Hrvatska
Opskrbite se gotovinom! Ove usluge na bankomatima bit će privremeno nedostupne
Zbog prelaska s kunskog na poslovanje u eurima, tijekom vikenda 31. prosinca/1. siječnja neke bankovne i financijske usluge bit će privremeno nedostupne ili će biti dostupne s ograničenim funkcionalnostima, izvijestila je u petak Hrvatska narodna banka (HNB), preporučivši građanima da se opskrbe gotovinom dostatnom za njihove potrebe.
“Prelazak s kunskog na poslovanje u eurima vrlo je kompleksan proces koji zahtjeva značajne promjene u informatičkim sustavima banaka. S obzirom na zahtjevnost te prilagodbe neke bankovne i financijske usluge bit će privremeno nedostupne ili će biti dostupne s ograničenim funkcionalnostima tijekom konverzijskog vikenda (subota, 31. prosinca i nedjelja, 1. siječnja), a u nekim manjim bankama i 30. prosinca”, navodi HNB u svom priopćenju.
Konverzija će se odvijati tijekom vikenda što bi, ističu, trebalo smanjiti utjecaj prekida u pružanju bankovnih i financijskih usluga na građane i tvrtke.
Iako poslovnice tijekom konverzijskog vikenda najvećim dijelom neće redovito raditi, građani će se u tom razdoblju moći služiti platnim karticama, pri čemu je moguće da će banke tijekom tog vremena smanjiti uobičajene limite za plaćanja, o čemu će pravodobno informirati klijente, navode iz HNB-a.
Mogući prekidi kod plaćanja karticama, mobilno bankarstvo uglavnom nedostupno…
Kratki prekidi u mogućnosti plaćanja karticama očekuju se u noći 31. prosinca na 1. siječnja, neposredno prije i poslije ponoći. Također, za vrijeme novogodišnjeg vikenda, internetsko i mobilno bankarstvo uglavnom neće biti dostupno te u većini slučajeva neće biti moguće izvršavati online plaćanja, napominju iz HNB-a.
Kako bi izbjegli bilo kakve neugodnosti, HNB građanima preporuča da se za novogodišnji vikend unaprijed opskrbe gotovinom dostatnom za njihove potrebe.
Pritom podsjećaju da od 1. siječnja građani podjednako mogu koristiti kunsku i eursku gotovinu – sve do 14. siječnja u ponoć. Taj dvotjedni dvostruki optjecaj značajno će građanima olakšati prelazak na novu valutu, ističu iz središnje banke.
Rad poslovnica, internetsko i mobilno bankarstvo u većini bi se banaka trebalo tijekom 2. siječnja vratiti u redovno stanje. O promjenama i prilagodbama u radu poslovnica, internetskog i mobilnog bankarstva, bankomata te korištenju platnih kartica banke će uskoro obavijestiti sve svoje korisnike, navode iz HNB-a.
Hrvatska udruga banka 15. prosinca na svojim je mrežnim stranicama objavila i interaktivnu kartu bankomata na kojima je moguće podići gotov novac u vremenu od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023., podsjećaju.
U tom razdoblju ukinuto je plaćanje naknada za podizanje gotovog novca na svim bankomatima tako da klijenti bilo koje banke mogu podignuti gotov novac bez naknade na bilo kojem bankomatu koji je u funkciji, odnosno na bankomatu koji će biti prikazan na interaktivnoj karti bankomata.
HNB je ovu interaktivnu kartu bankomata prenio na svojoj internetskoj stranici www.hnb.hr, kao i na internetskoj stranici www.euro.hr, odnosno na profilima svojih društvenih mreža.
Naposljetku, građani će u idućem razdoblju moći zatražiti banke za sve informacije o dostupnosti bankovnih i financijskih usluga u poslovnicama, putem kontaktnih centara, na mrežnim stranicama banaka i u okviru aplikacija za internetsko i mobilno bankarstvo, zaključuje se u priopćenju.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
28./29. OŽUJKA: Nova manifestacija u Kukljici – “Šparogijada”!
Otkriveni tajanstveni signali iz naše galaksije. “Nikad ovako nešto nismo vidjeli”
OBAVIJEST: U ponedjeljak bez vode dio Kožina!
VIKEND NA VIŠNJIKU: Tajlandski boks, nogomet, košarka…
