Connect with us

Hrvatska

PORAZNO! Hrvatska “vodeća” u EU po suicidu starijih osoba

Objavljeno

-

Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju suicida i Tin Pongrac, predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ) bili su gosti TNT-a u kojem su komentirali važnost mentalnog zdravlja.

“Brojke zdravstvenog stanja nacije su katastrofalne. Imali smo 571 suicid tijekom prošle godine. Stanje se pogoršalo poglavito zbog epidemije i potresa. To su jaki stresori koji su izazvali depresiju i ansksioznost kod građana. Sad treba više nego ikada izdvajati za mentalno zdravlje. Borba za donošenje strategije trajala je pet godina, a ona na papiru ne znači ništa bez proračunskih sredstava”, rekao je Pongrac.

Naovodi kako je strategija mrtvo slovo na papiru ukoliko se ona ne implementira.

“Potrebna je politička volja od vrha pa do najnižih razina upravljanja, a treba ju implementirati u lokalnu zajendicu, tamo gdje ljudi žive”, rekao je.

Štimac Grbić kaže kako ne možemo govoriti o zaštiti menatlnog zdravlja ako nisu u to uključeni svi sustavi poput sustava pravosuđa, sustava obrazovanja, sustava zdravstva i socijalne skrbi.

“Svi oni moraju ulagati i zajedno djelovati, mentalno zdravlje mora biti prisutno u svim politikama. Navedeni su optimistični rokovi strategije, do kraja 2023. godine. Draft je gotovo gotov, mislim da je u tijeku osnivanje Povjerenstva za akcijski plan za unapređenje, prevenciju i liječenje mentalnih poremećaja, akcijski plan za demenciju i za razvoj dječje i adolescentne psihijatrije. Ključni dionik u svim intervencijama moraju biti osobe kojih se to tiče, a to su osobe koje imaju problema ili su imale problema s mentalnim zdravljem. Onih kojih se to najviše tiče moraju biti onaj glas koji se najviše čuje. Stigma je još uvijek vrlo vrlo visoka, rekla je Štimac Grbić.

Pongrac navodi kako se ništa ne može bez novca.

“Imam podatak da Hrvatska izdvaja iz proračuna za zdravstvo manje od 1,45 posto u odnosu na zemlje EU-a i čak 5,7 posto manje u odnosu na preporuke svjetskih stručnjaka. Ta idzvajanja prikazuju da je to samo mrtvo slovo na papiru ako se ne izborimo za to. Mora se osnovati monitoring točka koja će provjeravati izdvajaju li se sredstva i kako ona napreduju jer bez te kontrole ništa se neće provesti u stvarnosti”, rekao je.

Štimac Grbić kaže kako se u velikoj mjeri u strateškom planu naglašava potreba edukacije, i angažmana stručnjaka različitih profila.

“Psihijatri su zadnji neželjeni korak u procesu očuvanja mentalnog zdravlja. Treba educirati najmlađe o socijalnim i emocionalnim vještinama, prva linija stručnjaka koji bi se trebali educirati su upravo stručnjaci u školama. S druge strane psiholozi kad ih ima, onda rade na krivim radnim mjestima, pa psihoterapija koja je nedovoljno definirana u zakonu”, rekla je te dodala: “Isto tako, bitno je organizirati mobilne timove stručnjaka po iskustvu koji bi pružali skrb i podršku pacijentima s ozbiljnim psihičkim poremećajima, koji su važni u pružanju intervencija, kaže Štimac Grbić.

Pongrac navodi kako osobe s iskustvom koje su uspjele razriješiti svoje poteškoće s mentalnim zdravljem uspješno pomažu onima koji su sad u krizi.

“Kvalitetniji stručnjaci prepoznaju taj rad, ali financiranje do sad je nula. Prilično je tužno, ciljana vrijednost za financiranje mobilnih timova do 2030. je samo 10 posto. Apsolutno nedovoljno, jedna jako slaba potpora”, rekao je dom do Štimac Grbić dodala: “Postoji odluka o mjerama koje moraju biti implementirane do 2022. godine, ja se nadam da će u donošenju tog zakona biti sluha za male izmjene koje će učiniti velike promjene”.

Pongrac kaže kako je najhitnija prevencija prevencija suicida i depresije, a sve drugo se može s vremenom liječiti kad dođu neka bolja vremena.

“Ako ljudi u međuvremenu počine suicid, to je nepovratno. Jedan od planova mora biti posvećen baš suicidu. Potreban nam je funkcionirajući telefon za osobe sa suicidalnim krizama jer Centar za krizna stanja na Rebru ne funkcionira efektno. Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije imamo vodeću stopu suicida osoba iznad 65 godina. To su ljudi koji su cijeli život radili i koji zaslužuju dobiti adekvatnu pomoć”, rekao je Pongrac.

Štimac Grbić zaključuje da je najbitnije u samoj perevenciji suicida rano prepoznavanje i otkrivanje.

“Važno je uvesti rano otkrivanje rizika na pojavu mentalnih poremećaja kako bi se mogli liječiti. Bolnica treba biti zadnja instanca. Sve je to korak prema ranijoj intervenciji i ranom liječenju”, zaključuje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu