Connect with us

Svijet

AccuWeather objavio veliku prognozu za zimu, evo što čeka Hrvatsku

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Službeni početak zime je za nešto više od dva mjeseca i, iako se mnogi Europljani možda već navikavaju na jesenske rutine, AccuWeatherova ekipa meteorologa već je sastavila prognoze za ono što će zima donijeti Europi.

Rastuće cijene električne energije i plina diljem kontinenta daju dodatnu težinu onome što će donijeti ova zima. Razdoblja hladnog vremena mogu donijeti posljedice u različitim aspektima europskog gospodarstva. To bi moglo imati dugotrajne učinke na svakodnevni život stanovnika, kao i posljedice na turizam i trgovinu.

Stručnjaci kažu da će na zimsku sezonu uvelike utjecati La Niña, oceanski i atmosferski fenomen koji je hladni pandan El Niñu. Tijekom La Niñe neuobičajeno niske temperature oceana šire se ekvatorijalnim Pacifikom, što zauzvrat stvara sustav povratnih informacija između oceana i atmosfere koji može utjecati na vremenske uvjete diljem svijeta – posebno na zimsku temperaturu i snijeg.

Klimatolozi kažu da La Niña još uvijek jača i predviđa se da će nastaviti tijekom ostatka jesenskih i zimskih mjeseci.

“Očekuje se da će La Niña dosegnuti vrhunac u studenom”, rekao je vodeći međunarodni meteorolog AccuWeathera Jason Nicholls, dodajući da bi se južna oscilacija El Niña (ENSO) trebala vratiti u neutralnu fazu u siječnju. Unatoč toj promjeni tijekom drugog dijela sezone, atmosferski uvjeti trebali bi ostati slični La Niñi tijekom cijele zime zbog odstupanja između klimatskog fenomena i promijenjenih vremenskih uvjeta.

Što to znači za zimsku prognozu za 2022./2023. diljem Europe?

Budući da je ovo treća uzastopna zima pod utjecajem La Niñe, ova sezona može donijeti pregršt sličnosti s prošlogodišnjim zimskim vremenom. Međutim, prognostičari AccuWeathera kažu da ova godina sadrži rijedak dio slagalice kojeg posljednjih godina nije bilo.

“Trostruka La Niña dogodila se samo tri puta od početka vođenja evidencije, a posljednja je bila početkom stoljeća, od 1998. do 2001.”, objasnio je viši meteorolog AccuWeathera Alan Reppert. Osvrćući se na nekoliko situacija u novijoj povijesti kada su bile tri zime La Niñe zaredom, prognostičari mogu analizirati te jedinstvene godine i upotrijebiti ih za prognozu što bi ova zima mogla sadržavati.

Koliko će biti hladno ove sezone i koja područja mogu očekivati olujne uvjete? Meteorolozi AccuWeathera odgovaraju na to u analizi po regijama u nastavku.

Južna Europa i Balkan bit će pogođeni jakim olujama

Prognostičari AccuWeathera kažu kako postoje naznake da će opća oluja ove zime često ciljati južnu Europu. Lokacije diljem Portugala, Španjolske, južne Francuske, Italije i Balkana imaju veće izglede za pojavu češćih događaja izazvanih kišom i vjetrom nego drugi dijelovi kontinenta. Na neki način, stanovnici od Pirenejskog poluotoka do jugoistočne Europe mogli su vidjeti neke sličnosti s prethodne dvije godine.

To bi moglo značiti povećan rizik od jake kiše, posebno u jugoistočnoj Francuskoj, sjevernoj središnjoj Italiji i zapadnom Balkanu. Oni koji žive u gradovima poput Venecije u Italiji trebali bi pomno pratiti sve oluje u tom području ove zime zbog ranjivosti svoje lokacije na poplave. Dominantan južni trag oluje diljem Europe također nosi potencijal za više snježnih oborina duž južnih padina Alpa.

Oluje su poznate po tome što donose štetne vjetrove, jake kiše i čak oslobađaju snijeg na višim terenima. Prošle godine mnogi od navedenih olujnih događaja u Španjolskoj i Portugalu dogodili su se kasnije, već u proljeće. Međutim, brojni udari oluje Blas osjetili su se tijekom prve polovice studenog u dijelovima istočne Španjolske i južne Francuske.

Blas je imenovala Agencia Estatal de Meteorología (AEMET), španjolska meteorološka agencija, 5. studenoga 2021. Oluja je proširila jaku kišu i olujne vjetrove na istočnu obalu Španjolske prije nego što je prešla preko zapadnog Sredozemlja i donijela dodatnu kišu i vjetar u dijelove Alžira i Francuske.

Snježne oborine

Planinska područja koja bi ove zime mogla imati više snježnih oborina na Iberijskom poluotoku uključuju Kantabrijske planine, Centralni planinski masiv i Pirenejske planine u sjevernoj i središnjoj Španjolskoj. Nadolazeći obrazac mogao bi dovesti do idealnih razdoblja za skijališta i odredišta za zimski odmor. Međutim, niska područja izvan viših terena također će imati šanse za normalne do malo iznadprosječne količine snježnih oborina kako temperature budu padale tijekom zime.

Nakon izrazito sušnog ljeta u nekim regijama prinosi usjeva poput kukuruza, suncokreta, šećerne repe, krumpira i soje doživjeli su izravan udarac, navodi služba za praćenje usjeva Europske unije MARS. Stručnjaci su primijetili da su se blaže vrijeme i razdoblja oborina u nekim regijama dogodili prekasno da bi značajnije koristili mnogim ljetnim usjevima. Izgledi za rast ove zime i nadolazeću žetvu stavljeni su u središte pozornosti.

Europljani su sve više zabrinuti da će suho tlo i iscrpljeni rezervoari vode diljem južne Europe trebati iznadprosječne zimske oborine da bi se obnovili. Imajući to na umu, zima je obično najkišovitija sezona u ovom dijelu kontinenta, a obrazac pogoduje periodima nestabilnog vremena koji bi mogli pomoći da se ugrozi tekuća suša. No, ne očekuje se da bi nadolazeći olujni uzorak mogao u potpunosti izbrisati sušu. Možda će trebati godine s natprosječnim kišnim sezonama da se nadoknadi trenutačna niska razina vode.

Temperature će ove zime vjerojatno biti blizu normale do malo iznad normale širom južne Europe. Međutim, razdoblja nestabilnog vremena mogu biti popraćena razdobljima hladnijeg vremena, prema Reppertu.

Velika Britanija i Irska mogle bi se suočiti s hladnim udarima

Do početka prosinca 2021. dijelovi Velike Britanije i Irske već su osjetili neke utjecaje oluja, uključujući oluje Aurora, Arwen i Barra. Oluja Arwen bila je značajna oluja koja je zarobila 61 posjetitelja koncerta u Tan Hill Innu, najvišem pubu u Engleskoj, na nekoliko dana krajem studenog 2021. godine.

Prošle zime, sredinom veljače, oluja Eunice donijela je značajnu štetu infrastrukturi diljem Velike Britanije. Krov O2 Arene u Londonu bio je jako oštećen zbog ekstremnih udara vjetra tijekom tog razdoblja. Needles, lokalitet u južnoj Engleskoj, primio je udar vjetra od 200 km/h za oluje Eunice, što je UK Met Office označio kao najsnažniji udar vjetra ikad zabilježen u Engleskoj. Da bismo jačinu vjetrova stavili u perspektivu, veliki uragan 3. kategorije u Atlantiku ima vjetrove u rasponu od 178 do 193 km/h.

Ove zime predviđaju se temperature uglavnom blizu normale, s valovima hladnoće koji se mogu podudarati s razdobljima snježnog vremena.

U gradovima kao što su Dublin i Edinburgh ove zime bit će manje snježnih dana nego u tipičnim godinama. Međutim, sva hladna i nestabilna razdoblja u regiji mogla bi imati znatne posljedice s obzirom na stanje potražnje za energijom i troškove povezane s grijanjem domova.

“Bit će blagog vremena s temperaturama gotovo normalnim Međutim, proboji hladnijeg vremena mogu se zadržati u cijeloj regiji na razdoblje od dva do tri tjedna”, rekao je Roys.

Tijekom ovih hladnih razdoblja povećat će se vjerojatnost snježnih padaline i na nižim terenima. Mjesta kao što su Pennines Mountains, Southern Uplands i Grampian Mountains trebala bi imati najveće šanse za normalne snježne padaline ove godine.

Siječanj i veljača mogu donijeti aktivnije razdoblje u smislu snježnih padalina za dijelove Škotske i gorja s izgledima da će oluje pogoditi područja na sjeveru. U međuvremenu bi južna područja britanskog otoka mogla zabilježiti gotovo normalnu ukupnu količinu oborina tijekom prve polovice zime i manje snježnih oborina nego što je uobičajeno do veljače.

Iako se učestalost oluja ove zime možda neće mnogo promijeniti u usporedbi s prošlom godinom, prognostičari kažu da bi moglo biti manje utjecaja i da bi intenzitet oluja također mogao biti manji.

Sjevernu i srednju Europu čekaju sušni uvjeti

Za razliku od nestabilnog vremena predviđenog za zemlje južne Europe, lokacije poput sjeverne Francuske, Beneluksa, Njemačke i dijelova Poljske mogle bi imati znatno sušnije uvjete.

Uz olujni trend prema regijama na jugu, mnoge će se lokacije diljem sjeverne i središnje Europe suočiti s rizikom da propuste obilne zimske oborine. Dok su jesenske padaline, koje su nedavno već ovlažile područja Francuske, Njemačke i Poljske, bile dobrodošle za sadnju zimskih usjeva, izgledi za sušu zimsku sezonu mogli bi dovesti do izazova za nastavak rasta usjeva i do nižih prinosa u vrijeme žetve.

Dijelovi Francuske i Njemačke mogli bi biti sušniji u usporedbi s lokacijama diljem Poljske, kažu prognostičari AccuWeathera, uključujući šira gradska područja Pariza i Berlina. Očekuje se da će količine kiše i snijega ove zime biti ispod normale u sjevernoj Francuskoj i Njemačkoj, ali mogu biti blizu normale u Poljskoj. Ovim će područjem dominirati prosječne ili blago ispodprosječne temperature.

Uz manje snijega u prognozi za sjevernu i srednju Europu raste rizik od hladnog vremena koji smanjuje šanse da zimski usjevi prežive do žetve. Ako na tlo padne minimalna količina snijega i nastupi hladnoća, ozimi usjevi poput žitarica neće imati dovoljno zaštite od prodora hladnog zraka.

Baltik i Skandinavija u toplijem trendu

Meteorolozi AccuWeathera predviđaju zimu topliju od prosjeka u sjeveroistočnoj Europi i Skandinaviji. Povremeno će biti razdoblja nestabilnog i prohladnog vremena, no brojni atmosferski čimbenici upućuju na to da će temperature u cijeloj regiji biti toplije, a očekuje se i manje snježnih dana u odnosu na tipične godine.

Ostaje mogućnost da se oluje prošire, s potencijalom da isprva zahvate sjever Velike Britanije, a zatim donesu zimske oborine zapadnim i južnim dijelovima Norveške.

Osim toga, prognostičari su izrazili zabrinutost zbog oluja koje će se kretati prema sjeveru od Sredozemlja i širiti vlagu u Finsku, s obzirom na aktivan uzorak koji se očekuje u južnoj Europi.

Područja diljem južne Švedske, uključujući grad Stockholm, mogla bi propustiti većinu snježnih dana tijekom prve polovice zime. Ljubitelji snijega možda će morati pohrliti u područja na istoku i zapadu Finske i Norveške kako bi se izložili snježnim padalinama od prosinca do veljače.

AccuWeatherova godišnja skijaška prognoza za Europu

Došlo je vrijeme za brisanje prašine sa skija i snowboarda jer stigla je druga godišnja verzija AccuWeatherove europske skijaške prognoze.

Dok se mnoga skijališta diljem Europe pripremaju za možda najprometniju skijašku sezonu od početka pandemije koronavirusa, pojedini vlasnici skijališta upozoravaju da bi neki aspekti skijaškog iskustva ove godine mogli biti drukčiji. Rastući troškovi struje i plina natjerali su neka zimovališta da podignu cijene ionako skupog sporta. Neka se zimovališta možda uopće ne otvore.

Odredišta u Francuskoj osmislila su nekoliko jedinstvenih taktika kako bi se smanjili troškovi, uključujući usporavanje brzine žičara, korištenje obnovljive energije i traženje potpore vlade, izvijestio je Euronews. Kao rezultat toga, kupci bi mogli platiti veće naknade kako bi se nadoknadili preostali troškovi.

Područja za koja se predviđa da će ove zime imati odlične skijaške uvjete uključuju odredišta uglavnom na uzvisinama u južnoj Europi, gdje će oluje vjerojatno biti aktivne. S druge strane, dodatni snijeg vjerojatno će imati pozitivan učinak na operativne troškove na tim lokacijama.

Mjesta koja će ove zime imati dobre skijaške uvjete uključuju zimovališta u Škotskoj, južnoj Norveškoj, središnjoj Španjolskoj i središnjoj Italiji. Ove sezone očekuju se loši uvjeti za sva odmarališta koja se nalaze diljem sjeverne Engleske i područja u Njemačkoj, uključujući sjeverne padine Alpa, piše Index.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Povlači se lijek s tržišta EU-a. HALMED objavio detalje

Objavljeno

-

By

Pexels

Lijek Alofisel (darvadstrocel) se povlači s tržišta Europske unije. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da se lijek povlači uslijed toga što više ne pokazuje kliničku korist koja bi opravdala daljnju primjenu.

Sveobuhvatni podaci o lijeku relevantni za odobrenje za stavljanje lijeka u promet u EU-u, uključujući rezultate ispitivanja ADMIRE-CD II, pokazuju da klinička korist lijeka Alofisel više nije dokazana da bi opravdala daljnju primjenu u zemljama EU-a, odnosno korist lijeka više ne nadmašuje rizike povezane s njegovom primjenom.

U randomiziranom, placebom kontroliranom kliničkom ispitivanju ADMIRE-CD II koje istražuje jednokratnu primjenu lijeka Alofisel u liječenju kompleksnih perianalnih fistula u 568 bolesnika s Crohnovom bolešću, nije postignuta primarna mjera ishoda kombinirane remisije u 24. tjednu, niti bilo koja od sekundarnih mjera ishoda.

Navedeno ispitivanje je bilo obvezna mjera koja se morala provesti nakon davanja odobrenja, a koja je bila prethodno usuglašena s Europskom agencijom za lijekove (EMA) kod davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet, kako bi se potvrdila klinička korist lijeka, priopćio je HALMED.

Nakon 13. prosinca 2024, na području EU/EEA novi bolesnici ne smiju se liječiti lijekom Alofisel.

 
Nastavi čitati

Svijet

Na Telegramu otkrivena zastrašujuća mreža silovatelja

Objavljeno

-

By

Pexels

U desecima grupa na Telegramu korisnici razmjenjuju ideje o tome kako drogirati i zlostavljati žene. Dijele se i snimke.

Više od godinu dana istraživački tim STRG_F-a (NDR-ov istraživački format) promatrao je desetke grupa za razgovor na platformi za razmjenu poruka Telegram, dokumentirajući povijesti razgovora, fotografije i videozapise iz grupa s nekoliko stotina do desetaka tisuća članova, prenosi DW.

U tim razgovorima korisnici razmjenjuju upute o tome kako drogirati ljude radi seksualnog napada, pa čak i silovanja, a da ne budu primijećeni.

Među sobom nude svoje partnerice drugim korisnicima za silovanje.

Najavljuju se silovanja, a prate ih odgovarajući snimci.

Čini se da su pogođene žene iz neposredne okoline korisnika: radi se o njihovim sestrama, majkama, djevojkama ili suprugama.

Neki tvrde da njihova partnerica nema ništa protiv toga. Mnogi, međutim, ponosno pišu kako žene o tome ništa ne znaju.

Jedan korisnik u razgovoru opisuje svoju navodnu partnericu: “Sad je pijana i pod sedativima. Nadam se da ću se uskoro zabaviti.”

Drugi korisnici odgovaraju oduševljeno: “Wow, fantastično! Kako izgleda?”

Nakon toga šalje fotografije.

U nekim slučajevima navodna silovanja događaju se uživo pred publikom na internetu.

U jednom dokumentiranom slučaju Nijemac je ponudio svoju suprugu na silovanje, navodeći da je već naručio narkotike preko interneta.

“Nokaut kapi” šokiraju toksikologe

Korisnici razmjenjuju savjete i upute o upotrebi lijekova te oglašavaju različite pripravke za tzv. nokaut, dijeleći poveznice na internetske trgovine.

Istraživački tim STRG_F uspio je naručiti liqid ectasy, takozvane “nokaut kapi”, maskirane kao proizvod za njegu kose.

Toksikolog Folker Auwerter iz Sveučilišne bolnice u Freiburgu u njima je pronašao nekoliko opasnih supstanci: medetomidin, veterinarski anestetik, flualprazolam, dizajnerski benzodiazepin, i skopolamin, lijek protiv mučnine.

Toksikolog Auwerter izrazio je šok. Takav sastav nije poznat i ne može se otkriti standardnim testovima.

“Ovo je nova razina”, kaže Auwerter.

Također je zabrinut što se anestetik prodaje kao serum za kosu, jer bi mogao ostati nezamijećen čak i tijekom policijskih pretraga.

Savezni ured kriminalističke policije (BKA) STRG_F je još prije više od godinu dana obaviješten o takvim Telegram grupama.

Međutim, iz taktičkih razloga istrage nisu mogli pružiti konkretne informacije.

“Osim toga, ako su počinjena kaznena djela, postoji mogućnost prijave određenih grupa pružatelju usluga s prijedlogom da se izbrišu.”

Telegram je, na novinarski upit, odgovorio da reagira na odgovarajuće prijave korisnika i istražnih tijela: “Telegram provodi politiku nulte tolerancije prema zloupotrebi svoje platforme. Svi korisnici koji budu uhvaćeni u takvim aktivnostima bit će odmah blokirani.”

Tijekom istraživanja neke su grupe izbrisane, a neaktivni članovi uklonjeni.

No, stalno se pojavljuju novi linkovi za poziv u druge grupe, što ukazuje na duboko ukorijenjenu mrežu silovatelja, piše DW.

 
Nastavi čitati

Svijet

Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci

Objavljeno

-

By

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1988. godine pozvala na globalno iskorjenjivanje dječje paralize (poliomijelitis). U roku od deset godina, jedan od tri soja poliovirusa već je bio praktički iskorijenjen – što znači trajno smanjenje bolesti na nula novih slučajeva širom svijeta.

Poliomijelitis je izrazito zarazna bolest uzrokovana poliovirusom. Napada živčani sustav i može dovesti do potpune paralize u roku od nekoliko sati. Virus ulazi kroz usta i razmnožava se u crijevima. Zaražene osobe izlučuju poliovirus u okoliš fekalno-oralnim putem.

Otprilike jedan od svakih 200 slučajeva infekcije rezultira nepovratnom paralizom, obično nogu. Od onih koji ostanu paralizirani, pet do deset posto ih umire zbog paralize dišnih mišića.

No, od spomenute 1988. globalni broj slučajeva poliovirusa smanjen je za više od 99 posto i danas je prisutan samo u Pakistanu i Afganistanu.

Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci poliovirus je otkriven u otpadnim vodama u Njemačkoj, Španjolskoj i Poljskoj. Ovo otkriće ne potvrđuje infekcije u populaciji, ali predstavlja upozorenje za Europu, koja je proglašena slobodnom od polija 2002. Svaki nedostatak u pokrivenosti cijepljenjem mogao bi dovesti do ponovnog izbijanja bolesti.

Sojevi poliovirusa podrijetlom iz regija gdje je virus ostao u cirkulaciji uzrokovali su izbijanje među necijepljenim osobama u Tadžikistanu i Ukrajini 2021. te u Izraelu 2022. Nasuprot tome, u Velikoj Britaniji, gdje je poliovirus otkriven u otpadnim vodama 2022., nije zabilježen nijedan slučaj paralitične bolesti.

Ove informacije ukazuju na različite učinke detekcije poliovirusa. Zašto? U područjima s nedovoljno imuniziranim stanovništvom virus se može široko širiti i uzrokovati paralizu. No, u zajednicama s visokim postotkom cijepljenja virus često ostaje ograničen na infekcije bez simptoma (“asimptomatske”) ili je otkriven samo u otpadnim vodama, prenosi The Conversation.

U tom smislu, sama detekcija virusa u okolišu može poslužiti kao “kanarinac u rudniku ugljena”. Upozorava zdravstvene vlasti da provjere pokrivenost cijepljenjem i poduzmu mjere poput jačanja kampanja cijepljenja, poboljšanja pristupa zdravstvenoj skrbi i unaprjeđenja praćenja bolesti kako bi spriječili izbijanje epidemija.

Rutinsko testiranje otpadnih voda u tri zemlje otkrilo je specifičan soj poliovirusa povezan s cjepivom. U nijednoj od tih zemalja nije zabilježen slučaj polija. No, također je moguće da ga je osoba nedavno cijepljena oralnim cjepivom s oslabljenim virusom izlučila u otpadne vode, gdje je virus kasnije evoluirao dok nije ponovno mutirao do razina koje uzrokuju paralizu.

Postoji druga vrsta cjepiva. Inaktivirano cjepivo protiv polija (IPV) ne može se vratiti u opasan oblik. Međutim, ono je skuplje i složenije za primjenu, jer zahtijeva educirane zdravstvene radnike i složenije postupke. To može ograničiti mogućnost njegove primjene u siromašnim zemljama – često tamo gdje je potreba za cijepljenjem najveća.

To ne znači da oralno cjepivo nije dobro. Naprotiv, ono je odigralo ključnu ulogu u iskorjenjivanju određenih sojeva poliovirusa globalno. Pravi problem nastaje kada pokrivenost cijepljenjem nije dovoljna.

Stoga, svako daljnje kašnjenje ili prekid programa cijepljenja mogao bi biti katastrofalan. Potrebno je uložiti više napora kako bi se zaštitili programi imunizacije i spriječilo poništavanje desetljeća napretka. Pandemija COVID-a podsjetila nas je da virusi ne poznaju granice. Osiguranje široke, trajne cijepljenosti naša je najbolja obrana protiv ponovnog pojavljivanja polija.

Upozorenje koje su pokrenuli sustavi nadzora otpadnih voda u Španjolskoj, Poljskoj i Njemačkoj naglašava kako nadzor temeljen na otpadnim vodama pruža javnozdravstvenim vlastima još jedno oružje u borbi protiv zaraznih bolesti. I omogućava pravovremenu reakciju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu