Svijet
Šimonović za N1: Postoji stvarni strah od nuklearnog rata
Hrvatski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Ivan Šimonović gostovao je u TNT-u i komentirao najnovija događanja u Ukrajini.
“Situacija u Ukrajini bila je u središtu rasprava na općoj skupštini, ali raspravljalo se i na vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojem je ovaj mjesec na čelu Francuska. Među naglascima u razgovorima po pitanju agresije na Ukrajinu, izdvojio bih sljedeće naglaske: Naglasak na agresiji kao kršenje međunarodnog prava i potrebi da se ona zaustavi. Zatim na dostupnosti cijenama hrane i energenata, te na kraju o strahu od daljnje eskalacije i mogući nuklearni sukob. Upravo ovo je nova dimenzija. I dalje je Rusija u UN-u izolirana, što se vidjelo po ovacijama koje je dobio Zelenski kada se obratio općoj skupštini”, rekao je.
Kako navodi, posljedice sukoba su tragične za Ukrajinu i dramatične za Rusiju. “Ozbiljne su za Europu, ali i opasne za cijeli svijet. Već sada imamo desetke tisuća žrtava, radi se o strašnim razaranjima ukrajinskih gradova i sela. S druge strane imamo i globalni problem nedostatka i rasta cijene žita. Tu je i kriza energenata, što je veliki udar za Europu, koja je zavisna od ruskog plina. To najviše dolazi do izražaja u raspravama. Postoje rijetki pozitivni pomaci. Razmjene zarobljenika olakšavaju ljudske patnje, ali dovode i do porasta povjerenja između strana. Sa strane ljudskih prava to je veliki dobitak. Mi smo dobili našeg državljanina Prebega, ali bojim se da je među stranama u sukobu tako duboko nepovjerenje da ni ove mjere neće puno pomoći. Svaki put kada postoji prilika, treba ih odrabljivati”, rekao je.
“Što se deblokade tiče, njezin motiv je taj da nitko nije želio biti odgovoran za porast gladi u svijetu. Nakon puno razočaranja, tu je i UN imao posebnu ulogu zbog tog straha za porast odgovornosti za glad u svijetu i rast cijena hrane. Ne vjerujem da će se itko usuditi da ne nastavi s ovom pomoći da se ublaže globalne humanitarne posljedice sukoba u Ukrajini”, rekao je.
“Rusije nije ostvarila svoje ratne ciljeve”
Smatra da su šanse za ozbiljne mirovne pregovore u ovom trenutku slabe. “S jedne strane imamo Rusiju, koja nije ostvarila svoje ratne ciljeve, i koja radi svojih unutarnjih političkih razloga ne želi to priznati. S druge strane, imamo Ukrajinu koja je u zamahu i pokazala je da se može braniti i vratiti okupirana područja. Imamo i treći čimbenik da Rusija na ovu situaciju reagira eskalacijom sukoba. To je vrlo ozbiljna eskalacija. Ruski izvori govore da je parcijalna mobilizacija znatno šira od 300.000 novačenih vojnika. Uz to, treba gledati u kontekstu drugih ruskih poteza, što je aktualno održavanje referenduma u četiri oblasti u Ukrajini”, rekao je.
“Treći faktor je ruska prijetnja da će svaku prijetnju suvereniteta Rusije suzbiti svim raspoloživim sredstvima, uključujući i nuklearno. Zamislite situaciju, nakon ovog referenduma koji je u pravnom smislu lakrdija, ali se svejedno održava, slijedi aneksija, imat ćemo situaciju da se s gledišta Rusije Ukrajina smatra okupatorom. Svaka podrška Ukrajini u tom smislu je narušavanje teritorijalnog suvereniteta Rusije, jer vrijedi ona prijetnja mogućnosti uporabe svih snaga, uključujući i nuklearne. Cijela situacija je vrlo ozbiljna”, rekao je.
Kaže da će se situacija u Rusiji mijenjati, bez obzira na manipulaciju u medijima, te da će rasti otpor, zajedno sa sve širom mobilizacijom. “Vidimo da mnoge manjine i ruralno stanovništvo osjećaju da su oni posebno pogođeni mobilizacijom. “Tu će sigurno otpor protiv takvih rizika rasti. Tu postoji ravnoteža između straha od represije ako se protive mobilizaciji i straha od posljedica ako se mobilizaciji odazovu. Ispravno je ukazati na to da je sada na granici s Gruzijom i Kazahstanom nastale kolone ljudi koji pokušavaju izaći iz Rusije. Procjene su da se čeka dulje od jednog dana da se izađe iz zemlje. To je za Rusiju veliki gubitak jer su oni koji su do sada napuštali Rusiju bili mladi i obrazovani, koji su potencijalno oni koji bi mogli raditi probleme ruskom režimu, pa bi se cinično moglo reći da je i bolje da odu”, rekao je.
“Podneseno je snažno izvješće koje ističe odgovornost za zločine i potrebe za istragama koje se provode. Mnoge države, uključujući i Hrvatsku, podržavaju istrage ICC-a. Ured visokog povjerenika za ljudska prava provodi promatračku misiju u Ukrajinu, ali ona u svojim izvješćima mora biti oprezna, jer izvješćuje iz okupiranih dijelova Ukrajine, kako bi mogla biti oči i uši međunarodne zajednice. S druge strane, osnovano je i posebno istražno povjerenstvo od strane vijeća za Ljudska prava, koje govori o mučenjima, ubojstvima i silovanjima”, rekao je.
Tvrdi da je problem UN-a taj da prema povelji ne smije isključiti niti jednu članicu, a da za tako nešto ne postoji suglasnost svih članica vijeća sigurnosti. “Takve inicijative imaju političkog smisla. Pomažu da se vidi koliki je problem veta i blokade vijeća sigurnosti. Teško je ostvarivati ciljeve u ovakvom okruženju. Pesimisti su oni koji misle da će nas uništiti nuklearni rat, a optimisti su oni koji vjeruju da ćemo opstati, do trena kada će nas uništiti klimatske promjene”, rekao je.
Gotovo jedna od 10 osoba nije sigurna ima li dugi covid-19, prema novoj analizi podataka ankete koja dolazi pet godina nakon što je pandemija prisilila ljude diljem svijeta da ostanu kod kuće kako bi spriječili širenje virusa.
Jedan od 20 ima dugi covid
Na temelju ankete engleske Nacionalne zdravstvene službe (NHS) koja je obuhvatila više od 750.000 ljudi, studija također pokazuje da gotovo jedna od 20 osoba ima dugi COVID, što je naziv za trajne simptome covida 19.
Kronično postvirusno stanje uključuje simptome kao što su umor, smanjena koncentracija, vrtoglavica, otežano disanje i bol u mišićima.
Oni koji pate od tog stanja rekli su da može dovesti do teške iscrpljenosti i onemogućiti im normalan život.
Siromašni u većem riziku
Studija, koja je objavljena u utorak u časopisu Health Expectations, također je otkrila da oni koji žive u siromašnim područjima imaju veću vjerojatnost dugotrajnog covid-a.
Stručnjaci dodaju da bi moglo postojati više čimbenika koji objašnjavaju zašto ljudi nisu sigurni pate li od tog stanja.
“Ako vam ne kažu da bolujete od dugog covida, dakle ako nemate kliničku dijagnozu… onda vjerojatno niste sigurni radi li se o dugom covid-u”, rekla je za Euronews Health Nisreen Alwan, sa Sveučilišta Southampton u Velikoj Britaniji i jedna od autorica studije.
Osoba koja kaže da joj se zdravlje pogoršalo nakon što je oboljela od covida, što bi neki mogli smatrati blagom infekcijom, “prilično je stigmatizirana”, dodao je Alwan, što može spriječiti ljude da govore o tome ili traže dijagnozu ili podršku.
Što je još otkrilo istraživanje?
Autori su otkrili da se prevalencija dugotrajnog covid-a povezuje s razinom društvene diskriminacije.
Skupine koje su imale veću vjerojatnost da će prijaviti dugi covid-19, uključuju žene, roditelje ili njegovatelje, seksualne manjine kao i određene etničke skupine poput Roma i onih s mješovitim ili višestrukim etničkim skupinama.
‘Mnogi su izgubili stare poslove i živote’
Nikad nije bilo važnije imati čvrste procjene broja slučajeva kako bi se unaprijedile rasprave o planiranju zdravstvene skrbi i potrebama medicinskog istraživanja”, rekao je Danny Altmann, profesor imunologije na Imperial College London koji nije bio uključen u novu studiju.
Dodao je u e-poruci Euronewsu da je “sve manje i manje tolerancije za bilo kakvu daljnju raspravu o tome što je covid-19 ostavio i za sebe i s njim povezanim dugoročnim zdravstvenim potrebama te poziva da se ona – “samo nastavi’”.
Studija objavljena u časopisu Nature Medicine 2024. godine procjenjuje da globalno 400 milijuna ljudi globalno boluje od dugotrajne bolesti covid-19, što ima i ekonomske posljedice i to od gotovo trilijuna, odnosno 954,4 milijarde eura.
“Skupine dugotrajnih pacijenata s covidom diljem svijeta se (s pravom) osjećaju očajno i iznevjereno. Mnogi su izgubili svoje stare poslove i svoje stare živote”, rekao je Altmann, dodajući da su mnogi dulji slučajevi dugotrajnog covid-a kod ljudi koji se nisu mogli samoizolirati u prvim danima pandemije.
Istraživači su rekli da rezultati pokazuju potrebu za većom sviješću o stanju među javnošću i zdravstvenim radnicima, kao i potrebu za boljom raspodjelom dijagnoze, liječenja i podrške.
“Duga bolest covida povećava nejednakosti u zdravlju i moramo biti vrlo osjetljivi na to i obratiti pažnju na to kako ćemo podržati ljude koji su u nepovoljnijem položaju ako imaju dugotrajnu bolest”, rekao je Alwan, uključujući i poticanje na pristup podršci i zdravstvenim uslugama.
Svijet
Nova zaraza prijeti Europi, slavonski farmeri u panici: “Ona je poput bombe i lako se može proširiti”
Hrvatska je na oprezu zbog zaraze slinavke i šapa u Mađarskoj. Najviše strahuju stočari na rubu s granicom, posebno u Baranji.
Bolest slinavke i šapa najviše zahvaća goveda, a rjeđe obolijevaju ovce, koze i svinje. Struka ističe da se širi strahovito brzo, brže od svinjske kuge te da je od nje i opasnija.
“Ona je poput bombe. Može se vrlo lako proširiti i ne može se zaustaviti. Ako se ona nastavi širiti s te farme u Mađarskoj, hrvatsko mljekarstvo će doživjeti nagli pad”, rekao je poljoprivrednik Đuro Lenđel za Dnevnik.hr.
Iz Ministarstva poljoprivrede umiruju da bolest u Hrvatskoj još nije zabilježena.
“Ništa ne prepuštamo slučaju, u stalnoj smo komunikaciji i s terenom i kolegama u članicama Europske unije gdje se pojavila bolest. Ako dođe do zaraze, brzo ćemo reagirati”, rekao je Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Bolest se prvo pojavila u Njemačkoj pa nakon toga i u Mađarskoj.
Europol je upravo predstavio najnovije izvješće o prijetnjama organiziranog kriminala u EU-u (EU-SOCTA) za 2025. Ključna poruka sažeta je u naslovu samog izvješća: “DNK organiziranog kriminala se mijenja, kao i prijetnja Europi”.
Hrvatska se u izvješću spominje zbog nedavno otkrivenih malverzacija s otpadom, te razbijanja mreže trgovanja državljanima Kine.
Zašto je ovo izvješće važno?
Europol smatra da EU-SOCTA predstavlja jednu od najtemeljitijih analiza prijetnji koje organizirani kriminal predstavlja unutarnjoj sigurnosti Europske unije. Temelji se na obavještajnim podacima država članica i međunarodnih policijskih partnera, a osim što analizira trenutačno stanje, predviđa i buduće prijetnje, dajući policiji i kreatorima politika u Europi smjernice kako da ostanu korak ispred sve sofisticiranijih kriminalnih mreža.
A kriminal se zaista mijenja. Najnovije izvješće pokazuje da se DNK organiziranog kriminala temeljno promijenio i da je postao dublje ukorijenjen i destabilizirajući nego ikad prije, istaknula je izvršna direktorica Europola Catherine De Bolle dodajući kako ovo izvješće mora biti poziv na buđenje, piše Index.hr.
Promjene kriminalnih organizacija
Kriminalne organizacije više nisu ograničene tradicionalnim strukturama – prilagodile su se svijetu kojeg oblikuju globalna nestabilnost, digitalizacija i nove tehnologije, objašnjava se u izvješću. EU-SOCTA izdvaja tri glavne značajke današnjeg organiziranog kriminala: organizirani kriminal više nije samo prijetnja javnoj sigurnosti – on potresa same temelje institucija i društva EU-a.
Destabilizirajući učinci vidljivi su na dva fronta: unutar Unije – kroz pranje novca, ulaganja ilegalnog novca, korupciju, nasilje i iskorištavanje mladih kao izvršitelja, te izvana kroz kriminalne mreže koje sve češće djeluju kao produžena ruka hibridnih prijetnji i rade u suradnji s takvim akterima, čime se međusobno jačaju.
Kriminal na internetu
Kriminal se razvija i na internetu, ističe se u izvješću. Digitalna infrastruktura pokreće kriminalne operacije, omogućujući im da rastu i prilagođavaju se brže nego ikad prije. Gotovo svi oblici organiziranog kriminala danas imaju digitalni trag – bilo kao alat, cilj ili sredstvo.
Od internetskih prevara i ransomware napada do krijumčarenja droge i pranja novca, internet je postao glavno poprište za kriminalne aktivnosti. Kriminalne skupine sve više koriste digitalnu infrastrukturu kako bi sakrile svoje aktivnosti, a podaci postaju nova valuta moći – kradu se, preprodaju i iskorištavaju, navodi se u izvješću.
Kriminalci koriste i AI
Osim toga, i umjetna inteligencija mijenja lice organiziranog kriminala, priznaju autori. Kriminalci brzo koriste nove tehnologije, kako bi potaknuli kriminalne aktivnosti i povećali njihovu učinkovitost. Ono što čini AI revolucionarnom je njezina dostupnost, prilagodljivost i sofisticiranost, a čine ju i snažnim alatom za kriminalne mreže. Te tehnologije omogućuju automatizaciju i širenje kriminalnih operacija, čineći ih obimnijima i teže uočljivima.
Ključne točke evolucije kriminala
Evolucija kriminalnih mreža posebno dolazi do izražaja u sedam ključnih područja koja EU-SOCTA 2025 izdvaja kao najopasnije. To su kibernetički napadi, ponajviše ransomware, ali sve više i napadi na ključnu infrastrukturu, vlade, tvrtke i pojedince – često s ciljevima usklađenima s državnim interesima. Slijede internetske prijevare, koje su sve češće vođene socijalnim inženjeringom temeljenim na umjetnoj inteligenciji i pristupu ogromnim količinama ukradenih osobnih podataka.
Izdvaja se i internetsko seksualno zlostavljanje djece, s pojavom generativne AI koja stvara materijale dječje pornografije i olakšava online mamljenje djece.
Šverc ljudi, oružja i otpada
Zatim se navodi krijumčarenje migranata, pri čemu mreže naplaćuju basnoslovne iznose i potpuno zanemaruju ljudsko dostojanstvo, iskorištavajući geopolitičke krize. Tu je, tradicionalno i trgovina drogom, s tržištem koje se stalno širi, mijenja rute i metode, uz sve veći rizik od širenja nasilja i novačenja mladih diljem EU-a.
Krijumčarenje oružja i dalje raste zbog tehnoloških napredaka, online tržišta i dostupnosti oružja u Europi, smatraju autori izvješća.
Naveden je i kriminal vezan za otpad, što je, smatraju autori, često zanemareno, ali vrlo unosno područje gdje kriminalci iskorištavaju legalne tvrtke i nanose štetu okolišu. Iako se neke prijetnje odvijaju u fizičkom svijetu, elementi gotovo svih kriminalnih procesa sele se na internet – od novačenja i komunikacije do plaćanja i automatizacije koju omogućuje umjetna inteligencija, ukazuju.
Digitalna korupcija
Financije i metode pranja novca stalno se razvijaju, a ilegalni novac sve češće završava u paralelnom financijskom sustavu, dizajniranom da ga zaštiti i umnoži, upozorava se u izvješću. Digitalne platforme i tehnologije poput blockchaina dodatno otežavaju razbijanje takvih sustava, navode autori.
Napominju da je korupcija i dalje jedan od najopasnijih faktora koji omogućuju kriminalne aktivnosti. Prilagodila se digitalnom dobu – kriminalci ciljaju ljude koji imaju pristup ključnim sustavima i koriste online metode za regrutiranje.
U izvješću se spominje i kako nasilje povezano s organiziranim kriminalom raste u nekoliko država članica i prelijeva se u širu zajednicu. To nasilje prati kriminalna tržišta sklona sukobima, a dodatno ga pogoršavaju šifrirani komunikacijski alati i online platforme koje omogućuju novačenje, iznude i koordinaciju bez granica.
Kriminalci se skrivaju iza mladih
Kriminalno iskorištavanje mladih ne samo da uništava društveno tkivo već i štiti kriminalne vođe, jer oni ostaju skriveni iza mladih izvršitelja, čime se štite od identifikacije i progona, upozoravaju autori. Ove metode pomažu kriminalnim mrežama da se šire, povećavaju dobit i jačaju svoju otpornost, stvarajući začarani krug. Razbijanje tog kruga znači da policija mora istodobno gađati i ključna kriminalna tržišta i mehanizme koji ih podržavaju, zaključuju.
“DNK organiziranog kriminala se mijenja. Kriminalne mreže su se pretvorile u globalne, tehnološki pokretane kriminalne organizacije koje koriste digitalne platforme, ilegalne financijske tokove i geopolitičku nestabilnost za širenje svog utjecaja. Oni su prilagodljiviji i opasniji nego ikad prije. Razbijanje tog novog kriminalnog koda znači rastaviti sustave koji im omogućuju da opstanu – pogoditi njihove financije, poremetiti njihove lance opskrbe i biti ispred njih kad je riječ o tehnologiji. Europol je u središtu borbe protiv organiziranog kriminala, ali ako želimo ostati korak ispred ove prijetnje, moramo ojačati naše sposobnosti – proširiti obavještajne resurse, operativni doseg i partnerstva kako bismo zaštitili sigurnost EU-a u godinama koje dolaze”, poručila je Catherine De Bolle, ponovivši da ovo izvješće mora biti poziv na buđenje.
SOCIJALNA POMOĆ I PODRŠKA / U Zatvoru u Zadru u petak gostuju Stipe Božić i Feđa Klarić
PRIJAVITE SE / U ponedjeljak na Višnjiku sportsko-edukativno druženje Telemach Dani sporta!
VIDEO / Marko Perković Thompson predstavlja službeni videospot za “Nepročitano pismo”
FOTO / Akcija darivanja krvi u Policijskoj upravi zadarskoj
