Hrvatska
Filipinci, Nepalci, Indijci… Sve se više stranaca doseljava u Hrvatsku

Zbog nedostatka radne snage u Hrvatsku posljednjih godina sve više doseljavaju stranci koji bi, po ocjeni stručnjaka, kroz nekoliko desetljeća u kombinaciji s padom nataliteta i nastavkom trenda iseljavanja mogli izmijeniti etničku strukturu zemlje.
Migracijski saldo u Hrvatskoj i dalje je u negativnoj zoni, ali je smanjen u odnosu na godine kada je ušla u Europsku uniju, rekla je Hini načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku (DZS) Dubravka Rogić-Hadžalić.
Blago smanjenje iseljavanja i porast doseljavanja
Nakon 2017. podaci DZS-a pokazuju blago smanjenje iseljavanja i porast doseljavanja, pa je u 2021. saldo iznosio minus 4512 osoba, dok je na vrhuncu iseljeničkog vala 2017. minus bio čak 31.799 osoba.
U 2017. doseljeno je 15.553 osoba, a odselilo ih se 47.352, od tada je iz godine u godinu vidljivo smanjenje negativnog salda. Izuzetak je 2021. kada je iseljavanje poraslo u odnosu na pandemijsku 2020., u kojoj je zbog ograničenog kretanja iznosio rekordno niskih minus 632.
Lani je iz inozemstva doselilo 35.912 osoba, među kojima je bilo 70 posto stranaca, a odselilo se 40.424, među kojima 64 posto hrvatskih državljana.
Rogić-Hadžalić upozorava da je ocjena o promjeni negativnog trenda prostornog kretanja stanovništva samo djelomično točna jer u ukupnom broju doseljenih znatan je udio stranaca koji su u Hrvatsku došli temeljem dozvola za boravak i rad.
“Prije pet godina nismo mogli ni zamisliti da će toliko Filipinaca, Nepalaca ili Indijaca biti zaposleno u Hrvatskoj”, rekla je.
U Hrvatskoj registrirano 815 Kineza, 429 Nepalaca, 275 Indijaca, 350 Filipinaca…
Procjenjuje da će povećan broj stranaca s radnim dozvolama utjecati na demografsku sliku, ali ne značajno jer oni idu tamo gdje imaju bolje uvjete.
U Hrvatskoj je danas registrirano 815 Kineza, 429 Nepalaca, 275 Indijaca, 350 Filipinaca, 141 Brazilac, 25 Kirgistanaca, 31 Kazahstanac, 25 Kenijaca…
Može se očekivati da će na migracijski saldo u ovoj godini utjecati i izbjeglice iz Ukrajine, ali će one zbog ratnih prilika biti posebno evidentirane kao raseljene osobe.
Lani je u Hrvatsku najviše osoba doselilo iz Njemačke, za koje se pretpostavlja da su naši ljudi koji su došli u svoju zemlju provesti umirovljeničke dane.
Iz BiH je 22,4 posto doseljenih, ali tu se često radi o Hrvatima kojima je naša zemlja samo tranzitna postaja za odlazak u druge države, kaže Rogić-Hadžalić.
Uz dosadašnje trendove u budućnosti demografski slom
Po projekcijama Eurostata, Hrvatska bi 2050. godine trebala imati 3.392.559 stanovnika, dok bi 2100. broj stanovnika trebao pasti na 2.775.929.
Znanstvenik s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” Dražen Živić kaže da su rezultati popisa stanovništva 2021. pokazali čak i nepovoljnije stanje, a nastave li se dosadašnji trendovi, do sredine ili kraja stoljeća svjedočit ćemo potpunom demografskom slomu.
“Hoće li se to doista i dogoditi ovisi o nama, o našoj spremnosti da strpljivo, obazrivo, odgovorno i pošteno izgrađujemo hrvatsko društvo i vraćamo vjeru hrvatskih građana u blagodati života u vlastitoj domovini”, poručuje Živić.
U Hrvatskoj se ne može očekivati izjednačavanje iseljavanja i useljavanja dok prevladavaju potisni u odnosu na privlačne migracijske čimbenike, a kamoli da postanemo prevladavajuće useljenička zemlja.
Živić upozorava da su značajno suženi tradicionalni imigracijski smjerovi, prije svega Hrvata iz BiH, jer je i njihova demografska slika u silaznom trendu i ne mogu više popunjavati praznine u Hrvatskoj.
Osim toga, 1990-ih se doselilo više desetaka tisuća Hrvata iz Srbije, kao redoviti useljenici ili prisilni migranti zbog etničkoga čišćenja. Danas je demografska slika Hrvata u Srbiji značajno ugrožena i oni više trebaju našu pomoć nego što mogu imigracijski doprinositi.
Hrvatsku čeka sudbina Njemačke ili Austrije, gdje je svaki četvrti stanovnik stranac
Iako se u Hrvatsku zbog manjkova na tržištu rada doseljava sve više stranaca, Hrvatska još uvijek nije atraktivna useljenička zemlja, poput Njemačke ili Švicarske.
To bi se moglo promijeniti ako se povećaju životni standard i kvaliteta življenja, a sve je više i „slobodnog“ geografskog prostora za nove naseljenike, budući da su ispražnjeni veliki dijelovi Hrvatske, poput Slavonije, kaže Živić.
Demograf s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Tado Jurić smatra da sudbina Hrvatske u vezi demografske tranzicije i popratne izmjene etničke strukture neće biti ništa drugačija od sudbine Njemačke ili Austrije, gdje je svaki četvrti stanovnik stranac.
No, Hrvatska je od njih u težoj poziciji jer je osim nedostatka radne snage poželjna bogatim europskim umirovljenicima, a uz to je na udaru ilegalnih migracija kao dio periferije EU-a.
Kako će biti s daljnjim iseljavanjem najbolje pokazuju novi podaci njemačkog ureda za migracije koji govore da se iseljavanje iz Hrvatske u Njemačku nastavlja intenzitetom kao u pretpandemijskom razdoblju, kaže Jurić.
Upozorio je pritom da novi njemački zakon po kojem djeca EU-ovih građana automatski dobivaju njemačko državljanstvo još jednom pokazuje da se EU ne vodi principom solidarnosti, nego između članica vlada konkurencija u privlačenju mladih.
Jezgra EU-a rješava svoje demografske probleme na uštrb periferije
“Jezgra EU-a na uštrb periferije rješava svoje demografske probleme a k tome uzimaju probrano stanovništvo. Teza ‘win-win’ pristupu migracijama, kako za zemlje useljavanja tako i zemlje iseljavanja, još jednom se pokazuje pogrešnom jer korist je jednostrana – i to poglavito za Njemačku”.
Njemačka će zbog rata u Ukrajini nadomjestiti svoje demografske potrebe za idućih pet godina, a zbog neuređenosti država jugoistoka Europe za još pet godina.
Istodobno, demografija se koristi za rješavanje nekih političkih pitanja, primjerice u BiH, gdje će demografski trendovi do sredine stoljeća dovesti do “rješavanja” hrvatskog pitanja jer će u BiH ostati vrlo malo Hrvata.
Useljavanje kakvom svjedočimo u Hrvatskoj (samo u prvih 10 mjeseci 2022. izdano je 110.000 radnih dozvola strancima) vodi k dampingu cijene rada i odražava politiku “ako nećeš ti, ima tko hoće”, čime se zapravo potiče daljnje iseljavanje.
Pritom, osim stranih radnika i ilegalnih migranata stižu i bogati europski umirovljenici. Od 10 nekretnina prodanih u Zagrebu i na obali u protekle dvije godine sedam su kupili stranci.
Uz takve trendove, do sredine stoljeća u Hrvatskoj će živjeti od 30 do 40 posto stranaca. Kontinentalna Hrvatska sve će više pustjeti, a svaki drugi Hrvat živjet će u Zagrebu.
Takva neravnomjerna raspodjela pučanstva učinit će tri četvrtine Hrvatske gospodarski, biološki i kulturno “spaljenom zemljom”, pesimističan je Jurić.
Pročelnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija Stjepan Šterc kaže da bi razina depopulacije u razdoblju 2011.-2021. i silina prirodnog pada hrvatske domicilne populacije trebala zabrinuti svaku racionalnu osobu u ovoj zemlji.
Hrvatsku čekaju ključne odluke o demografskoj i migracijskoj problematici
Projekcije rađene prema tim pokazateljima samo po metodi linearne ekstrapolacije potvrđuju još negativnije procese od onih što su ih do sredine i kraja stoljeća predvidjeli stručnjaci UN-a.
Brojne demografske negativnosti izravno će se odraziti na sastav stanovništva po svim osnovnim obilježjima, na osnovne sustave na kojima počivaju hrvatsko društvo i hrvatski prostor i na ukupni razvoj, koji se u budućnosti čini sve manje izvjesnim.
Prema svemu, demografska i uža migracijska problematika postaje ključna, strateška i nezaobilazna u svim političkim odlučivanjima i planiranjima jer će stihijsko odvijanje i mirno promatranje migracijske i demografske problematike unositi dodatnu neuređenost u društvo, usložiti rješavanje očiglednih negativnosti i podizati nezadovoljstvo do razine anarhičnosti.
Potpuno je jasno kako Hrvatsku čekaju ključne odluke po tom pitanju, uz nužnost napuštanja modela odlučivanja po političkom osjećaju i interesnom zbrinjavanju i konačnog prihvaćanja znanstvene logike i zakonitosti, projekcija i rješenja u interesu hrvatske budućnosti, poručuje Šterc.
Hrvatska
Rok je sve bliže: Evo tko mora prijaviti podatke za oporezivanje stambenih nekretnina

Građani moraju do 31. ožujka Poreznoj upravi ili drugom nadležnom poreznom tijelu prijaviti podatke bitne za oporezivanje njihovih stambenih nekretnina ili, pak, za oslobađanje od plaćanja poreza na nekretnine, no samo u slučaju potrebe da se dostave podaci o kojima porezno tijelo nema saznanja.
Postupak utvrđivanja poreza na nekretnine provodit će se na temelju podataka koje će prikupiti porezno tijelo ili koje će razmijeniti s drugim evidencijama koje vode podatke potrebne za utvrđivanje poreza. Stoga, ističu iz Porezne uprave, obveza prijave podataka bitnih za oporezivanje je tek iznimka i to u slučaju potrebe da se dostave podaci o kojima porezno tijelo nema saznanja.
“Prijavu podataka bitnih za oporezivanje nisu dužni podnijeti građani za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada (npr. ako građanin ima prijavljeno prebivalište, plaća račune za komunalije i sl.), kao i za nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji je prijavljen Poreznoj upravi radi plaćanja poreza na dohodak od imovine”, navode.
Podaci koje porezni obveznik treba dostaviti do 31. ožujka odnose se samo na nekretninu za koju se ne plaća komunalna naknada, ako je nekretnini za koju se plaća komunalna promijenjena površina, a to nije prijavljeno prilikom obračuna komunalne naknade, kao i ako je promijenjena namjena nekretnine.
Tu su i dokazi koje treba dostaviti kako bi se ostvarili uvjeti za oslobođenje od plaćanja poreza, a koji nisu poznati poreznom tijelu, što se odnosi na nekretninu koju osoba koristi za stalno stanovanje, ali nema prijavljeno prebivalište ili boravište, kao i za nekretninu koja se iznajmljuje za dugoročni najam, pri čemu ugovor o najmu nije prijavljen Poreznoj upravi, što je moguće ako je najmodavac trgovačko društvo ili druga pravna osoba.
U slučaju potrebe, s ciljem oslobađanja plaćanja poreza treba dostaviti i podatke odnosno dokaze o nekretnini kojoj je onemogućena stambena namjena, primjerice ako je bez infrastrukture, krova, narušene statike i sl., zatim kada se nekretnina ne može koristiti zbog prirodnih nepogoda, kada je riječ o nekretnini javne namjene i namijenjene institucionalnom smještaju osoba, te naposljetku, kada se radi o nekretninama koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao namijenjene prodaji, u slučaju ako je od dana unosa u knjige do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci.
Objavljeni unificirani obrasci na stranici Porezne uprave
Radi lakšeg prepoznavanja koje podatke građani i poduzetnici moraju dostaviti za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine, odnosno za oslobođenje od plaćanja poreza, Porezna uprava je objavila i unificirane obrasce zahtjeva za građane te zahtjeva za poduzetnike.
“Ovaj zahtjev podnosi se radi prijave promjene podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja poreza na nekretnine, kao i radi prijave dokaza koji utječu na ostvarivanje uvjeta za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine”, piše u zahtjevu.
Zahtjev se podnosi u Poreznu upravu ili drugo nadležno porezno tijelo do 31. ožujka godine, prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. Ako je Porezna uprava određena kao nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine, taj obrazac se može popuniti i putem ePorezne.
Prva rješenja u rujnu, kazne do 6.630 eura
Iz Porezne uprave kažu da se, iznimno u 2025. godini, prva rješenja o utvrđivanju poreza na nekretnine mogu očekivati krajem trećeg kvartala, dakle u rujnu.
Pritom će se rješenjem utvrđivati godišnja porezna obveza koja se plaća u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Kazne za osobu koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na nekretnine su od 1.000 do 6.630 eura.
Godišnji porez po kvadratu od 0,6 do osam eura
Porez na nekretnine uveden je 1. siječnja ove godine kao zamjena za porez na kuće za odmor, a plaća se godišnje u iznosu od 0,6 do osam eura po četvornom metru korisne površine nekretnine.
Pritom, valja ponoviti, ako se nekretnina koristi za stalno stanovanje ili je u dugoročnom najmu, tada se ne plaća porez na nekretnine. S druge pak strane, ako se nekretnina koristi kratkoročno, primjerice za najam turistima, porez se plaća. Međutim, od plaćanja poreza na nekretnine izuzete su nekretnine koje domaćinu, određenomu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje. To znači da domaćin u nekretnini u kojoj živi, dok njezin preostali dio iznajmljuje, za tu nekretninu u cijelosti ne plaća porez na nekretnine.
Odluku o visini poreza donosi jedinica lokalne samouprave (grad/općina) na čijem se području nalazi nekretnina. Prema izmjenama Zakona o lokalnim porezima koji je u primjeni od 1. siječnja 2025. godine, jedinice lokalne samouprave mogle su donijeti odluke o lokalnim porezima zaključno sa 28. veljače ove godine.
Iznos poreza utvrđuje se ovisno o lokaciji nekretnine, a može se povećati ovisno o drugim kriterijima koji utječu na vrijednost nekretnine kao što su starost nekretnine ili prisutnost sadržaja, ali u tom slučaju ne može iznositi više od osam eura po četvornom metru.
Gornji limit poreza na nekretnine povećan je na osam eura po kvadratu u odnosu na porez na kuće za odmor u 2024. godini, koji je iznosio pet eura po kvadratu.
Iznos poreza na nekretnine povećalo 215 općina i gradova
Porez na nekretnine je zajednički prihod općine/grada i županije na čijem se području nekretnina nalazi, pri čemu 80 posto prihoda pripada općini/gradu, a 20 posto županiji.
Prema podacima Porezne uprave, iznos poreza na nekretnine povećalo je 215 općina i gradova, 284 zadržalo je isti iznos poreza, a 57 općina i gradova ga je smanjilo.
Podaci za ovu godinu pokazuju da minimalni iznos od 60 centi po četvornom metru primjenjuje 119 gradova i općina, a najveće porezno opterećenje od pet do osam eura propisala su 73 grada i općine.
Tablice Porezne uprave pokazuju da su najveći mogući porez za 2025. godinu od osam eura po kvadratu razrezali Umag, Vis, Sveti Filip i Jakov, Fažana i Baška Voda. Sa 7,5 eura slijedi Bol, a Motovun je odredio sedam eura. Među najvećim gradovima, Zagreb je odredio pet eura, a Split 1,99, Rijeka pet i Osijek 0,6 eura po kvadratu.
Hrvatska
Hladna fronta pred vratima: Pad temperature, sjeverni vjetar i snijeg u dijelovima zemlje

Pročitajte vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Ciklonalni vrtlog nad Skandinavijom premješta se prema jugu, a s njim povezana hladna zračna masa preko sjeverne i srednje Europe struji prema Alpama. Uz prodor hladnog polarnog zraka povezan je i porast prizemnog tlaka zraka te nad Europom jača anticiklona. Anticiklona će donijeti stabilizaciju vremena u naše krajeve, ali tek od srijede idući tjedan.
Stabilizaciji vremena će prethoditi prodor hladne zračne mase sa sjevera Europe, a osjetit ćemo ga u našim krajevima tijekom noći od nedjelje na ponedjeljak te u ponedjeljak. Uz osjetan pad temperature zraka zapuhat će jak sjeverac i sjeverozapadnjak, a kiša će u planinskim krajevima prelaziti u snijeg. Pokoja pahulja snijega moguća je i u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Na Jadranu će iznenada svom snagom zapuhati jaka do olujna bura.
Do promjene vremena koju prognoziramo u noći na ponedjeljak, danas u nedjelju promjenjivo oblačno s povremenom kišom uglavnom u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. Na srednjem i južnom Jadranu dulja sunčana razdoblja uz pojačan razvoj dnevne naoblake te pokoji pljusak na krajnjem jugu u dubrovačkom primorju. Na Jadranu će jugo oslabjeti. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu oko 16.
U noći na ponedjeljak i u ponedjeljak tijekom dana brzi prolaz hladne fronte sa sjevera. Prevladavat će oblačno s kišom, u planinskim krajevima snijegom, a pokoja pahulja moguća je i u nizinama unutrašnjosti. Krajem dana u najsjevernijim krajevima prestanak oborine i djelomično razvedravanje. Zapuhat će sjeverac i osjetno zahladiti. Na Jadranu će se jaka mjestimice olujna bura brzo širiti sa sjevernog prema srednjem i južnom. Temperature zraka u padu jutarnje temperature u
unutrašnjosti od -2 do 2, na Jadranu oko 6. Najviše dnevne u unutrašnjosti od 3 do 7, na Jadranu od 8 na sjevernom do 12 na krajnjem jugu i otocima.
Od utorka nakon prolaza hladne fronte pa do kraja tjedna stabilizacija vremena i jačanje anticiklone. Prevladavat će vedro vrijeme uz jutarnji mraz u unutrašnjosti. Najviše dnevne temperature će uz obilje sunca postupno porasti tako da će krajem tjedna ponovo doseći i u unutrašnjosti i na Jadranu dvocifrene vrijednosti. Puhat će sjeverac i
sjeveroistočnjak, a na Jadranu bura.
Hrvatska
Hladan zrak s Atlantika donosi promjenu vremena, bit će obilne kiše, ali i snijega

Pročitajte vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Hladan nestabilan zraka s Atlantika prodro je nad zapadnu i središnju Europu i kao hladna fronta prelazi ili zaobilazi Alpe. Nad Sredozemljem se zadržava topao vlažan zrak, a na mjestu sukoba zračnih masa obilni su pljuskovi kiše, a u višim planinskim krajevima snijega. Ciklona nad Baltikom i Skandinavijom stacionira, a nad Europom raste prizemni tlak zbog pritjecanja hladnog zraka.
U idućem razdoblju imat ćemo dva različita tipa vremena. Danas i sutra u nedjelju te veći dio ponedjeljka pretežno oblačno s povremenom kišom. Zahlađenje će se sutra proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti i na jugu Dalmacije. Od utorka stabilno sa sunčanim razdobljima, sjevernim vjetrom, a na Jadranu jakom i olujnom burom i hladnije. U nedjelju navečer i ponedjeljak ujutro snježna granica će se spustiti na oko 800 metara tako da u višim planinskim predjelima kiša može prelaziti u snijeg.
Danas pretežno oblačno s povremenom kišom koja će se uz pad temperature proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti. Na srednjem i južnom Jadranu mjestimice obilne oborine uz grmljavinske pljuskove i jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 15, na Jadranu oko 17.
U nedjelju promjenjivo oblačno, na Jadranu s dužim sunčanim razdobljima. Puhat će sjeverozapadnjak, jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 4, na Jadranu i uz Jadran oko 12. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu oko 16. U noći na ponedjeljak i u ponedjeljak tijekom dana prolaz hladne fronte uz pojačan sjeverni vjetar i osjetno zahlađenje. Na Jadranu će se jaka, mjestimice i olujna bura brzo širiti sa sjevernog prema srednjem i južnom. Temperature zraka u padu najviše dnevne u unutrašnjosti oko 6, na Jadranu oko 12.
Od utorka nakon prolaza hladne fronte pa do kraja tjedna stabilizacija vremena i jačanje anticiklone nad središnjom i zapadnom Europom. Uz greben anticiklone vjetar će skrenuti na sjeverac i sjeveroistočnjak te donijeti suh zrak uz zahlađenje. Prognoziramo pad temperature zraka tako da će maksimalne dnevne temperature biti oko 6C. Ujutro mraz i magla mjestimice. Noćne temperature će se krajem tjedna spustiti ispod 0, prognoziram minimalne vrijednosti do -2C.
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prije
VIDEO / Zadarska pjevačica Bernarda Grbeša predstavlja svoj debitantski singl “Istina”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
PONOS U SŠ VICE VLATKOVIĆA: Plasman na Državno natjecanje učenika strukovnih škola u čak četiri zanimanja!