Hrvatska
Vodeći klimatolog otkrio koliko će porasti razina Jadrana

Vodeći hrvatski klimatolog Ivan Güttler povodom održavanja klimatske konferencije COP27 govorio je u Newsnightu o klimatskim promjenama, njihovim posljedicama te nastojanjima da se one uspore i u konačnici zaustave.
Odgovarajući na pitanje koliko je realno da ćemo uspjeti ostati ispod porasta globalnog zagrijavanja od 1,5 stupnja, Güttler je kazao:
“Da bi ostali unutar zagrijavanja od 1,5 stupnja, imamo otprilike još 9 godina ponašanja kao danas. Međutim, tu postoji još jedna olakotna okolnost, a to je da ako i probijemo taj 1,5 možemo se vratiti tijekom 21. stoljeća s agresivnijim mjerama sljedećih desetljeća.”
Istaknuo je da veliki društveni događaji stvarno utječu na emisije stakleničkih plinova, a onda kasnije i na koncentracije, a osvrnuo se i na zanimljiv primjer Brazila.
“Kada govorimo o ukupnim emisijama CO2, često mislimo da su tu samo nafta, ugljen i plin, ali ipak oko 5 milijardi tona tih emisija dolazi iz dijela korištenja zemljišta. Tri države koje su najveći emiteri iz tog dijela aspekta su Brazil, Indonezija i Kongo. Brazil je zato bitna zemlja u tim slagalicama i definitivno treba smanjiti deforestaciju”, kazao je.
Ocijenio je pozitivnim činjenicu što je COP27 privukao pažnju vladajućih osoba u svijetu.
“Unatoč što u svim zemljama imamo problem s inflacijom, s energetskom krizom, i dalje su klimatske promjene na dnevnom redu”, rekao je.
Emisije i dalje rastu…
“Nakon pada od oko 6 posto uslijed covid krize, imali smo 2021. kada su se te emisije vratile za oko 5 posto i sada imamo procjene za 2022. da se vraćamo na situaciju prije covida”, kazao je Güttler.
Kao još jednu blagu olakotnu okolnost navodi i da imamo desetljeće u kojem te emisije ne rastu agresivno kao na prijelazu stoljeća.
“U situaciji smo kada su emisije svake godine oko 40 milijardi tona, nemamo eksponencijalni porast, ali nažalost i takve emisije uzrokuju porast koncentracija jer polovica ostane u atmosferi. Da bi stao porast koncentracija stakleničkih plinova, tečaj emisije mora doći na netto nula”, poručio je.
Ako se otopi ledena ploča Grenlanda, svjetski oceani rast će 7 metara
Upitan što ako pređemo granicu od 1,5 stupnja, Güttler je odgovorio:
“U najgorem slučaju, ako se otopi čitava ledena ploča Grenlanda, svjetski oceani rastu za 7 metara. Ako se destabiliziraju dijelovi Antartike, to je dodatna 3 metra. To bi donijelo ogromne promjene u obalnim zonama, ali u duljim periodima.”
Pojasnio je i da je utvrđeno nekoliko točaka koje se smatraju točkama preokreta u klimatskom sustavu.
“Neke su vezane za stanje ledenih ploča, neke su vezane za cirkulaciju oceana, neke za stanje bioma. Definitivno da je ova Grenlandska je pri najnižem nivou”, dodao je.
Govoreći o posljedicama klimatskih promjena na Hrvatsku kazao je:
“U Hrvatskoj osim tih toplinskih valova s kojima se borimo svako ljeto zadnje desetljeće, definitivno je porast razine mora jedna spora, ali uporna pojava. Danas dijelovi Jadrana rastu 4 do 5 milimetara i to se akumulira. Kroz 10 godina je to 4 do 5 cm, do kraja stoljeća su procjene da je to do pola metra, što ugrožava priobalno područje. 2100. nije kraj svemira, želimo imati hrvatske gradove i obalu i 2150. i 2200. Promjene s razinom mora su spore, ali smo odgovorni za budućnost”, zaključio je.
Hrvatska
Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Hrvatska
Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja

Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Hrvatska
ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
-
magazin6 dana prije
Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
MORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Sport7 dana prije
22. OŽUJKA, VRANA / Enduro Stage race Mali Bak u organizaciji BBK Pakoštane
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
KORIZMA U ZADARSKIM CRKVAMA / Pasionska meditacija i tradicijsko, dalmatinsko pučko pjevanje u četiri drevne zadarske crkve…