Hrvatska
EVO ŠTO MORATE ZNATI Na bankomatima prva tri mjeseca samo novčanice od 10€ i 20€
Radi promjene kune u euro od danas do 15. siječnja banke neće naplaćivati naknade za podizanje gotovine s bankomata klijentima drugih banaka, a distribucija novčanica i kovanica nove valute u završnoj je fazi. Također, do 1. siječnja postupno će se ugasiti 2700 bankomata od njih ukupno oko 4000, kako bi s prvim danom nove godine mogli isplaćivati eure, a HUB će u sljedećih mjesec dana na dnevnoj razini na karti prikazivati operativne bankomate za isplatu gotovine.
Marina Ninković donosi još detalja i informacija o korištenju bankomata u ovom prijelaznom razdoblju:
– Novčanice od 10 i 20 € će jedine biti dostupne ne samo u prvim danima 2023., nego i tijekom prva tri mjeseca. Od 1. travnja će banke u bankomate uvesti novčanice od 50 €, a novčanice od 100 € će biti rijetke – njih će stavljati ondje gdje se procijeni da će biti veća potražnja. To je zbog toga da nova valuta procirkulira među građanima i institucijama. Druga promjena je izgled zaslona na bankomatima – u prvom planu će biti iznos u eurima, a iznos u kunama će biti u zagradi. Dvije valute će biti na zaslonima bankomata tijekom cijele 2023. Tipkovnice se neće mijenjati, rekla je.
Od 1. siječnja, dodala je, bankomati će isplaćivati samo eure.
– Bankomati se pripremaju, oko 4000 bankomata je u funkciji, 1300 će davati kune do 31. prosinca, nakon toga će se ti prebacivati na eure, a oko 2700 će već biti 1. siječnja spremno za davanje eura, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić.
– U tom tranzicijskom razdoblju od 15. prosinca do 15. siječnja neće biti naknada koje će banke naplaćivati za podizanje gotovine s bankomata druge banke tako da bi ta tranzicija trebala biti lagana, naravno to ne znači da se neće dogoditi da neki bankomat u nekom trenutku negdje neće “zaštekati”, ali to ne bi trebao biti nikakav problem, rekao je guverner HNB-a.
Banke se intenzivno pripremaju
Pripremaju se u bankama intenzivno tijekom cijeloga prosinca. Sustave testiraju tako da pritom kartična plaćanja rade bez prekida. Ipak moguće je da se zateknete na blagajni bez gotovine baš u krivom trenutku.
– To nije jednostavan proces. Trajat će i bit će simultan u svim bankama zbog čega građane ipak molimo da se pripreme na povremene mogućnosti nefunkcioniranja kartičnih plaćanja, rekla je Petra Bašić Jantolić, izvršna direktorica razvoja poslovanja s klijentima u banci.
Planirajući prilagodbu bankomata na eure, iz HNB-a poručuju da su računali s povećanom potražnjom za gotovinom uoči blagdana.
– S obzirom da Hrvati tradicionalno za božićne blagdane najviše kupuju, bit će dovoljno novčanica kuna i na bankomatima za te blagdane. Ali ono što je uobičajena preporuka je da naši građani imaju neku tjednu – dvotjednu zalihu koja će im biti dostatna da zadovolje potrebe, rekao je Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.
HUB objavio kartu aktivnih bankomata, do 15. siječnja dio ih neće biti u funkciji
Karta s lokacijama aktivnih bankomata objavljena je u četvrtak na internetskim stranicama Hrvatske udruge banaka (HUB), a na dnevnoj razini će se ažurirati do 15. siječnja 2023.
Kako su izvijestili iz HUB-a, u Hrvatskoj postoji malo više od 4000 bankomata u vlasništvu banaka, a na temelju dogovora banaka na razini HUB-a i u suradnji s mjerodavnim institucijama pripremljen je detaljan plan prilagodbe bankomatske mreže.
Tako, do kraja prosinca ove godine dio bankomata će se postupno i privremeno gasiti kako bi ih se prilagodilo za isplatu gotovine u eurima od 1. siječnja iduće godine. Prema planu prilagodbe, zaključno s posljednjim danom prosinca, građanima će na raspolaganju biti 1300 bankomata koji će isplaćivati gotovinu u kunama, a od 1. siječnja iduće godine 2700 bankomata isplaćivat će gotovinu u eurima.
Svih 4000 bankomata bit će prilagođeno i operativno najkasnije do 15. siječnja iduće godine, očekuju u HUB-u, iz kojeg su napomenuli da se posebno vodilo računa o manjim naseljima, kako bi građani u svakom trenutku na najbližoj mogućoj lokaciji imali dostupne bankomate za isplatu gotovine.
Iz HUB-a su prilagodbu bankomata apostrofirali kao jedan od najzahtjevnijih elemenata procesa uvođenja eura, s obzirom na to da je potrebno prilagoditi malo više od 40.000 bankomatskih kazeta za nove dimenzije novčanica eura, koje su drukčije u odnosu na novčanice kuna.
Također, za svaki bankomat potrebna je softverska prilagodba i inicijalizacija novih bankomatskih kazeta što zahtijeva fizički dolazak na lokaciju i određeno vrijeme rada u ovisnosti o vrsti bankomata, naveli su iz HUB-a.
– Banke su završile testiranje svojih aplikacija i prilagodbe poslovanja i ovih dana su započele obavještavati svoje klijente o kratkim i povremenim prekidima u radu pojedinih usluga. Zato i ovim putem apeliramo na građane da slušaju odnosno čitaju te obavijesti kako bi se što lakše pripremili za ulazak u novu godinu, rekao je Ivan Hrvoje Maljković, glasnogovornik Hrvatske udruge banaka.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
Hrvatska
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.
Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.
“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.
Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.
“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.
Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.
“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.
Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.
“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.
Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.
“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.
No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.
STUDENTSKI KONCERT / 27. ožujka u Klubu Opera nastupa grupa TTM!
FOTO / Proslavljena 50. godišnjica izgradnje župne crkve sv. Josipa na Plovaniji
Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja
SADA SE NE ČINI TAKO, ALI… Za vikend kreću obilne kiše, grmljavina i jak vjetar
