Hrvatska
EVO ŠTO MORATE ZNATI Na bankomatima prva tri mjeseca samo novčanice od 10€ i 20€
Radi promjene kune u euro od danas do 15. siječnja banke neće naplaćivati naknade za podizanje gotovine s bankomata klijentima drugih banaka, a distribucija novčanica i kovanica nove valute u završnoj je fazi. Također, do 1. siječnja postupno će se ugasiti 2700 bankomata od njih ukupno oko 4000, kako bi s prvim danom nove godine mogli isplaćivati eure, a HUB će u sljedećih mjesec dana na dnevnoj razini na karti prikazivati operativne bankomate za isplatu gotovine.
Marina Ninković donosi još detalja i informacija o korištenju bankomata u ovom prijelaznom razdoblju:
– Novčanice od 10 i 20 € će jedine biti dostupne ne samo u prvim danima 2023., nego i tijekom prva tri mjeseca. Od 1. travnja će banke u bankomate uvesti novčanice od 50 €, a novčanice od 100 € će biti rijetke – njih će stavljati ondje gdje se procijeni da će biti veća potražnja. To je zbog toga da nova valuta procirkulira među građanima i institucijama. Druga promjena je izgled zaslona na bankomatima – u prvom planu će biti iznos u eurima, a iznos u kunama će biti u zagradi. Dvije valute će biti na zaslonima bankomata tijekom cijele 2023. Tipkovnice se neće mijenjati, rekla je.
Od 1. siječnja, dodala je, bankomati će isplaćivati samo eure.
– Bankomati se pripremaju, oko 4000 bankomata je u funkciji, 1300 će davati kune do 31. prosinca, nakon toga će se ti prebacivati na eure, a oko 2700 će već biti 1. siječnja spremno za davanje eura, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić.
– U tom tranzicijskom razdoblju od 15. prosinca do 15. siječnja neće biti naknada koje će banke naplaćivati za podizanje gotovine s bankomata druge banke tako da bi ta tranzicija trebala biti lagana, naravno to ne znači da se neće dogoditi da neki bankomat u nekom trenutku negdje neće “zaštekati”, ali to ne bi trebao biti nikakav problem, rekao je guverner HNB-a.
Banke se intenzivno pripremaju
Pripremaju se u bankama intenzivno tijekom cijeloga prosinca. Sustave testiraju tako da pritom kartična plaćanja rade bez prekida. Ipak moguće je da se zateknete na blagajni bez gotovine baš u krivom trenutku.
– To nije jednostavan proces. Trajat će i bit će simultan u svim bankama zbog čega građane ipak molimo da se pripreme na povremene mogućnosti nefunkcioniranja kartičnih plaćanja, rekla je Petra Bašić Jantolić, izvršna direktorica razvoja poslovanja s klijentima u banci.
Planirajući prilagodbu bankomata na eure, iz HNB-a poručuju da su računali s povećanom potražnjom za gotovinom uoči blagdana.
– S obzirom da Hrvati tradicionalno za božićne blagdane najviše kupuju, bit će dovoljno novčanica kuna i na bankomatima za te blagdane. Ali ono što je uobičajena preporuka je da naši građani imaju neku tjednu – dvotjednu zalihu koja će im biti dostatna da zadovolje potrebe, rekao je Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.
HUB objavio kartu aktivnih bankomata, do 15. siječnja dio ih neće biti u funkciji
Karta s lokacijama aktivnih bankomata objavljena je u četvrtak na internetskim stranicama Hrvatske udruge banaka (HUB), a na dnevnoj razini će se ažurirati do 15. siječnja 2023.
Kako su izvijestili iz HUB-a, u Hrvatskoj postoji malo više od 4000 bankomata u vlasništvu banaka, a na temelju dogovora banaka na razini HUB-a i u suradnji s mjerodavnim institucijama pripremljen je detaljan plan prilagodbe bankomatske mreže.
Tako, do kraja prosinca ove godine dio bankomata će se postupno i privremeno gasiti kako bi ih se prilagodilo za isplatu gotovine u eurima od 1. siječnja iduće godine. Prema planu prilagodbe, zaključno s posljednjim danom prosinca, građanima će na raspolaganju biti 1300 bankomata koji će isplaćivati gotovinu u kunama, a od 1. siječnja iduće godine 2700 bankomata isplaćivat će gotovinu u eurima.
Svih 4000 bankomata bit će prilagođeno i operativno najkasnije do 15. siječnja iduće godine, očekuju u HUB-u, iz kojeg su napomenuli da se posebno vodilo računa o manjim naseljima, kako bi građani u svakom trenutku na najbližoj mogućoj lokaciji imali dostupne bankomate za isplatu gotovine.
Iz HUB-a su prilagodbu bankomata apostrofirali kao jedan od najzahtjevnijih elemenata procesa uvođenja eura, s obzirom na to da je potrebno prilagoditi malo više od 40.000 bankomatskih kazeta za nove dimenzije novčanica eura, koje su drukčije u odnosu na novčanice kuna.
Također, za svaki bankomat potrebna je softverska prilagodba i inicijalizacija novih bankomatskih kazeta što zahtijeva fizički dolazak na lokaciju i određeno vrijeme rada u ovisnosti o vrsti bankomata, naveli su iz HUB-a.
– Banke su završile testiranje svojih aplikacija i prilagodbe poslovanja i ovih dana su započele obavještavati svoje klijente o kratkim i povremenim prekidima u radu pojedinih usluga. Zato i ovim putem apeliramo na građane da slušaju odnosno čitaju te obavijesti kako bi se što lakše pripremili za ulazak u novu godinu, rekao je Ivan Hrvoje Maljković, glasnogovornik Hrvatske udruge banaka.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa