Hrvatska
Klimatolog Güttler: Jadran ima potencijala narasti još pola metra

Sutra u egipatskom Sharm el Sheiku počinje COP 27, UN-ova Konferencija o klimi. Jesu li međunarodne konferencije o borbi protiv klimatskih promjena samo poligon za pranje savjesti političara ili platforma za međunarodni konsenzus oko potrebe novih politika za zaštitu od njih?
Ima li uopće efikasnih načina za zaustavljanje zagađenja? Recesija, energetska kriza i rat u Ukrajini vraćaju svijet prema ‘prljavim’ energijama. Kakve će biti posljedice toga? Je li energija budućnosti ipak u nuklearkama? Zašto je Europa najugroženija klimatskim promjenama?
“Na ovogodišnjem COP-u neće se ništa značajnije dogoditi”
Klimatolog Ivan Güttler iz DHMZ-a kazao je u emisiji Hrvatskog radija “Intervju tjedna” kako se iza svakog COP-a postavlja pitanje ima li smisla organizirati novi COP. Većina COP-ova su razni dijalozi, rasprave, nekada se čak dogovaraju neke sekundarne teme.
– Iritiraju javnost, zainteresirane građane i znanstvenike, međutim, postoji jedna bitna stvar, koji je potrebno naglasiti. A to je ta točka jedanput u godini, kada se okupe svi predstavnici država, ne samo država, već i nekih zajednica, koje su inače podzastupljene u javnoj raspravi. I oni ipak tamo mogu dobiti svojih deset minuta i reći što žele svjetskim vođama, poručio je Güttler.
Dodao je da se na ovogodišnjem COP-u neće ništa značajnije dogoditi.
U Europi postoji veliki nedostatak hidroenergije
Klimatolog Güttler istaknuo je kako u zadnjih desetak godina na tržištu i industriji ipak postoji smanjenje troškova proizvodnje instalacija obnovljivih izvora energije. Danas je situacija mnogo bolja nego 2012. ili 2002. godine kada su ti sustavi bili nepouzdani ili skupi.
– Mi danas imamo sustave koji su pouzdani i jeftini, koji se mogu instalirati na velikom području, naglasio je.
Recesija, energetska kriza i rat u Ukrajini vraćaju svijet prema ‘prljavim’ energijama. Güttler je poručio da ove godine u Europi postoji veliki nedostatak hidroenergije, no veliki je porast solarne energije.
Samo je u Njemačkoj u listopadu ove godine instalirano petsto megavata novih kapaciteta proizvodnje električne energije iz solarne energije. Dodao je da Europa još uvijek ima dosta neiskorištenih proizvodnih kapaciteta, primjerice vjetra.
Jadran ima potencijal da naraste još dodatnih pola metra
Klimatolog iz DHMZ-a kako se osjete posljedice klimatskih promjena.
– Do kraja stoljeća Jadran ima potencijal da naraste još dodatnih pola metra. Neće Hrvatska stati 2100. godine. Porast mora je nešto što ne možemo zaustaviti. Možemo usporiti, rekao je Güttler.
Što se tiče atmosfere, u kombinaciji visokih temperatura i niskih količina oborina, savršena su uvjeti za požare. Ova, 2022. katastrofalna je godina što se tiče požara.
Hrvatska ima nalazišta pitke vodu, međutim, ove godine došlo je do redukcija vode u nekim mjestima. S klimatskim promjenama dolazimo do situacije da će redukcije biti češće.
Tuča stvara probleme i u Hrvatskoj
Güttler iz DHMZ-a osvrnuo se i na česte tuče na području Europe. Dodao je kako je ove godine količinaa tuče u Europi veća, nego u Sjedinjenom Američkim Državama.
Tuča stvara probleme i u Hrvatskoj, u svibnju je uništila veliki broj staklenika. Tuča se ne može zaustaviti.
Cilj meteorologa je da dan ili dan prije tuče upozore građane na rizik od tuče.
“Postoji signal tople zime”
Kakva nas zima čeka? Güttler je istaknuo kako postoji signal tople zime.
– Imali smo ekstremno topao listopad na većem dijelu područja Hrvatske. Početak studenog također je topliji od prosjeka, poručio je.
Bit će situacija kada će biti hladnijeg prodora zraka, ali tendencija je da ćemo imati relativno normalnu ili topliju zimu.
Hrvatska
U Jadranu snimljen veliki morski pas: “Umro bih od straha da ga vidim blizu”

Kod mjesta Brestova na otoku Cresu u nedjelju je u moru snimljen veliki morski pas. Riječ je o golemoj psini latinskog naziva cetorhinus maximus.
Nakon kitopsine riječ je drugoj najvećoj vrsti ribe na svijetu koja može narasti i do deset metara dužine. No, bezopasan je za ljude i životinje jer se hrani planktonima i drugim sitnim organizmima.
Pojavljuje se u mirnim i toplim vodama te se nerijetko naziva i “basking shark” (sunčajuća psina) zbog načina hranjenja i tromog kretanja. Nalazi se na popisu strogo zaštićenih životinjskih vrsta Republike Hrvatske, a već je viđen blizu naše obale.
“Umro bih od straha da ga vidim blizu sebe, ali predivno ga je vidjeti s broda”, jedan je komentar u Facebook grupi Živi svijet Jadranskog mora.
Hrvatska
HRVATSKA NA UDARU / Stiže veliko zahlađenje, evo gdje će biti najgore

Hrvatsku za vikend očekuje značajna promjena vremena koja će donijeti izraženo zahlađenje, jake vjetrove i mogućnost snijega, osobito u kopnenim krajevima. Prema prognozama meteorologa Državnog hidrometeorološkog zavoda, hladna fronta nadvladat će naše krajeve već u nedjelju, donoseći sa sobom prodor polarnog zraka koji će osjetno sniziti temperature.
Petak će još donijeti relativno stabilne vremenske uvjete. Bit će djelomično sunčano uz promjenjivu naoblaku, a ponegdje u unutrašnjosti i na jugu zemlje mogući su povremeni pljuskovi. Vjetar će u kontinentalnim predjelima biti slab do umjeren, većinom sjeveroistočnog smjera. Na Jadranu će tijekom noći i jutra podno Velebita puhati jaka bura, koja će popustiti tijekom dana, kada će prevladavati sjeverozapadni i jugozapadni vjetar. Najviše dnevne temperature kretat će se između 15 i 20 stupnjeva Celzijevih, dok će u Gorskoj Hrvatskoj biti nešto svježije.
Subota će započeti pretežno sunčanim vremenom, uz mogućnost umjerene naoblake u pojedinim krajevima. Temperature će biti usporedive s prethodnim danima ili čak blago više. No, već u drugom dijelu dana sjever zemlje očekuje naoblačenje, a navečer i tijekom noći stiže nova kiša. Vjetrovi će se pojačavati – na Jadranu će popodnevni sati donijeti jačanje sjeverozapadnjaka i zapadnjaka, dok će u unutrašnjosti navečer zapuhati jak, lokalno i olujan vjetar sjevernog i sjeveroistočnog smjera.
Prava promjena nastupa u nedjelju. Očekuje se vrlo nestabilno i znatno hladnije vrijeme, uz izraženije oborine. Kiša će povremeno padati, najviše u Dalmaciji, dok bi u unutrašnjosti moglo doći i do snježnih oborina, osobito prema večernjim satima i na istoku zemlje. Snažan sjeverni i sjeveroistočni vjetar dodatno će pojačati osjećaj hladnoće, a uz obalu će bura povremeno dosezati i olujne udare.
U ponedjeljak se očekuje smirivanje vremena na Jadranu, uz pretežno sunčane uvjete, dok će u unutrašnjosti i dalje biti više oblaka te mogućnosti snijega, posebno u obliku kratkotrajnih pljuskova. Vjetar će ostati umjeren do jak, a bura će i dalje dominirati obalom. Jutra će biti osjetno hladnija, a u kopnenim predjelima mogući su i prvi mrazovi.
Prema podacima Istrameta, u drugom dijelu vikenda nad naše područje nadvire iznimno hladna zračna masa polarnog podrijetla. Ova masa, u usporedbi s dugogodišnjim prosjecima, nosi ekstremno niske temperature za travanj – i do 15 stupnjeva niže od uobičajenih vrijednosti za ovo doba godine. Na visini od 850 hPa, što odgovara približno 1500 metara nadmorske visine, temperature bi mogle biti niže čak i od prosjeka za siječanj.
Ovakav scenarij nosi ozbiljan rizik za poljoprivredu. Voćari i pčelari posebno su ugroženi, jer se očekuje da će temperaturni pad u nedjelju donijeti razliku i do 16 stupnjeva u odnosu na prethodni dan. Najveće zahladnjenje prognozira se u kontinentalnim dijelovima zemlje, gdje bi uz oborine lokalno mogao pasti i snijeg.
Prizemni mraz bit će česta pojava, a točne vrijednosti temperature zraka na dva metra visine ovisit će o nizu čimbenika, uključujući konfiguraciju terena, prisutnost oblaka i brzinu vjetra. Hladnoća će se zadržati i u prvoj polovici sljedećeg tjedna, a rizik od šteta uzrokovanih mrazom potrajat će najmanje tri dana.
Hrvatska
Sindikati objavili koliko je zaposlenika sudjelovalo u štrajku i najavili nove aktivnosti

Sindikati koji organiziraju cirkularni štrajk u obrazovanju i visokom školstvu izvijestili su u srijedu kako očekuju veliki odaziv na sutrašnji štrajk u pet slavonskih županija te najavili nove aktivnosti nakon Uskrsnih blagdana, uključujući i mogućnost višednevnog štrajka.
Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić rekao je na konferenciji za novinare kako je ugodno iznenađen odazivom na štrajk u četiri dalmatinske županije, u kojem je sudjelovalo 7200 članova i nečlanova sindikata.
U pet slavonskih županija djelujemo u 189 od ukupno 253 ustanove, a već sada vidimo da će se štrajkati u svim ustanovama u kojima djeluje naš sindikat, kao i tamo gdje ne djeluje ili smo zastupljeni s jednim ili dva člana, ustvrdio je Stipić.
Reagirajući na izjavu premijera Andreja Plenkovića da štrajk u obrazovanju nije primjeren jer su im jako povećane plaće glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin upozorio je na “dva eklatantno nezakonita štrajka sudaca”, koje je Vlada nagradila povećanjem plaća za 25 posto.
Je li primjereno da početna plaća općinskog suca početnika bude veća od najviše plaće u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, upitao je Kroflin dodajući kako o tome je li štrajk primjeren najbolje govori broj ljudi koji se odazivaju na štrajk, bez obzira na Vladino plašenje neplaćanjem dnevnica.
Naš resorni ministar, kada se trebao “laktariti” za poziciju naših koeficijenata i boriti se za naš sustav, taj posao nije radio već ga je prespavao, a zaposlenima u znanosti i visokom obrazovanju dosta je da budu “zadnja rupa na svirali,” rekao je Kroflin.
Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija ocijenio je kako je ministar Radovan Fuchs postao “baba-roga” obrazovnog sustava, kojeg ne razumije, za kojeg nema empatiju i iz kojeg je odavno trebao otići.
Govreći o jučerašnjom štrajku u srednjim škoama u četiri dalmatinske županije, Turalija je kazao kako tamo njegov sindikat ima 89 podružnica, od kojih je štrajkalo 85.
Od 5128 zaposlenih u 85 škola imamo 2405 članova, a štrajkalo je njih 79,63 posto. Po našoj evidenciji, u štrajku je sudjelovalo i 1075 djelatnika koji nisu članovi sindikata, pa dolazimo do broja od ukupno 2990 osoba, koje su sudjelovale u štrajku, rekao je Turalija.
Najavio je da će sindikati odraditi cirkularne štrajkove do Uskrsa, nakon čega će nastaviti s akcijama, a ako bude trebalo organizirat će i višednevni štrajk.
-
magazin6 dana prije
(FOTOGALERIJA) SUPERNOVA ZADAR / Peek & Cloppenburg otvorio petu trgovinu u Hrvatskoj
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DI U SPIZU? / Danas su u Zadru otvorene sljedeće trgovine…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
CVJETNICA / U 11 blagoslov kod benediktinki, pa misa u katedrali i procesija gradom
-
magazin1 tjedan prije
VIDEO / Kantautorica Tea Vidaić objavila novu duhovnu i marijansku pjesmu „Gospin preludij“