Hrvatska
PRVI REZULTATI U kolovozu krenuo očinski dopust. Evo koliko ga je očeva u Zadarskoj županiji koristilo…
Od 1. kolovoza, kada je uveden, plaćeni očinski dopust iskoristilo je gotovo 6.000 očeva, najviše iz Grada Zagreba, najmanje iz Ličko-senjske i Virovitičko-podravske županije.
U kolovozu je dopust koristilo 1425 očeva, u rujnu 2449 te u listopadu 1951, dakle, ukupno 5937 očeva, pokazuju podaci Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade koji je zadovoljan što je to novo pravo dobro prihvaćeno.
„Iznimno nas veseli činjenica što je ova mjera dobro prihvaćena među očevima i što se sve više očeva uključuje u ranu brigu o djetetu“, kaže državna tajnica Središnjeg ureda Željka Josić, koja je zadovoljna i što se postupno mijenjaju i društvena očekivanja vezana uz roditeljske uloge.
„Tradicionalno je roditeljska uloga podrazumijevala da se o djeci brinu žene, a od muškaraca se očekivalo da zarađuju za obitelj te briga o svakodnevnim potrebama djece nije smatrana nužnom kada je bila riječ o očevima“, podsjeća Josić.
Plaćeni dopust 10, odnosno 15 dana
Plaćeni dopust očevi mogu koristiti 10, odnosno 15 dana, ovisno imaju li jedno dijete ili blizance ili više djece rođene u isto vrijeme, a mogu ga koristiti do šestog mjeseca djetetovog života.
Podaci Središnjeg ureda pokazuju da su očinski dopust najviše koristili očevi iz Zagreba (njih 1380), potom očevi iz Zagrebačke (631), Splitsko-dalmatinske (456) i Osječko-baranjske županije (427).
Plaćeni dopust najmanje su koristili očevi iz Ličko-senjske (54) i Virovitičko-podravske županije (82).
Brojnošću korisnika ne mogu se pohvaliti ni Dubrovačko-neretvanska (121), Bjelovarsko-bilogorska (124), Šibensko-kninska (125) i Požeško-slavonska županija u kojoj je očinski dopust iskoristilo 128 očeva.
Manje od 200, ali više od 150 korisnika, novog prava ima još šest županija: Koprivničko-križevačka (151), Karlovačka (172), Međimurska (176), Zadarska (177), Vukovarsko-srijemska (178) i Brodsko-posavska (181).
Više od 200 očeva dopust je koristilo u tri županije: Sisačko-moslavačkoj (206), Primorsko-goranskoj (267) i Varaždinskoj (290), a više od 300 u Istarskoj (302) i Krapinsko-zagorskoj županiji (309).
Dopust nije obvezan, ali ga poslodavac mora omogućiti
Analiza Središnjeg ureda pokazuje da su očinski dopust najviše koristili očevi u dobi od 31. do 35 godine i za prvo dijete.
Više od polovice svih korisnika, dakle, preko 3.000 očeva koristilo je dopust za prvo dijete (57 posto), dok je za drugo to učinilo njih 37 posto.
Očinski dopust nije obvezan, no ako ga otac želi, poslodavac mu ga mora omogućiti, u suprotnom može biti kažnjen iznosom od 10.000 do 50.000 kuna.
U Središnjem uredu kažu da do njih, do sredine studenoga, nisu pristigle pritužbe očeva na poslodavce.
„Nismo zaprimili ni jedan podnesak građana te vrste“, odgovorili su Hini.
„Zahvaljujem svim poslodavcima koji su svojim zaposlenicima – očevima, omogućili zajedničko uživanje u roditeljstvu, majke i oca, u prvim danima djetetova života“, poručuje državna tajnica.
Očevi koji koriste dopust primaju plaću u visini svoje pune plaće, na isti način kako je ona određena za rodiljni dopust. Plaća je na trošak državnog proračuna, a ne na trošak poslodavca.
U tri mjeseca isplaćeno 18,4 milijuna kuna
Od 91 milijuna kuna, koliko je država u ovoj godini osigurala za očinski dopust, u prva tri mjeseca isplaćeno je 18,4 milijuna kuna, u kolovozu 4 milijuna, u rujnu 8,4 milijuna, a u listopadu gotovo šest milijuna kuna.
Državna tajnica Josić vjeruje kako će sva planirana sredstva do kraja ove godine biti i utrošena.
Hrvatska
DHMZ objavio važno upozorenje: “Samo ovako možemo zaštititi sigurnost građana”
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) od srijede na svojoj mrežnoj stranici (meteo.hr) objavljuje upozorenja na opasne vremenske pojave za danas, sutra i prekosutra.
“Izdavanje pouzdanih upozorenja do 72 sata unaprijed omogućit će našim građanima još učinkovitije donošenje pravovremenih odluka važnih za njihovu sigurnost i sigurnost njihovih najmilijih. Također, državnim i lokalnim tijelima osigurat će više vremena za pripremu mjera kojima se mogu ublažiti posljedice meteoroloških i hidroloških nepogoda”, poručili su iz DHMZ-a.
“Sve češće opasne vremenske pojave, uz njihov sve veći negativni utjecaj na živote, sigurnost, imovinu, infrastrukturu i gospodarstvo, zahtijevaju od stručnjaka DHMZ-a neprestano unaprjeđenje sustava prognoziranja i ranog upozorenja. Naša je temelja zadaća zaštititi živote građana i jačati otpornost zajednica na štetne posljedice klimatskih promjena. Pritom je ključna kvalitetna, jasna, pravovremena te lako dostupna informacija o vremenu i vremenskim ekstremima”, poručio je glavni ravnatelj DHMZ-a, dr. sc. Ivan Güttler.
Naglasio je i da se modernizacijom meteorološke motriteljske mreže u sklopu projekta METMONIC, kontinuiranim razvojem numeričkog modela ALADIN, suradnjom s partnerima i ulaganjem u kontinuiranu edukaciju prognostičara u Zagrebu, Rijeci i Splitu, nastavlja unaprjeđivati kvalitetu i razvoj prognoza i upozorenja, njihovu dostupnost te brzo prenošenje. “Samo tako možemo učinkovitije zaštiti živote, imovinu i sigurnost naših građana”, rekao je.
Iz DHMZ-a podsjećaju da se na mrežnim stranicama DHMZ-a (meteo.hr) objavljuju upozorenja za kopnena područja Hrvatske koja se izrađuju za osam klimatski različitih regija, imenovanih prema gradovima središtima: Osijek, Zagreb, Karlovac, Gospić, Rijeka, Split, Dubrovnik i Knin. Upozorenja se izdaju za različite vremenske pojave, kao što su vjetar, kiša, magla, snijeg i poledica, grmljavinsko nevrijeme, iznimno visoke i niske temperature zraka te obalna upozorenja na vjetar. Izdavanje upozorenja za kopneno područje Hrvatske počelo je u srpnju 2009. godina kada su ona postala vidljiva i na mrežnoj stranici sustava MeteoAlarm.
Hrvatska
Policija poziva na oprez: Muškarac instalirao aplikacije pa ostao bez nekoliko tisuća eura
Nakon što je 50-godišnjak instalirao aplikacije s dostavljenih poveznica, s tekućeg računa mu je skinuto nekoliko tisuća eura.
Osim što je samo ulaganje u kriptovalute rizično, postoji opasnost da ćete naići na počinitelje koji će vas pokušati prevariti ili ćete postati žrtve hakerskog napada.
Iznimno je važno da se tijekom komunikacije ne dostavljaju povjerljivi osobni podaci, fotografije osobnih isprava, bankovnih kartica, zaporke aplikacija internetskog bankarstva, kao i drugi podaci vezani za autorizaciju bankovnih transakcija, upozorava PU krapinsko-zagorska.
Instalirao aplikacije, stradao mu tekući
Jučer, 11. studenoga prijavio je 50-godišnji hrvatski državljanin kako je tijekom rujna 2024. godine temeljem komunikacije putem interneta s nepoznatom osobom po uputi te osobe na mobilni telefon instalirao aplikacije u cilju isplate novca u kripto valuti. Nakon što je 50-godišnjak instalirao aplikacije s dostavljenih poveznica, s tekućeg računa mu je skinuto nekoliko tisuća eura.
Na što paziti?
Kod ponuda vezanih za kriptovalute važno je, prije bilo kakvih ulaganja, provjeriti imaju li društva koja nude ovakve usluge dozvolu za poslovanje na području Republike Hrvatske i dobro se posavjetovati sa stručnim osobama prije samog ulaganja u kojima se obećava velika i brza zarada.
Građanima, koji se odluče ulagati u kriptovalute, savjetujemo da se prije ulaganja dobro informiraju i zatraže nepristran financijski savjet stručne osobe te svakako da budu oprezni i sumnjičavi kada se u ponudama obećava sigurna investicija i velika dobit. U slučaju bilo kakve sumnje na prijevaru potrebno je događaj prijaviti policiji.
Više informacija, savjeta možete saznati na web stranici WEB HEROJ, jer ključno je znati prepoznati znakove i biti na oprezu.
Hrvatska
Zbog nestašice popularnog lijeka oglasili se iz Plive: “Nema mjesta panici”
Pliva je izvijestila o nestašici antibiotika Klavocin bid 875 mg + 125 mg filmom obložene tablete amoksicilin trihidrat, kalijev klavulanat. Riječ je o obliku penicilina. Razlozi su povezani s proizvodnjom, a očekuje se kako lijeka neće biti do 29. studenoga.
S obzirom na to da su mnogi nakon objave ove informacije pohrlili po recepte kako bi stvorili “zalihe”, jer je riječ o vrlo popularnom i opće poznatom antibiotiku, Net.hr pitao je Plivu o čemu se radi i koliko je nestašica ozbiljna. Iz Plive umiruju.
“Istina je da smo prijavili nestašicu ovog antibiotika, ali radi se zaista o kratkotrajnoj nestašici do 29. studenog. Riječ je o svega 17 dana i pacijenti mogu biti apsolutno mirni jer na tržištu postoji još šest istovjetnih lijekova”, rekla je Tamara Sušanj Šulentić, glasnogovornica Plive.
“Kratkotrajna nestašica”
Kažu, ovakve kratkotrajne nestašice na tržištu su potpuno uobičajene i apeliraju – naročito na pacijente – da se ne stvara panika te da nema potrebe gomilati ovaj antibiotik u kućnim ljekarnama.
Pojasnili su i da se proizvodnja ovako uobičajenog lijeka planira dugoročno, čak godinu ili dvije unaprijed te da su kratkotrajne nestašice općenito uobičajene za lijekove jer se radi i o lancima opskrbe sirovinama koje su potrebne za njihovu proizvodnju.
“Nema mjesta panici, ovo je vrlo kratkotrajna nestašica koju moramo prijaviti, ali ovog antibiotika na tržištu ima dovoljno”, ponovili su iz Plive.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
KAD I KAMO U SHOPPING? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin4 dana prije
VEČERAS U BENKOVCU: “Kad udari južina” u Domu kulture
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
SVEUČILIŠTE / U srijedu komemoracija za akademika Luka Paljetka
-
Hrvatska4 dana prije
Hoće li od sljedeće godine padati cijene nekretnina? Evo što kaže agentica