Svijet
Putin: Čovječanstvo ima dvije opcije, a Zapad igra smrtonosnu igru
Ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se javnosti. Za sve je opet optužio Zapad te istaknuo da svijet sada ima dvije opcije, kaže – ili ćemo nastaviti gomilati probleme ili ćemo početi sa suradnjom koja nas vodi prema zajedničkoj budućnosti. Istodobno, rat u Ukrajini i dalje bjesni.
– Ovdje govorimo o svjetskom poretku koji se temelji na nekim pravilima. Ali mi ne znamo tko je ta pravila postavio. Čini se da postoji samo jedno pravilo – da svjetske sile rade što žele bez posljedica, rekao je predsjednik Ruske Federacije.
“Čovječanstvo ima dvije opcije”
– Recentni događaji potvrđuju ono što smo ovdje govorili proteklih godina. Takozvani kolektivni Zapad tijekom zadnjih mjeseci povukao je nekoliko poteza prema eskalaciji i destabilizaciji svjetskog poretka.
– Ova igra koju je Zapad zaigrao zapravo je pokrenuta da bi uspostavili svjetsku dominaciju, dodaje.
– Čovječanstvo je zapravo pred dvije opcije – ili ćemo ići prema sukobu svih, ili ćemo početi sa suradnjom koja nas vodi prema zajedničkoj budućnosti, nadalje je rekao u govoru.
“Zapad sudjeluje u opasnoj, prljavoj i smrtonosnoj igri”
– Uvijek sam vjerovao u zdrav razum. Uvjeren sam da će prije ili poslije Zapad morati pristati na dijalog, poručio je dodajući da klimatske promjene, iako sada nisu u vijestima, ostaju gorući problem.
– Oni potpiruju rat u Ukrajini, eskaliraju provokacije oko Tajvana, destabiliziraju svjetska tržišta hrane i energije.
– Zapad sudjeluje u opasnoj, prljavoj i smrtonosnoj igri. Svijetu nameće svoje vrijednosti, potrošačke modele, te nastoji standardizirati te modele, kazao je.
Ruski je čelnik također optužio Zapad da inzistira na bezuvjetnom prihvaćanju njihovih vrijednosti.
Citirao poznate ruske pisce
Dotaknuo se i “kulture otkazivanja” za koju je rekao da guši slobodu govora.
– Zabrane Dostojevskog i Čajkovskog. Liberalna ideologija promijenila se i danas je neprepoznatljiva, ističe Putin.
– Gledaju što Kremlj radi, a zapravo bi trebali pogledati prema sebi. Ne mogu krivnju prebacivati na Kremlj, dodaje.
– Počevši od neograničene slobode, došao sam do neograničenog despotizma, citirao je ruski predsjednik Čajkovskog.
“Pokušali smo uspostaviti odnose sa Zapadom i NATO-om”
Zatim je opet rekao da je cilj modela zapadne globalizacije uspostaviti svjetsku dominaciju, i to putem neokolonizacije.
– SAD je toliko besraman da čak i otkriva koliko je potrošio na pučeve u drugim zemljama svijeta.
– Rusija ne izaziva elite Zapada. Mi samo želimo sačuvati svoje pravo na postojanje i ne želimo postati nikakav hegemon. Progres nije u tome da svi marširaju u istom smjeru, nego da svi hodamo u svim smjerovima, rekao je, citirajući ruskog filozofa Danilevskog.
“Zapad doveo do ove točke u Ukrajini”
– Dijalog Rusije i Zapada i drugih centara razvoja postat će važniji u novom svjetskom poretku. Pokušali smo uspostaviti odnose sa Zapadom i NATO-om, sprijateljiti se s njima. Zapad nameće sankcije onima koji ne žele biti pod njihovom palicom, ističe ruski predsjednik.
– Ono što se posebno događa u Ukrajini, to nisu promjene koje su trenutno u tijeku ili su u tijeku od početka specijalne vojne operacije. Ove promjene se događaju već dugi niz godina. Neki su obraćali pozornost. To su tektonski pomaci cijelog globalnog poretka. Najprije je sve vrlo mirno, vrlo spokojno, te su ploče u stalnom pokretu, a onda dolaze jedna do druge, napetosti rastu i događa se potres. Najprije nakupljanje tenzija pa potres. Ove tenzije su se događale u prošlosti. Pojavljuju se novi centri moći – nisam jedini koji to tvrdi. Ove promjene događaju se zbog objektivnih razloga.
Putin je rekao da je upravo Zapad doveo do ove točke u Ukrajini.
– Morali smo odlučiti što ćemo s Donbasom jer su ljudi živjeli osam godina pod vatrom. Morali smo priznati njihovu neovisnost. No nismo to mogli ostaviti, prepustiti ih same sebi, uključili smo ih u Rusiju, prihvatili smo njihovu volju.
“Glavni cilj operacije je pomoći Donbasu”
– Vratimo se na 2014., kada je u Kijevu izveden državni puč. Zašto? Da pokažu tko su njihovi gospodari? Ne vidim drugog objašnjenja. To je pokrenulo niz tragičnih događaja, istaknuo je.
Ponovio je da su Rusi i Ukrajinci jedna nacija.
– Zato je i ovaj rat u neku ruku građanski rat, poručio je.
– Glavni cilj specijalne operacije je pomoći Donbasu. Kada su to vidjeli, ljudi su shvatili da žele zajedničku budućnost s Rusijom te smo nakon toga morali reagirati. Znam što glavni stožer ima u planu za specijalnu vojnu operaciju, ali neću javno o tome govoriti.
“Samo odgovaramo na izjave zapadnih čelnika o nuklearnom oružju”
Govorio je i o tome što bi se dogodilo da se upotrijebi nuklearno naoružanje.
– Nuklearno oružje postoji, uvijek postoji strah da se upotrijebi. Mislim da neću pogriješiti kad kažem što je cilj. Već sam spomenuo diktat zapadnih zemalja i njihov pritisak na nama prijateljske zemlje. Oni traže nove argumente kako bi uvjerili naše prijatelje ili neutralne zemlje da se svi moraju usprotiviti Rusiji.
– Nikad nismo ništa proaktivno rekli o mogućoj uporabi nuklearnog oružja. Samo smo nagovijestili kao odgovor na izjave zapadnih čelnika. Liz Truss je to rekla izravno u svom razgovoru. Ujedinjeno Kraljevstvo je nuklearna sila i rekla je da je spremna to učiniti i nitko nije ništa rekao.
“Zapad želi izazvati nuklearni incident”
– Nitko se nije ogradio, Washington se mogao ograditi. Ucijenjeni smo, što bismo trebali napraviti? Praviti se da ništa nismo čuli. Vodstvo u Kijevu stalno govori o nuklearnom naoružanju.
Dodao je da ukrajinske snage pucaju na nuklearnu elektranu Zaporižja i da IAEA to dobro zna jer su njihovi ljudi ondje.
– Zapad želi izazvati neku vrstu nuklearnog incidenta i za sve optužiti Rusiju kako bi se uvele nove sankcije ili nešto slično. Ne vidim da bi moglo biti išta drugo u pitanju, ističe ruski predsjednik.
“Spremni smo riješiti svaki problem”
– Oni pripremaju “prljavu bombu” i žele nas optužiti. No nama ni u kojem slučaju to nije ni politički, ni vojni cilj. Ukrajinske vlasti se pokušavaju riješiti svih dokaza priprema za to. SAD je jedina zemlja koja je upotrijebila nuklearno oružje protiv zemlje koja ga nema. Nije imalo nikakvog smisla bacati nuklearne bombe na Hirošimu i Nagasaki. Japanska vojska je bila razbijena. Nije imalo smisla. Oni se svake godine sjećaju tragedije.
Sutra je 60. godišnjica vrhunca kubanske raketne krize. Na pitanje o Hruščovu Putin je odgovorio da nije poput njega.
Upitan vidi li se ipak u poziciji kao svjetski lider koji može razriješiti aktualni problem, odgovara:
– Spremni smo riješiti svaki problem. Predložili smo SAD-u još u prosincu prošle godine da se situacija stabilizira, nema odgovora. Ako netko želi s nama razgovarati, spremni smo, poručio je.
Prilagodba ruskog gospodarstva
Putin je rekao da neprestano razmišlja o ruskim gubicima u Ukrajini.
– No, samo Rusija može jamčiti teritorijalni integritet Ukrajine, naglasio je.
Odbacio je kao ludost tvrdnje da bi Rusija bila ta koja je eksplozijama oštetila plinovode ispod Baltičkog mora Sjeverni tok 1 i 2.
– Rusija nema potrebe za nacionalizacijom kako bi kompenzirala štetu od ekonomskih sankcija kojima je zapad kažnjava zbog rata u Ukrajini, ustvrdio je nadalje ruski predsjednik.
Odlazak zapadnih kompanija iz Rusije nazvao je “darom” lokalnim ulagačima i poslovnom sektoru jer su se prilagodili novoj situaciji.
Nazvao je “ludošću” tvrdnje zapadnih zemalja da je Rusija stoji iza nuklearnih eksplozija kojima su oštećeni plinovodi ispod Baltičkog mora.
Danska policija utvrdila je da su snažne podvodne eksplozije izazvale istjecanje plina na cjevovodima Sjeverni tok 1 i 2, što bi moglo trajno ugroziti njihovu funkcionalnost.
Putin je i ranije optuživao zapad da je činom sabotaže prekinuo dotok plina, a europski lideri takve tvrdnje odbacuju i krive Rusiju.
Putin je u četvrtak rekao da jedan plinovod ispod Baltičkog mora funkcionira, ali ga Europa ne želi koristiti.
Rusija je bila najveći dobavljač pline za Europu koju je rat u Ukrajinu nagnao da potraži alternativne izvore.
Putin je u četvrtak rekao da je plin najbolji izvor energiji u prijelaznoj fazi.
– Prijelaz na ugljičnu neutralnost nije protiv ruskih interesa, ustvrdio je.
Nuklearno oružje – čeka se odgovor SAD-a
– Nuklearna doktrina ruski vojnih snaga je obrambena, rekao je Putin i odbacio tvrdnje da Rusija kani upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini.
Rusija je spremna ponovno početi razgovore sa Sjedinjenim Državama o kontroli nuklearnog oružja, ali nije dobila odgovor Washingtona na svoje prijedlog za razgovor o “strateškoj stabilnosti”.
U govoru je Putin kazao da postoje u njegovoj zemlji građani koji su prozapadno orijentirani, no ustvrdio je da suglasje postoji kad je riječ o suočavanju s vanjskim neprijateljem.
Uz svoj narod je i Ruska pravoslavna crkva, tako je bilo prije i tako je danas.
Xi je prijatelj, Erdogan također
– Kineski predsjednik Xi Jinping je “blizak prijatelj”, rekao je Putin i ocijenio da su odnosi s Kinom na “dosad najvišoj razini”.
Riječi hvale imao je i za svog turskog kolegu po dužnosti Recepa Tayyipa Erdogana kojega je nazvao “snažnim vođom” koji uvijek brani “turske interese”.
– Erdogan nije uvijek “lagani partner” za pregovore, no Turska je uvijek bila “pouzdana” i spremna postići sporazume, rekao je.
Erdogan je odigrao ključnu ulogu u pregovorima Kijeva i Moske od početka sukoba jer je uspio posredovati u postizanju sporazuma o izvozu žita iz crnomorskih luka te je pomogao u pregovorima o razmjeni ratnih zarobljenika.
To su jedini uspješni dogovori od početka ruske agresije krajem veljače.
Početak nove godine idealno je vrijeme za promjenu posla – a visina plaće pritom ima ključnu ulogu u odlukama mnogih zaposlenika. Zanima vas koliko zarađuju vaši europski susjedi?
Siječanj je popularan mjesec za promjene posla jer zaposlenici provode novogodišnje odluke u djelo, a tvrtke prilagođavaju planove zapošljavanja za prvo tromjesečje.
Za mnoge radnike plaća je jedan od najvažnijih čimbenika pri odluci o sljedećem karijernom koraku. Osim očitih razlika među sektorima, plaće se znatno razlikuju i među europskim državama – kako u nominalnim iznosima, tako i kada se prilagode kupovnoj moći, piše Euronews.
Razmišljate o promjeni mjesta boravka, a ne samo poslodavca? Ili vas jednostavno zanima koliko zarađuju vaši susjedi? Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, ovako se plaće razlikuju diljem Europe.
Prosjek blizu 40.000 eura u EU-u
Prosječna godišnja plaća po zaposleniku u Europskoj uniji iznosi 39.808 eura. Među državama članicama kreće se od 15.387 eura u Bugarskoj do 82.969 eura u Luksemburgu, što je čak 5,4 puta više.
Osim Luksemburga, prosječna plaća viša od 50.000 eura bilježi se još u pet zemalja: Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Njemačkoj.
Na dnu ljestvice, uz Bugarsku, prosječna godišnja plaća po zaposleniku manja je od 20.000 eura u Grčkoj i Mađarskoj.
U mnogim državama velik udio ljudi radi nepuno radno vrijeme, no Eurostat prilagođava podatke kako bi pokazao kolika bi bila prosječna plaća kada bi svi zaposlenici radili puno radno vrijeme.
Podaci pokazuju da su plaće općenito više u zapadnoj i sjevernoj Europi, a niže u istočnoj i jugoistočnoj Europi.
Razlozi razlika u plaćama
Giulia De Lazzari, ekonomistica iz Međunarodne organizacije rada (ILO), istaknula je da su gospodarska struktura i produktivnost država ključni razlozi razlika u plaćama među zemljama.
“Viša produktivnost omogućuje državama isplatu viših plaća“, rekla je za Euronews.
De Lazzari navodi da zemlje s većim udjelom sektora s visokom dodanom vrijednošću, poput financija, IT-a i napredne industrije, u pravilu imaju više plaće od zemalja u kojima je zapošljavanje koncentrirano u sektorima s nižom dodanom vrijednošću. U potonje spadaju, primjerice, poljoprivreda, tekstilna industrija ili osnovne uslužne djelatnosti.
“Snaga i prisutnost sindikata, obuhvat i dubina kolektivnih ugovora te razina zakonski propisane minimalne plaće također značajno utječu na visinu plaća“, dodala je.
Dr. Agnieszka Piasna, viša istraživačica u Europskom institutu za sindikate (ETUI), objasnila je da niska razina sindikalne organiziranosti i viša nezaposlenost vjerojatno slabe pregovaračku moć radnika na tržištu rada.
„To se često navodi kao objašnjenje za nizak udio plaća u mnogim zemljama srednje i istočne Europe, koje imaju neke od najnižih stopa sindikalne organiziranosti u EU-u“, rekla je.
Prosječne plaće prema kupovnoj moći
Razlike su manje kada se plaće promatraju prema standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir razlike u troškovima života među državama.
Jedna PPS jedinica teoretski omogućuje kupnju iste količine roba i usluga u svakoj zemlji.
Plaće prilagođene punom radnom vremenu kreću se od 21.644 PPS-a u Grčkoj do 55.051 PPS-a u Luksemburgu. Omjer između najviše i najniže vrijednosti tada se smanjuje na 2,5.
Uz Luksemburg, na vrhu ljestvice su Belgija, Danska, Njemačka i Austrija, sve s više od 48.500 PPS-a.
Pet zemalja s najnižim vrijednostima su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija, sve ispod 28.000 PPS-a.
De Lazzari iz ILO-a istaknula je da troškovi života i razine cijena utječu na plaće, a posljedično i na visinu zarada. „Zemlje s višim razinama potrošačkih cijena općenito imaju i više nominalne plaće“, rekla je.
Poredak pojedinih zemalja znatno se mijenja kada se uspoređuju iznosi u eurima i prema PPS-u. Primjerice, Rumunjska se penje s 22. na 13. mjesto, ostvarujući znatno bolji rezultat prema kupovnoj moći, dok Estonija pada sa 16. na 22. mjesto kada se uzmu u obzir razlike u cijenama.
Ako se prosječni rast iz posljednjih pet godina nastavi, očekuje se da će prosječna plaća u EU-u u 2025. godini dosegnuti 41.600 eura u nominalnom iznosu, a u 2026. godini 43.400 eura, iako se stope rasta znatno razlikuju među državama.
Svijet je i dalje obilježen visokim stupnjem nasilja, a najopasnija žarišta sukoba ostaju Palestina, Ukrajina i Meksiko, pokazuje najnoviji Indeks sukoba organizacije ACLED.
ACLED-ov Indeks sukoba globalna je procjena toga kako se i gdje sukobi u svim državama i teritorijima svijeta razlikuju prema četiri pokazatelja: smrtonosnosti, ugroženosti civila, geografskoj rasprostranjenosti i broju oružanih skupina.
Palestina, Meksiko i Ukrajina
Palestina ima i geografski najrašireniji sukob: ACLED bilježi visoku razinu nasilja na gotovo 70% teritorija Gaze i Zapadne obale.
Mjanmar je najfragmentiraniji sukob na svijetu – više od 1.200 različitih oružanih skupina sudjelovalo je u barem jednom nasilnom incidentu.
Pakistan je u posljednjih 12 mjeseci postao opasniji za civile, a broj smrtnih slučajeva uzrokovanih političkim nasiljem porastao je zbog jačanja regionalnih pobuna i kratkotrajne, ali intenzivne eskalacije sukoba s Indijom.
Haiti je postao smrtonosniji i opasniji za civile: više od 4.500 Haićana ubijeno je u političkom nasilju, dok je porastao i broj ciljanih napada na civile.
Ekvador je također postao smrtonosniji, s više od 1.000 dodatnih smrtnih slučajeva uzrokovanih političkim nasiljem u odnosu na 2024. godinu.
Gdje se događaju sukobi?
ACLED-ov Indeks sukoba rangira 50 najtežih sukoba u svijetu te ih svrstava u kategorije ekstremnih, visokih ili nestabilnih.
Koliko je sukoba prisutno u svijetu?
Razina sukoba ostala je stabilna tijekom proteklih 12 mjeseci. ACLED je zabilježio 204.605 sukobnih događaja od 1. prosinca 2024. do 28. studenoga 2025., u usporedbi s 208.219 događaja u prethodnih 12 mjeseci.
Ti nasilni događaji rezultirali su – prema konzervativnim procjenama – s više od 240.000 smrtnih slučajeva.
Ratovi u Ukrajini i Palestinii dalje su glavni pokretači nasilja te čine više od 40% svih sukobnih događaja u proteklih godinu dana. Građanski ratovi u Mjanmaru i Sudanu ostali su na visokoj razini, a nasilje bandi i dalje potiče sukobe: Brazil, Ekvador, Haiti i Meksiko svrstavaju se među deset zemalja s najtežim oblicima nasilja u svijetu.
Borbe u Siriji nastavile su se unatoč padu Bašara al-Asada, dok u Nigeriji nije bilo predaha od složene mreže regionalnih sukoba. U Pakistanu su pogoršane islamističke i separatističke pobune na periferiji zemlje – dodatno potaknute povremeno eksplozivnim odnosima sa susjedima – dovele do daljnjeg pogoršanja ionako nestabilne sigurnosne situacije.
Kako su se sukobi promijenili?
Iako je pet vodećih zemalja na Indeksu zadržalo svoje pozicije, neki sukobi unutar tih država znatno su se promijenili. Palestina je treće najsmrtonosnije područje na svijetu, unatoč padu broja smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima zbog primirja u Gazi. Po smrtonosnosti je nadmašuju samo Ukrajina i Sudan.
Suprotno tome, u Siriji je broj smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima – potaknut kombinacijom političkog nadmetanja, sektaškog nasilja i stranog upletanja – porastao s nešto više od 6.000 na više od 9.000 u proteklih 12 mjeseci.
Mjanmar, Meksiko, Brazil i Nigerija ostali su stalno visoko rangirani prema sva četiri pokazatelja Indeksa. Posebno se ističe porast nasilja bandi u Ekvadoru i Haitiju, što je dovelo do njihovog uspona na ljestvici.
Ekvador je porastao na 6. mjesto jer je u proteklih godinu dana više od 50 oružanih skupina aktivno sudjelovalo u nasilju, uključujući gotovo 40 bandi. Više od polovice tih bandi sudjelovalo je u više od 2.500 događaja usmjerenih protiv civila.
Na Haitiju je gotovo udvostručenje broja poginulih i porast napada na civile dovelo do skoka na ljestvici – s 11. mjesta 2024. godine na 8. mjesto ove godine.
Svijet
ALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
Engleski NHS je objavio najnovije podatke o radu sustava – upozoravajući da bi ovaj mjesec mogao donijeti “najgori mogući scenarij”. Razlog je opasni soj gripe koji se ubrzano širi tom zemljom.
NHS Engleske je objavio ažurirane podatke o gripi i bolničkim prijemima, javlja Sky News.
Upozoravaju da zdravstveni sustav prolazi kroz iznimno težak prosinac zbog naglog porasta slučajeva tzv. “super gripe”.
Broj hospitalizacija zbog gripe porastao je za više od polovice u samo tjedan dana, pokazuju novi podaci.
Prošlog tjedna prosječno je 2.660 pacijenata dnevno bilo u bolnicama zbog gripe.
To je najviša brojka ikad zabilježena u ovo doba godine, a ujedno i porast od 55% u odnosu na tjedan ranije.
Vodstvo zdravstvenog sustava upozorava da je broj pacijenata s gripom u bolnicama već znatno porastao i nakon razdoblja koje pokrivaju ovi podaci – te da se vrhunac epidemije još uvijek ne vidi.
Uz eksploziju gripe, broj pacijenata s norovirusom porastao je dodatnih 35%.
NHS sada upozorava da zimski virusi počinju “preplavljivati bolnice”.
Kako se virusi gripe mijenjaju
Ovogodišnja sezona gripe započela je ranije nego inače.
Broj pacijenata oboljelih od gripe koji su završili u bolničkim krevetima diljem Engleske znatno je veći nego prošle godine, pa je NHS poslao “SOS za cijepljenje” ranjivim skupinama.
No koliko je zapravo loša ovogodišnja sezona gripe?
Rekordi srušeni u Australiji
Ukratko – prvi pokazatelji nisu ohrabrujući.
Stručnjaci smatraju da je mutirani soj odgovoran za raniji početak širenja virusa nego što je uobičajeno.
Australska sezona gripe – koja se često koristi kao dobar pokazatelj onoga što čeka Europu – ove je godine oborila rekorde po broju zaraženih.
U regiji Azija-Pacifik također su se pojavili upozoravajući signali: Japan je u listopadu proglasio epidemiju gripe zbog koje su mnoge škole bile zatvorene.
Vrste gripe
Postoje tri vrste gripe: influenca A(H1N1), influenca A(H3N2) i influenca B.
Ove godine problem stvara podtip H3N2.
Virusi gripe stalno evoluiraju u procesu zvanom antigenski drift – zbog toga se cjepiva protiv gripe svake godine prilagođavaju.
Na sjevernoj hemisferi sojevi za cjepiva biraju se u veljači za sljedeću zimu.
No ovaj soj H3N2, točnije varijanta nazvana subklada K, evoluirao je više nego inače tijekom ljeta, pa se razlikuje od verzije na kojoj se temelje ovogodišnja cjepiva, navodi Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA).
UKHSA procjenjuje da je prošle zime u Engleskoj od gripe umrlo 7.757 ljudi, u usporedbi s 3.555 godinu ranije.
Broj umrle djece povezan s gripom porastao je s 34 na 53.
Sve u svemu, čelnici NHS-a upozoravaju na izuzetno tešku zimu.
Gotovo tri puta više pacijenata s gripom u londonskim bolnicama
Dr. Chris Streather, regionalni medicinski direktor NHS Engleske za London, izjavio je za Sky News da je ovogodišnja sezona gripe najgora u glavnom gradu od pandemije covid-19.
“Situacija je najteža koju smo imali u bilo kojoj sezoni gripe od pandemije covida. Prošlog tjedna u Londonu smo imali 259 hospitaliziranih pacijenata s gripom. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 89. Dakle, sada ih je gotovo tri puta više nego lani”, rekao je.
Dr. Streather dodao je da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da soj gripe “još ne pokazuje znakove prolaska vrhunca”.
Također je rekao da se ljudi trebaju “vratiti navikama iz vremena COVID-a”, posebno kada je riječ o higijeni ruku.
FOTO / Božićni susret tradicije i zajedništva: Župan Bilaver posjetio benediktinke i franjevce
ADVENT U TZO JASENICE: Ovu subotu u Maslenici koncert Učiteljica i „Večer domaćih uštipaka“
Zadar u ritmu mažoret plesa: blagdanski defile i plesna čarolija na Adventu
Božićni posjet Domu sv. Frane: Župan Bilaver uručio darove korisnicima
ZELENI VAL / Županija Gradu uručila ugovor o dodjeli financijskih sredstava za projekt ozelenjivanja javnih površina
PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
FOTOGALERIJA S ADVENTA / Rišpet & Jonathan
FOTOGALERIJA / Promenada sv. Lucije
PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?
FOTOGALERIJA / Promocija 147 prvostupnika Sveučilišta u Zadru
VIDEO / Klapa Puntamika donosi toplu božićnu priču u pjesmi “Božić je u svitu”
(FOTO/VIDEO) Zadarski band aid okupio se nakon 31 godinu i zapjevao pjesmu “Božić u Zadru”
(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
Hrvoje
30. listopada 2022. at 19:10
SLAVA UKRAJINI! SLAVA HEROJIMA!