Connect with us

Hrvatska

Evo kako će od 1. siječnja izgledati novi model izračuna mirovina…

Objavljeno

-

Od 1. siječnja kreće novi model isplate obiteljskih mirovina. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj je u listopadu evidentirano 228.628 korisnika obiteljske mirovine, kojih se nova pravila najviše tiču. Iz HZMO-a kažu kako ne mogu procijeniti koliko točno korisnika mirovina će podnijeti zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine, budući da to ovisi o volji svakog pojedinog korisnika. A što se točno mijenja za korisnike obiteljskih mirovina u Hrvatskoj?

“Od 1. siječnja 2023. korisnicima osobne mirovine (starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine) bit će omogućeno, pod zakonom propisanim uvjetima, korištenje i dijela obiteljske mirovine”, kažu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Na naš upit o tome na koga će se ova promjena odnositi, iz HZMO-a kažu: “Zakonom su propisani uvjeti pod kojima se omogućuje isplata dijela obiteljske mirovine korisniku osobne mirovine, a to su: – ako je jedini korisnik obiteljske mirovine (uz iznimku ako koristi obiteljsku mirovinu uz druge članove obitelji kojima je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti ili opća nesposobnosti za rad ili uz dijete kojem je priznat status osobe s invaliditetom), – ako je navršio 65 godina života, – ako mu ukupna svota mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj (I. i II. stup) ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine (AVM).”

“Uz mirovinu koja se isplaćuje korisniku, ako će biti ispunjeni navedeni uvjeti isplatit će se dio obiteljske mirovine određen u visini od 27% od pripadajuće svote obiteljske mirovine određene za jednog člana obitelji”, kažu iz HZMO.

Primjer
Svota starosne mirovine = 4.000,00 kn

Svota obiteljske mirovine = 3.500,00 kn

27 % obiteljske mirovine = 945 kn

Na neke korisnike nova pravila će se primijeniti automatizmom. Zahtjev ne trebaju podnijeti: Zatečeni korisnici obiteljske mirovine kojima se od 1. siječnja 2023. povećava mirovinski faktor, odnosno sve obiteljske mirovine se povećavaju za 10 posto, korisnici najniže mirovine kojima se od 1. siječnja 2023. povećava mirovina za 3 posto. Njima će HZMO automatski obračunati mirovinu po najpovoljnijem scenariju.

Zahtjev trebaju podnijeti korisnici kojima su već ranije priznata oba prava (na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu i na obiteljsku mirovinu), oni trebaju podnijeti samo zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine. Korisnici kojima je priznato pravo na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu, a nije im priznato pravo na obiteljsku mirovinu trebaju podnijeti dva zahtjeva, i to: Zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu, o kojem će se odlučiti rješenjem te zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine. Korisnici kojima je priznato pravo na obiteljsku mirovinu, a ne i na starosnu mirovinu, trebaju podnijeti dva zahtjeva, i to: Zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu, o kojem će se odlučiti rješenjem te zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine.

“O zahtjevu za isplatu dijela obiteljske mirovine odlučit će u skladu s uvjetima propisanima ZID ZOMO-om te će se u slučaju da je to povoljnije za korisnika, uspostaviti isplata osobne mirovine uz dio obiteljske mirovine. Tiskanica zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine bit će dostupna na mrežnoj stranici HZMO-a, www.mirovinsko.hr, u rubrici Tiskanice, na kojoj su dostupne i tiskanice zahtjeva za starosnu, prijevremenu starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu. O tome kada će biti moguće podnijeti zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine (ZID ZOMO stupa na snagu 1.1.2023.) korisnici će biti pravovremeno obaviješteni”, poručuju iz HZMO-a.

Zahtjev za pokretanje postupka može se neposredno podnijeti u svim područnim ustrojstvenim jedinicama HZMO-a u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, u svim poštanskim uredima u RH ili poslati poštom. Također, zahtjev će se moći podnijeti i elektroničkim putem u okviru e-Usluga HZMO-a.

Nova pravila stupaju na snagu 1. siječnja 2023. i to je referentni datum nakon kojeg će se moći odlučivati o zahtjevu, kažu iz HZMO-a.

“Ako su korisniku priznata oba prava (priznato pravo na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu i na obiteljsku mirovinu), mogu podnijeti zahtjeve za isplatu dijela obiteljske mirovine tijekom cijele 2023. godine, a pravo im pripada od 1.1.2023. Korisnik mirovine (starosne, prijevremene starosne, invalidske mirovine) kojem nije priznato pravo na obiteljsku mirovinu ima pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu. Korisnik obiteljske mirovine kojem nije priznato pravo na starosnu mirovinu ima pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu”, govore iz HZMO-a.

Zakon o mirovinskom osiguranju određuje rok od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu za isplatu povećanih svota obiteljske mirovine (prema novom mirovinskom faktoru) i najniže mirovine (određene u visini 103 posto aktualne vrijednosti mirovine ), ali određivanje tih mirovina ide od 1.1.2023., kaže HZMO.

“Naglašavamo da se mirovina određuje u mjesečnoj svoti i isplaćuje unatrag te da obrada zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine kao i datum isplate ovisi i o tome da li je prethodno potrebno priznati neko od prava. Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine nije određen”, kažu iz HZMO-a.

Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, za mjesec listopad evidentirano je 228.628 korisnika obiteljske mirovine. “Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne može procijeniti koliko će korisnika mirovina podnijeti zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine, budući da to ovisi o volji svakog pojedinog korisnika”, kaže HZMO.

Previđeno povećanje obiteljskih mirovina za 10 posto – Izračun uz nove mirovinske faktore

Obiteljska mirovina za jednog člana iznosi 3.500,00 kn + 10 posto = 3.850,00 kn.

Novim zakonom nije predviđena isplata obiteljske mirovine i dijela starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine već obrnuto, korisniku mirovine isplaćuje se dio obiteljske mirovine.

U slučaju mogućnosti izbora dvije opcije (starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine i dijela obiteljske mirovine ili samo obiteljske mirovine) HZMO vodi računa da u isplatu stavi najpovoljniju svotu mirovine za korisnika, kažu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu