Connect with us

Svijet

AccuWeather objavio veliku prognozu za zimu, evo što čeka Hrvatsku

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Službeni početak zime je za nešto više od dva mjeseca i, iako se mnogi Europljani možda već navikavaju na jesenske rutine, AccuWeatherova ekipa meteorologa već je sastavila prognoze za ono što će zima donijeti Europi.

Rastuće cijene električne energije i plina diljem kontinenta daju dodatnu težinu onome što će donijeti ova zima. Razdoblja hladnog vremena mogu donijeti posljedice u različitim aspektima europskog gospodarstva. To bi moglo imati dugotrajne učinke na svakodnevni život stanovnika, kao i posljedice na turizam i trgovinu.

Stručnjaci kažu da će na zimsku sezonu uvelike utjecati La Niña, oceanski i atmosferski fenomen koji je hladni pandan El Niñu. Tijekom La Niñe neuobičajeno niske temperature oceana šire se ekvatorijalnim Pacifikom, što zauzvrat stvara sustav povratnih informacija između oceana i atmosfere koji može utjecati na vremenske uvjete diljem svijeta – posebno na zimsku temperaturu i snijeg.

Klimatolozi kažu da La Niña još uvijek jača i predviđa se da će nastaviti tijekom ostatka jesenskih i zimskih mjeseci.

“Očekuje se da će La Niña dosegnuti vrhunac u studenom”, rekao je vodeći međunarodni meteorolog AccuWeathera Jason Nicholls, dodajući da bi se južna oscilacija El Niña (ENSO) trebala vratiti u neutralnu fazu u siječnju. Unatoč toj promjeni tijekom drugog dijela sezone, atmosferski uvjeti trebali bi ostati slični La Niñi tijekom cijele zime zbog odstupanja između klimatskog fenomena i promijenjenih vremenskih uvjeta.

Što to znači za zimsku prognozu za 2022./2023. diljem Europe?

Budući da je ovo treća uzastopna zima pod utjecajem La Niñe, ova sezona može donijeti pregršt sličnosti s prošlogodišnjim zimskim vremenom. Međutim, prognostičari AccuWeathera kažu da ova godina sadrži rijedak dio slagalice kojeg posljednjih godina nije bilo.

“Trostruka La Niña dogodila se samo tri puta od početka vođenja evidencije, a posljednja je bila početkom stoljeća, od 1998. do 2001.”, objasnio je viši meteorolog AccuWeathera Alan Reppert. Osvrćući se na nekoliko situacija u novijoj povijesti kada su bile tri zime La Niñe zaredom, prognostičari mogu analizirati te jedinstvene godine i upotrijebiti ih za prognozu što bi ova zima mogla sadržavati.

Koliko će biti hladno ove sezone i koja područja mogu očekivati olujne uvjete? Meteorolozi AccuWeathera odgovaraju na to u analizi po regijama u nastavku.

Južna Europa i Balkan bit će pogođeni jakim olujama

Prognostičari AccuWeathera kažu kako postoje naznake da će opća oluja ove zime često ciljati južnu Europu. Lokacije diljem Portugala, Španjolske, južne Francuske, Italije i Balkana imaju veće izglede za pojavu češćih događaja izazvanih kišom i vjetrom nego drugi dijelovi kontinenta. Na neki način, stanovnici od Pirenejskog poluotoka do jugoistočne Europe mogli su vidjeti neke sličnosti s prethodne dvije godine.

To bi moglo značiti povećan rizik od jake kiše, posebno u jugoistočnoj Francuskoj, sjevernoj središnjoj Italiji i zapadnom Balkanu. Oni koji žive u gradovima poput Venecije u Italiji trebali bi pomno pratiti sve oluje u tom području ove zime zbog ranjivosti svoje lokacije na poplave. Dominantan južni trag oluje diljem Europe također nosi potencijal za više snježnih oborina duž južnih padina Alpa.

Oluje su poznate po tome što donose štetne vjetrove, jake kiše i čak oslobađaju snijeg na višim terenima. Prošle godine mnogi od navedenih olujnih događaja u Španjolskoj i Portugalu dogodili su se kasnije, već u proljeće. Međutim, brojni udari oluje Blas osjetili su se tijekom prve polovice studenog u dijelovima istočne Španjolske i južne Francuske.

Blas je imenovala Agencia Estatal de Meteorología (AEMET), španjolska meteorološka agencija, 5. studenoga 2021. Oluja je proširila jaku kišu i olujne vjetrove na istočnu obalu Španjolske prije nego što je prešla preko zapadnog Sredozemlja i donijela dodatnu kišu i vjetar u dijelove Alžira i Francuske.

Snježne oborine

Planinska područja koja bi ove zime mogla imati više snježnih oborina na Iberijskom poluotoku uključuju Kantabrijske planine, Centralni planinski masiv i Pirenejske planine u sjevernoj i središnjoj Španjolskoj. Nadolazeći obrazac mogao bi dovesti do idealnih razdoblja za skijališta i odredišta za zimski odmor. Međutim, niska područja izvan viših terena također će imati šanse za normalne do malo iznadprosječne količine snježnih oborina kako temperature budu padale tijekom zime.

Nakon izrazito sušnog ljeta u nekim regijama prinosi usjeva poput kukuruza, suncokreta, šećerne repe, krumpira i soje doživjeli su izravan udarac, navodi služba za praćenje usjeva Europske unije MARS. Stručnjaci su primijetili da su se blaže vrijeme i razdoblja oborina u nekim regijama dogodili prekasno da bi značajnije koristili mnogim ljetnim usjevima. Izgledi za rast ove zime i nadolazeću žetvu stavljeni su u središte pozornosti.

Europljani su sve više zabrinuti da će suho tlo i iscrpljeni rezervoari vode diljem južne Europe trebati iznadprosječne zimske oborine da bi se obnovili. Imajući to na umu, zima je obično najkišovitija sezona u ovom dijelu kontinenta, a obrazac pogoduje periodima nestabilnog vremena koji bi mogli pomoći da se ugrozi tekuća suša. No, ne očekuje se da bi nadolazeći olujni uzorak mogao u potpunosti izbrisati sušu. Možda će trebati godine s natprosječnim kišnim sezonama da se nadoknadi trenutačna niska razina vode.

Temperature će ove zime vjerojatno biti blizu normale do malo iznad normale širom južne Europe. Međutim, razdoblja nestabilnog vremena mogu biti popraćena razdobljima hladnijeg vremena, prema Reppertu.

Velika Britanija i Irska mogle bi se suočiti s hladnim udarima

Do početka prosinca 2021. dijelovi Velike Britanije i Irske već su osjetili neke utjecaje oluja, uključujući oluje Aurora, Arwen i Barra. Oluja Arwen bila je značajna oluja koja je zarobila 61 posjetitelja koncerta u Tan Hill Innu, najvišem pubu u Engleskoj, na nekoliko dana krajem studenog 2021. godine.

Prošle zime, sredinom veljače, oluja Eunice donijela je značajnu štetu infrastrukturi diljem Velike Britanije. Krov O2 Arene u Londonu bio je jako oštećen zbog ekstremnih udara vjetra tijekom tog razdoblja. Needles, lokalitet u južnoj Engleskoj, primio je udar vjetra od 200 km/h za oluje Eunice, što je UK Met Office označio kao najsnažniji udar vjetra ikad zabilježen u Engleskoj. Da bismo jačinu vjetrova stavili u perspektivu, veliki uragan 3. kategorije u Atlantiku ima vjetrove u rasponu od 178 do 193 km/h.

Ove zime predviđaju se temperature uglavnom blizu normale, s valovima hladnoće koji se mogu podudarati s razdobljima snježnog vremena.

U gradovima kao što su Dublin i Edinburgh ove zime bit će manje snježnih dana nego u tipičnim godinama. Međutim, sva hladna i nestabilna razdoblja u regiji mogla bi imati znatne posljedice s obzirom na stanje potražnje za energijom i troškove povezane s grijanjem domova.

“Bit će blagog vremena s temperaturama gotovo normalnim Međutim, proboji hladnijeg vremena mogu se zadržati u cijeloj regiji na razdoblje od dva do tri tjedna”, rekao je Roys.

Tijekom ovih hladnih razdoblja povećat će se vjerojatnost snježnih padaline i na nižim terenima. Mjesta kao što su Pennines Mountains, Southern Uplands i Grampian Mountains trebala bi imati najveće šanse za normalne snježne padaline ove godine.

Siječanj i veljača mogu donijeti aktivnije razdoblje u smislu snježnih padalina za dijelove Škotske i gorja s izgledima da će oluje pogoditi područja na sjeveru. U međuvremenu bi južna područja britanskog otoka mogla zabilježiti gotovo normalnu ukupnu količinu oborina tijekom prve polovice zime i manje snježnih oborina nego što je uobičajeno do veljače.

Iako se učestalost oluja ove zime možda neće mnogo promijeniti u usporedbi s prošlom godinom, prognostičari kažu da bi moglo biti manje utjecaja i da bi intenzitet oluja također mogao biti manji.

Sjevernu i srednju Europu čekaju sušni uvjeti

Za razliku od nestabilnog vremena predviđenog za zemlje južne Europe, lokacije poput sjeverne Francuske, Beneluksa, Njemačke i dijelova Poljske mogle bi imati znatno sušnije uvjete.

Uz olujni trend prema regijama na jugu, mnoge će se lokacije diljem sjeverne i središnje Europe suočiti s rizikom da propuste obilne zimske oborine. Dok su jesenske padaline, koje su nedavno već ovlažile područja Francuske, Njemačke i Poljske, bile dobrodošle za sadnju zimskih usjeva, izgledi za sušu zimsku sezonu mogli bi dovesti do izazova za nastavak rasta usjeva i do nižih prinosa u vrijeme žetve.

Dijelovi Francuske i Njemačke mogli bi biti sušniji u usporedbi s lokacijama diljem Poljske, kažu prognostičari AccuWeathera, uključujući šira gradska područja Pariza i Berlina. Očekuje se da će količine kiše i snijega ove zime biti ispod normale u sjevernoj Francuskoj i Njemačkoj, ali mogu biti blizu normale u Poljskoj. Ovim će područjem dominirati prosječne ili blago ispodprosječne temperature.

Uz manje snijega u prognozi za sjevernu i srednju Europu raste rizik od hladnog vremena koji smanjuje šanse da zimski usjevi prežive do žetve. Ako na tlo padne minimalna količina snijega i nastupi hladnoća, ozimi usjevi poput žitarica neće imati dovoljno zaštite od prodora hladnog zraka.

Baltik i Skandinavija u toplijem trendu

Meteorolozi AccuWeathera predviđaju zimu topliju od prosjeka u sjeveroistočnoj Europi i Skandinaviji. Povremeno će biti razdoblja nestabilnog i prohladnog vremena, no brojni atmosferski čimbenici upućuju na to da će temperature u cijeloj regiji biti toplije, a očekuje se i manje snježnih dana u odnosu na tipične godine.

Ostaje mogućnost da se oluje prošire, s potencijalom da isprva zahvate sjever Velike Britanije, a zatim donesu zimske oborine zapadnim i južnim dijelovima Norveške.

Osim toga, prognostičari su izrazili zabrinutost zbog oluja koje će se kretati prema sjeveru od Sredozemlja i širiti vlagu u Finsku, s obzirom na aktivan uzorak koji se očekuje u južnoj Europi.

Područja diljem južne Švedske, uključujući grad Stockholm, mogla bi propustiti većinu snježnih dana tijekom prve polovice zime. Ljubitelji snijega možda će morati pohrliti u područja na istoku i zapadu Finske i Norveške kako bi se izložili snježnim padalinama od prosinca do veljače.

AccuWeatherova godišnja skijaška prognoza za Europu

Došlo je vrijeme za brisanje prašine sa skija i snowboarda jer stigla je druga godišnja verzija AccuWeatherove europske skijaške prognoze.

Dok se mnoga skijališta diljem Europe pripremaju za možda najprometniju skijašku sezonu od početka pandemije koronavirusa, pojedini vlasnici skijališta upozoravaju da bi neki aspekti skijaškog iskustva ove godine mogli biti drukčiji. Rastući troškovi struje i plina natjerali su neka zimovališta da podignu cijene ionako skupog sporta. Neka se zimovališta možda uopće ne otvore.

Odredišta u Francuskoj osmislila su nekoliko jedinstvenih taktika kako bi se smanjili troškovi, uključujući usporavanje brzine žičara, korištenje obnovljive energije i traženje potpore vlade, izvijestio je Euronews. Kao rezultat toga, kupci bi mogli platiti veće naknade kako bi se nadoknadili preostali troškovi.

Područja za koja se predviđa da će ove zime imati odlične skijaške uvjete uključuju odredišta uglavnom na uzvisinama u južnoj Europi, gdje će oluje vjerojatno biti aktivne. S druge strane, dodatni snijeg vjerojatno će imati pozitivan učinak na operativne troškove na tim lokacijama.

Mjesta koja će ove zime imati dobre skijaške uvjete uključuju zimovališta u Škotskoj, južnoj Norveškoj, središnjoj Španjolskoj i središnjoj Italiji. Ove sezone očekuju se loši uvjeti za sva odmarališta koja se nalaze diljem sjeverne Engleske i područja u Njemačkoj, uključujući sjeverne padine Alpa, piše Index.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Ova je žena pobijedila Facebook na sudu, to bi moglo promijeniti društvene mreže svima

Objavljeno

-

By

Pexels

Ti oglasi su me jednostavno uznemirili – još prije nego što sam uopće rekla ljudima u svom privatnom životu, Facebook je već utvrdio da sam trudna, ispričala je Tanya O’Carroll

Facebook je pristao prestati ciljati oglase na korisnicu, koristeći njezine osobne podatke nakon što je žena podnijela tužbu protiv matične tvrtke, tehnološkog diva Mete.

Tanya O’Carroll, 37, koja živi u Londonu i radi u sektoru tehnološke politike i ljudskih prava, rekla je, javlja BBC, da će to otvoriti “vrata” za druge ljude koji žele spriječiti ovu tvrtku društvenih medija da im poslužuje oglase na temelju njihove demografije i interesa, prenosi Novi list.

Ured povjerenika za informiranje (ICO), britanski nadzornik podataka, rekao je da ciljano internetsko oglašavanje treba smatrati izravnim marketingom.

U priopćenju, Meta je rekla da pruža “snažne postavke i alate korisnicima za kontrolu njihovih podataka i preferencija oglašavanja”.

Uznemirujuće reklame

Tanya O’Carroll, koja je otvorila svoj Facebook račun prije otprilike 20 godina, podnijela je tužbu protiv Mete 2022., tražeći od nje da prestane koristiti njezine osobne podatke kako bi joj poklazivala ciljane oglase na temelju tema za koje je mislila da je zanimaju.

“Znala sam da je ova vrsta predatorskog, invazivnog oglašavanja zapravo nešto na što svi imamo zakonsko pravo prigovoriti”, rekla je O’Carroll za emisiju Today na BBC-jevom Radiju 4.

“Mislim da ne bismo trebali prihvatiti ove nepoštene uvjete prema kojima pristajemo na svo to invazivno praćenje podataka i nadzor.”

Kad je 2017. godine saznala da je trudna, shvatila je u kojoj je mjeri Facebook usmjerio oglase na nju.

Rekla je da su se reklame koje je dobivala “odjednom u roku od nekoliko tjedana počele mijenjati u puno fotografija beba i drugih stvari – reklame o bebama, trudnoći i majčinstvu”.

“Jednostavno me to uznemirilo – to je bilo prije nego što sam uopće rekla ljudima u svom privatnom životu, a ipak je Facebook već utvrdio da sam trudna”, nastavila je.

Označili ju s čak 700 karakteristika

Kada je pokušala isključiti reklame putem Facebookovih postavki, poveznica nije radila.

Nakon daljnjeg kopanja, otkrila je da ju je Facebook označio s više od 700 karakteristika na temelju njezine aktivnosti. To uključuje filmove koje je gledala, podatke o tome kamo je htjela ići na odmor, njezine kupovne navike, odjeću koja joj se sviđa, njezine političke stavove i zdravlje, veze i obiteljske stvari. Neki od podataka nisu bili točni, ili nisu trebali biti tamo jer su zaštićene karakteristike.

Nakon trogodišnje borbe Davida i Golijata s Metom, tvrtka je pristala isključiti ciljanje oglasa za O’Carroll u prvom takvom ugovoru za potrošača koji ne plaća.

Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) regulira način na koji organizacije koriste osobne podatke. Njezina tužba tvrdila je da je Facebookov sustav ciljanog oglašavanja obuhvaćen britanskom definicijom izravnog marketinga, dajući pojedincima pravo na prigovor.

Meta je rekla da se oglasi na njihovoj platformi mogu ciljati samo na grupe od minimalno stotinu ljudi, a ne na pojedince, pa se ne računaju kao izravni marketing. No Ured povjerenika za informiranje (ICO) nije se složio s tim.

“Organizacije moraju poštivati ​​izbore ljudi o tome kako se njihovi podaci koriste”, rekao je glasnogovornik ICO-a. “To znači dati korisnicima jasan način da isključe korištenje svojih podataka na ovaj način.”

Uspjela isključiti sve jezive oglase

Tanya O’Carroll rekla je da je Meta pristala prestati koristiti njezine osobne podatke u svrhe izravnog marketinga, “što zapravo znači da sam u biti uspjela isključiti sve jezive, invazivne, ciljane oglase na Facebooku”.

Rekla je da ne želi prestati koristiti Facebook, rekavši da je “ispunjen svim tim vezama i obitelji i prijateljima, i cijelim poglavljima mog života”.

Tanya O’Carroll rekla je da se nada da će njezina pojedinačna nagodba olakšati drugima koji žele da im Facebook prestane davati ciljane oglase

Meta je izjavila da se ne slaže s tvrdnjama gđe O’Carroll, dodajući da “nijednoj tvrtki ne može biti naloženo da svoje usluge daje besplatno”.

Glasnogovornik je dodao: “Izgradnja i održavanje Facebooka i Instagrama koštaju značajnu količinu novca, a te su usluge besplatne za britanske potrošače zbog personaliziranog oglašavanja.”

“Naše usluge podupiru britanska radna mjesta i gospodarski rast povezujući poduzeća s ljudima koji će najvjerojatnije kupiti njihove proizvode, istovremeno omogućujući univerzalni pristup mrežnim uslugama bez obzira na prihod. Nastavit ćemo braniti njihovu vrijednost dok podržavamo izbor korisnika i privatnost.”

Facebook i Instagram imaju uslugu pretplate u većini Europe, gdje korisnici mogu plaćati mjesečno kako im se ne bi prikazivali oglasi na platformi.

Glasnogovornik Mete rekao je da tvrtka “istražuje mogućnost” ponude slične usluge korisnicima iz Ujedinjenog Kraljevstva i da će “u dogledno vrijeme podijeliti dodatne informacije”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Pet godina nakon pandemije, 1 od 10 osoba nije sigurna ima li dugi covid

Objavljeno

-

By

Unsplash/Önder Örtel

Gotovo jedna od 10 osoba nije sigurna ima li dugi covid-19, prema novoj analizi podataka ankete koja dolazi pet godina nakon što je pandemija prisilila ljude diljem svijeta da ostanu kod kuće kako bi spriječili širenje virusa.

Jedan od 20 ima dugi covid

Na temelju ankete engleske Nacionalne zdravstvene službe (NHS) koja je obuhvatila više od 750.000 ljudi, studija također pokazuje da gotovo jedna od 20 osoba ima dugi COVID, što je naziv za trajne simptome covida 19.

Kronično postvirusno stanje uključuje simptome kao što su umor, smanjena koncentracija, vrtoglavica, otežano disanje i bol u mišićima.

Oni koji pate od tog stanja rekli su da može dovesti do teške iscrpljenosti i onemogućiti im normalan život.

Siromašni u većem riziku

Studija, koja je objavljena u utorak u časopisu Health Expectations, također je otkrila da oni koji žive u siromašnim područjima imaju veću vjerojatnost dugotrajnog covid-a.

Stručnjaci dodaju da bi moglo postojati više čimbenika koji objašnjavaju zašto ljudi nisu sigurni pate li od tog stanja.

“Ako vam ne kažu da bolujete od dugog covida, dakle ako nemate kliničku dijagnozu… onda vjerojatno niste sigurni radi li se o dugom covid-u”, rekla je za Euronews Health Nisreen Alwan, sa Sveučilišta Southampton u Velikoj Britaniji i jedna od autorica studije.

Osoba koja kaže da joj se zdravlje pogoršalo nakon što je oboljela od covida, što bi neki mogli smatrati blagom infekcijom, “prilično je stigmatizirana”, dodao je Alwan, što može spriječiti ljude da govore o tome ili traže dijagnozu ili podršku.

Što je još otkrilo istraživanje?

Autori su otkrili da se prevalencija dugotrajnog covid-a povezuje s razinom društvene diskriminacije.

Skupine koje su imale veću vjerojatnost da će prijaviti dugi covid-19, uključuju žene, roditelje ili njegovatelje, seksualne manjine kao i određene etničke skupine poput Roma i onih s mješovitim ili višestrukim etničkim skupinama.

‘Mnogi su izgubili stare poslove i živote’

Nikad nije bilo važnije imati čvrste procjene broja slučajeva kako bi se unaprijedile rasprave o planiranju zdravstvene skrbi i potrebama medicinskog istraživanja”, rekao je Danny Altmann, profesor imunologije na Imperial College London koji nije bio uključen u novu studiju.

Dodao je u e-poruci Euronewsu da je “sve manje i manje tolerancije za bilo kakvu daljnju raspravu o tome što je covid-19 ostavio i za sebe i s njim povezanim dugoročnim zdravstvenim potrebama te poziva da se ona – “samo nastavi’”.

Studija objavljena u časopisu Nature Medicine 2024. godine procjenjuje da globalno 400 milijuna ljudi globalno boluje od dugotrajne bolesti covid-19, što ima i ekonomske posljedice i to od gotovo trilijuna, odnosno 954,4 milijarde eura.

“Skupine dugotrajnih pacijenata s covidom diljem svijeta se (s pravom) osjećaju očajno i iznevjereno. Mnogi su izgubili svoje stare poslove i svoje stare živote”, rekao je Altmann, dodajući da su mnogi dulji slučajevi dugotrajnog covid-a kod ljudi koji se nisu mogli samoizolirati u prvim danima pandemije.

Istraživači su rekli da rezultati pokazuju potrebu za većom sviješću o stanju među javnošću i zdravstvenim radnicima, kao i potrebu za boljom raspodjelom dijagnoze, liječenja i podrške.

“Duga bolest covida povećava nejednakosti u zdravlju i moramo biti vrlo osjetljivi na to i obratiti pažnju na to kako ćemo podržati ljude koji su u nepovoljnijem položaju ako imaju dugotrajnu bolest”, rekao je Alwan, uključujući i poticanje na pristup podršci i zdravstvenim uslugama.

 
Nastavi čitati

Svijet

Nova zaraza prijeti Europi, slavonski farmeri u panici: “Ona je poput bombe i lako se može proširiti”

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska je na oprezu zbog zaraze slinavke i šapa u Mađarskoj. Najviše strahuju stočari na rubu s granicom, posebno u Baranji. 

Bolest slinavke i šapa najviše zahvaća goveda, a rjeđe obolijevaju ovce, koze i svinje. Struka ističe da se širi strahovito brzo, brže od svinjske kuge te da je od nje i opasnija.

“Ona je poput bombe. Može se vrlo lako proširiti i ne može se zaustaviti. Ako se ona nastavi širiti s te farme u Mađarskoj, hrvatsko mljekarstvo će doživjeti nagli pad”,  rekao je poljoprivrednik Đuro Lenđel za Dnevnik.hr.

Iz Ministarstva poljoprivrede umiruju da bolest u Hrvatskoj još nije zabilježena.

“Ništa ne prepuštamo slučaju, u stalnoj smo komunikaciji i s terenom i kolegama u članicama Europske unije gdje se pojavila bolest. Ako dođe do zaraze, brzo ćemo reagirati”, rekao je Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Bolest se prvo pojavila u Njemačkoj pa nakon toga i u Mađarskoj.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu