak hrane je 30, 40 ili čak 50 posto. Njima trošak stanovanja, odnosno režija nije oko 15 posto, nego je blizu 30 posto”, objašnjava.

Sever kaže kako će nova kriza u Hrvatskoj najviše pogoditi one koji su i do sada teško živjeli.

“To su ljudi koji su i u dobrim godinama teško živjeli, i tada su se morali odricati puno toga. Oni su odavno naučili štedjeti i na obući i odjeći i na higijeni. Oni su već bili jako štedljivi i na hrani, jer su morali odvajati više novca za energiju, za režije. Na njih je udar ove inflacije najveći. Za dobar dio umirovljenika i ljudi koji rade za minimalne dohotke nije od nekog velikog značaja što su poskupjeli hoteli i restorani, ili kućanski aparati, ili putovanja. Kad govorimo tko trpi posljedice ove inflacije, to je prestala biti priča o nešto više od 19 posto onih koji su, prema službenim statistikama, u riziku od siromaštva, ili o energetski siromašnima koji dobivaju vaučere, mi govorimo o ljudima čija se primanja kreću u rasponu od malo više od medijalne plaće, pa do minimalne, i ogroman broj umirovljenika”, govori.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HAK upozorava na moguću poledicu na cestama

Objavljeno

-

Kolnici su vlažni i skliski, a magla smanjuje vidljivost mjestimice u unutrašnjosti, zbog niskih temperatura na cestama u unutrašnjosti moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).

Vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te ne kreću na put bez zimske opreme.

Radovi na autocestama
Zastoji su povremeno u zonama radova na zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici, brzoj cesti Solin-Klis (DC1), Istarskom ipsilonu između tunela Učka i čvora Matulji, autocesti A4 Goričan-Zagreb između čvorova Popovec i Zagreb istok.

U pomorskom prometu nema poteškoća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova akcija USKOK-a, uhićenja u više županija. “Zločinački su se udružili zbog droge”

Objavljeno

-

U tijeku je nova akcija USKOK-a. Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provodi PNUSKOK. Uhićeno je pet osoba u više županija.

Navedene radnje provode se na području Požeško-slavonske županije, Rijeke i Zagreba u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su u sastavu zločinačkog udruženja počinile kazneno djelo iz oblasti kriminaliteta droga, objavili su iz USKOK-a.

USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju, o čemu će pravodobno obavijestiti javnost. Oglasila se i policija.

” Policijski službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – Služba Osijek, u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, provode kriminalističko istraživanje kojim je obuhvaćeno pet osoba zbog sumnje da su počinili kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.

Tijekom jutra uhićeno je pet osoba na području Policijske uprave požeško-slavonske, Rijeke i Zagreba te su u tijeku hitne dokazne radnje. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja PNUSKOK – Služba Osijek podnijet će kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kažu iz policije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Demokratske mjere su možda najvažnija tema za opstanak hrvatskog naroda

Objavljeno

-

By

U Nacionalnoj i sveučiličnoj knjižnici u Zagrebu održava se sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju. Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjeda Vijećem za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Uz predsjednika Vlade na sjednici sudjeluju ministri: Šipić, Butković, Dabro, Primorac, Piletić, Erlić, Fuchs, Hrstić, Glavina i državni tajnik Milas.

Sjednica Vijeća za demografsku obnovu
Plenković je započeo predstavljanje demografskih mjera koji je težak 685 milijuna eura, prenosi tportal. “Ovo je možda najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskog naroda. Nema zemlje u Europoskoj uniji koja nije stavila pitanje demografske revitalizacije u prvi plan.

Naravno da smo u našim pogledima realni. Trebamo vidjeti na koji način ovaj format može pridonijeti u sudjelovanju svih resora u pogledu demografske politike.

Da bi se održao broj stanovnika koje imamo, stopa fertiliteta bi trebala biti 2,1 dijete po ženi. Trenutno je Bugarska najbolja, zatim Rumunjska pa Francuska. Najmanju stopu fertiliteta imaju Malta, Italija, Litva, Španjolska, Finska. Hrvatska je trenutno u sredini, s 1.41 stopom fertiliteta… Najbogatije zemlje imaju niži fertilitet nego Hrvatska”, poručio je.

Pad nataliteta
“Pad nataliteta te zemlje kompenziraju uvozom radne snage, to je najočitije u Njemačkoj i Švedskoj”, rekao je Plenković. “Najveća stopa fertiliteta je u najsiromašnijim zemljama. Najviše stope imaju Niger, Čad, Kongo, Somalija sa 6,1 djece po ženi.

Nastojat ćemo da temu demografske obradimo sa svih resora jer jedno ministarstvo ne može naći čudnovati recept. Svi moraju dati doprinos koji će pomoći.

Strateški cilj je da 2030. godine svako dijete ima osigurano svoje mjesto u dječjem vrtiću i to ćemo ostvariti. Investicijskim ciklusom stavili smo obrazovanje u prvi plan”, izjavio je premijer.

Demografski paket mjera
Sredstva su povećana za 202 posto, a za 2026. ćemo podići proračun 679 milijuna eura. Udvostručuje se jednokratna naknada, 100postotno povećanje. Udvostručujemo dane za očinski dopust. Mjeru za drugih 6 mjeseci sad dižemo na tri tisuće eura.

Tu su i promjene kod dječjeg doplatka. Vodili smo računa o imovinskom cenzusu te smo došli u situaciju da je dvije trećine djece u RH obuhvaćeno dječjim doplatkom.

Ekonomska situacija i priuštivo stanovanje
“Što se tiče ekonomske situacije, BDP po stanovniku smo udvostručili, a taj će se broj i dalje povećavati. Nastavit ćemo ulagati i stvarati ozračje ključno za rješavanje stambenog pitanja mladih.

Znači, više mladih na ugovoru na neodređeno i primanja koja su takva da ih banke prepoznaju kao sposobne da mogu financirati svoje stambeno pitanje.

U kontekstu rasta plaća napravili smo iskorake i nastavit ćemo u tom smjeru”, poručio je Plenković.

Ministar Šipić predstavlja paket mjera za demografsku obnovu
“Ovim mjerama želimo zaustaviti aktualne negativne trendove, rekao je ministar demografije pa započeo s analizom negativnog trenda. “Nakon Oluje imali smo baby boom. Bijela kuga pogađa cijelu Europu pa danas nemamo zemlju koja ima stopu fertiliteta iznad dva djeteta po ženi

Prvi paket mjera

Vlada želi značajnije pomake u demografiji. U obzir smo uzeli nastavak negativnih trendova, iseljavanje iz RH, rast troškova života, ali i pozitivne trendove koje imamo. Usvajamo nove mjere zapošljavanja i poticanja ulaganja.

Vjerujem da će ovaj pomak od 202 posto i pomaci koji će se dogoditi u ’26. i ’27. zaista pomoći našim obiteljima.

Demografske mjere ići će u 4 koraka:

– Mjera za unapređenje sustava podrške roditeljstvu

– Izgradnja poticajnog okruženja za obitelji i djecu

– Mjere za područja pogođena depopulacijom

– Mjere za poticanje ponovnog useljavanja hrvatskih iseljenika

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu