Duhovnu obnovu na Belafuži u četvrtak i petak, 27. i 28. 3., s početkom u 18 sati, predvodi don Valter Kotlar, župnik Bibinja.

Danas umjereno do pretežno oblačno, povremeno s kišom te razmjerno vjetrovito. U Gorskoj Hrvatskoj i na istoku lokalno obilnija oborina, a na jugu i poneki izraženi pljusak praćen grmljavinom. Vjetar umjeren sjeverni i sjeveroistočni, u gorju i u središnjim predjelima na udare i vrlo jak. Na Jadranu umjerena do jaka bura, podno Velebita i olujna s orkanskim udarima, a na krajnjem jugu zemlje još će biti vrlo jakog juga. Najviša dnevna temperatura uglavnom između 12 i 16 °C, a u gorju osjetno niža.

U petak umjereno do pretežno oblačno. Mjestimice kiša, izraženija u Gorskoj Hrvatskoj i na na istoku, dok će na Jadranu biti i lokalnih pljuskova, osobito u Dalmaciji. Puhat će umjeren, u prvom dijelu dana mjestimice i jak sjeveroistočni i sjeverni vjetar. Na sjevernom Jadranu umjerena do jaka bura, podno Velebita do sredine dana s olujnim udarima, a u Dalmaciji umjeren istočnjak i jugo. Minimalna temperatura zraka od 4 do 9, na Jadranu od 9 do 13 °C. Maksimalna uglavnom od 9 do 13, a na Jadranu između 14 i 17 °C.

IZGLEDI VREMENA:

U unutrašnjosti u petak i subotu pretežno oblačno mjestimice s kišom, obilnijom uglavnom u Gorskoj Hrvatskoj i u istočnim predjelima. U nedjelju se očekuje ipak osjetno manje kiše, a ponegdje će biti i duljih sunčanih razdoblja. Puhat će većinom umjeren sjeveroistočni i istočni vjetar. Razmjerno svježe. Na Jadranu promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima. U petak i subotu mjestimice kiša, lokalno i pljuskovi s grmljavinom, dok će u nedjelju biti većinom suho. Puhat će uglavnom umjerena bura, a u petak prijepodne i ponovno u nedjelju podno Velebita s olujnim udarima. Temperatura zraka bez veće promjene.

Županijsko natjecanje iz vjeronauka za učenike osnovnih i srednjih škola iz Zadarske županije održano je u utorak, 25. ožujka u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II. Zadar.

Među osmoškolcima, prvo mjesto osvojila je OŠ Šimuna Kožičića Benje, Zadar, pod vodstvom mentorice s. Robertine Šašo. U pobjedničkoj ekipi osmoškolaca su učenici:

Drugo mjesto osvojila je OŠ Braća Ribar, Posedarje (Berta Perica), a treće mjesto OŠ Šime Budinića, Zadar (Blaženka Marčina).

Četvrto mjesto osvojila je OŠ Kistanje (s. Mirjana Delonga), peto mjesto OŠ Smiljevac, Zadar (Anica Galešić), šesto mjesto OŠ Sv. Filip i Jakov (Gabriela Vodopija), a sedmo mjesto OŠ Benkovac (Mirjana Buljat).

Među srednjoškolcima, prvo mjesto osvojila je Gimnazija Jurja Barakovića, Zadar, pod vodstvom mentora Slobodana Šarića. U pobjedničkoj ekipi srednjoškolaca su učenici: Lucija Mijić, Glorija Murtić, Ana Marić, Patricija Bokan i Agata Ražov.

Drugo mjesto osvojila je Klasična gimnazija Ivan Pavao II. Zadar (Anđelo Dušković), a treće mjesto Gimnazija Franje Petrića, Zadar (Marija Klanac Jozić).

Četvrto mjesto osvojila je Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar (Jelena Mičić), a peto mjesto Srednja škola Biograd n/m (Denis Žunić).

Prije početka natjecanja, don Gašpar Dodić, predstojnik Katehetskog ureda Zadarske nadbiskupije, učenicima je pročitao poruku zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića.

U duhu teme ovogodišnje Olimpijade, ‘1100 godina od Splitskih crkvenih sabora i početka Hrvatskog kraljevstva’, nadbiskup je istaknuo da u govoru o toj temi osobito mjesto ima i kraljevski grad Nin, „kolijevka hrvatske državnosti i vjere gdje su stolovali naši prvi vladari i djelovali crkveni velikodostojnici. Nin, kao političko i crkveno središte Hrvata, bio je mjesto gdje su naši vladari primali Božji blagoslov i odgovornost za svoj narod. Tu je djelovao i znameniti biskup Grgur Ninski, branitelj glagoljaške liturgije i simbol borbe za hrvatski identitet u okviru Crkve“, rekao je mons. Zgrablić, poželjevši da baština Nina učenicima bude poticaj da čuvaju vjeru, ljube svoj narod i zavičaj te nikada ne zaborave tko su i odakle dolaze.

Događaji Splitskog crkvenog sabora 925. g. kad se „učvrstila crkvena organizacija na hrvatskom tlu“ i 1100 godina od krunidbe prvog hrvatskog kralja Tomislava  „nisu samo političke prekretnice, već i duhovni temelji naše vjere i nacije“, poručio je mons. Zgrablić. Poželio je učenicima da im i Olimpijada bude nadahnuće za ponos na baštinu, da u vjeri nalaze oslonac života te da znanje koriste za svoju izgradnju i za dobrobit obitelji, Crkve i društva, rekavši da je Olimpijada prilika da ojačaju svoju povezanost s Bogom i prodube razumijevanje vlastitog identiteta. Nadbiskup je zahvalio i vjeroučiteljima mentorima što su s ljubavlju pripremali djecu za tu „olimpijadu duha i znanja“.

Nadbiskup je podsjetio da se Olimpijada održava u Godini jubileja koja je u znaku govora o nadi kao „neugasiva snaga koja vodi kroz život“. I vjeroučenici nose u sebi nadu – „čežnju za dobrim, za istinom, za rastom u vjeri i znanju. Ta nada nije slučajna, ona je poticaj Božjega Duha u vama. Zato vam od srca čestitam, jer ste, osluškujući nadu i surađujući s Kristom, na putu koji vodi k svjetlu i Istini. Već ste dvostruki pobjednici – najprije ste se istaknuli u svojim razredima i u svojim školama, pokazujući ne samo znanje, nego i trud, upornost i ljubav prema vjeronauku, Crkvi i našem hrvatskom narodu“, poručio je mons. Zgrablić učenicima.

Olimpijada se održala na blagdan Blagovijesti koji „podsjeća na Marijinu spremnost da se u potpunosti preda Božjem planu. I vi ste se odazvali pozivu na učenje, istraživanje i svjedočenje vjere“, poručio je nadbiskup učenicima, poželjevši im Božji blagoslov u životu i zagovor Marije, Majke Crkve i Kraljice Hrvata.

Don Gašpar je rekao da bogatstvo proučavane povijesne građe oplemenjuje osobnost učenika u vjeri i uljudbi. „Spomen na povijesne događaje u prošlosti nije tek pamćenje podataka, godina i osoba, nego pohranjivanje mnogih iskustava korisnih i nama za životnu pouku. Time se pridružujemo mnogima na tom hodu povijesti kao dionici odnosa povijesti i spasenja, kojim se snagom vjere u Isusu Kristu po Crkvi združuje prošlo, sadašnje i buduće“, poručio je don Gašpar. Istaknuvši da su ti veliki događaji iz naše nacionalne i crkvene povijesti dio hrvatskog nacionalnog i vjerničkog identiteta, potaknuo je da budemo ponosni što smo Gospodinovi i što pripadamo njegovoj Crkvi.

Prisutne je pozdravio i domaćin natjecanja don Ante Dražina, ravnatelj Klasične gimnazije Ivana Pavla II. Zadar.

U duhu teme Olimpijade, gimnazijalac Petar Barunčić, voditelj programa prije početka natjecanja koje se sastojalo od pisanog, usmenog dijela i Milijunaka, dao je osnovne informacije o Hrvatskom kraljevstvu.

„Priča o Hrvatskom kraljevstvu nije samo legenda, nego stvarni povijesni događaj i plamen koji se stoljećima prenosi s oca na sina, s majke na kćer, s učitelja na učenika, sa svećenika na puk. Taj plamen prvi je donio kralj Tomislav, izdanak kuće Trpimirovića. Ta loza kasnije je dala čak 12 hrvatskih vladara. Koliko je snažno bilo kraljevstvo, ističe i car Konstantin Porfirogenet, koji kaže da je za vrijeme Trpimira Hrvatska imala 60 000 konjanika i 100 000 pješaka. No, nije se kralj Tomislav oslanjao samo na zemaljsku snagu. Prije svega, pomoć je vidio i tražio u Bogu, a za njegove vladavine i na njegov poticaj sazvan je prvi crkveni sabor u Splitu.

Papa Ivan X. je 925. g. uputio pismu ljubljenom sinu Tomislavu, kralju Hrvata i izvrsnom knezu Mihajlu te kralju Tomislavu priznaje pravo na kraljevski status, a ranu srednjovjekovnu Hrvatsku podiže na najviši stupanj u tadašnjem vremenu, u svjetovnom i duhovnom smislu“, poručio je Barunčić.

Istaknuvši da se ponosimo tisućljetnom tradicijom koju ne smijemo zaboraviti, podsjetio je da je tijekom 1100 godina veliki broj ljudi položio svoje živote za domovinu Hrvatsku. To su bile „godine neprestane borbe za samostalnost, identitet, očuvanje tradicije, vjere u Isusa Krista i pripadnosti Katoličkoj Crkvi. Hrvatski narod stoljećima drži na okupu milost Božja i ljubav prema domovini“, istaknuo je Barunčić.

U programu je nastupio školski zbor Gimnazije pod vodstvom Grge Ivkovića, a Mia Cikota, učenica 2.b razreda, recitirala je pjesmu ‘Hrvatski kraljevi’ Vladimira Nazora, podsjetnik na bogatu tisućljetnu tradiciju hrvatskog naroda. Za vrijeme pauze tijekom natjecanja, učenici su razgledali Stalnu izložbu crkvene umjetnosti Zadar i riznicu samostana sv. Frane u Zadru.

Ines Grbić