Connect with us

Hrvatska

Među građanima raste optimizam, no jesu li zadovoljni političarima?

Objavljeno

-

Svjetsko nogometno prvenstvo je iza nas, blagdani pred nama, a to se osjeti i na rezultatima ovomjesečnog Crobarometra jer u društvu, čini se, raste optimizam i dobra volja. Nije na rekordnoj razini, ali ga je svakako znatno više u odnosu na prethodni mjesec. Dnevnik Nove TV donosi tradicionalno mjesečno istraživanje Crobarometar za prosinac 2022.

Ovog mjeseca čak 22 posto ispitanih vjeruje da država ide u dobrom smjeru; još uvijek je znatno više onih koji kažu sasvim suprotno, 67 posto vjeruje da Hrvatska ne ide u dobrom smjeru, dok 11 posto ne zna. Kao i obično, u ovakvim su ispitivanjima ponekad najzanimljiviji trendovi: optimista je za pet postotnih poena više nego u prošlom mjesecu, dok je pesimista za sedam postotnih poena manje. Raste, doduše, i broj onih koji nemaju stav.

Optimizam se prelio i na stav građana prema Vladi. Skori ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu, što premijer i Vlada naglašavaju i po nekoliko puta dnevno, ostavlja pozitivne posljedice po Vladu. Pa tako danas oko 30 posto građana odobrava – ili uglavnom odobrava – rad Vlade, što je za 4 postotna poena više nego u studenom.

I u ovom slučaju su skeptični u većini, no njihov broj se ovog mjeseca smanjio: 59 posto naših ispitanica i ispitanika ne odobrava rad Vlade, što je za 7 postotnih bodova manje u odnosu na prošli mjesec. I ovdje primjećujemo blagi rast neodlučnih, s 8 na 11 posto. Inače, posljednji put kad je Vlada uživala ovakvu podršku bilo je još proljetos, u ožujku.

Raste i broj građana koji vjeruju da im Vlada može riješiti probleme, sa 24 na 27 posto, a smanjuje se broj onih koji vjeruju da im Vlada ne može riješiti probleme, sa 72 na 68 posto. Može li im Vlada pomoći, ne zna 5 posto ispitanih.

No zato gotovo nitko ne sumnja u sretan brak HDZ-a i partnera, jer 83 posto ispitanih kaže da će vladajuća većina u ovakvom obliku opstati do kraja mandata; 10 posto kaže da neće, 7 posto ne zna ili ih ne zanima.

Raste i podrška onome što radi predsjednik Republike. Doduše, nije ga jedno vrijeme bilo na radaru, bio je u Čileu.

U svakom slučaju, 42 posto ispitanika podržava njegov rad, što je za 5 posto više nego prošlog mjeseca. Ne podržava ga 47 posto, što je za 9 posto manje nego u studenom, i Zoran Milanović nalazi se sad nedaleko od situacije u kojoj više ljudi odobrava ono što radi, nego što ne odobrava. 11 posto ne zna.

Milanović, odnosno predsjednik Republike je s prosječnom ocjenom od 2,75 i najbolje ocijenjen kada je riječ o radu najvažnijih političkih institucija.

Dnevnik Nove TV

Rad Vlade ocjenjuje se sa 2,39, rad Sabora očekivano najlošije: 2,03. No sve ove prosječne ocjene u blagom su porastu u odnosu na prošli mjesec – čak i ova za Sabor – tako da se i tu vidi blagi optimizam koji je zahvatio društvo.

Prelilo se to i na podršku strankama, Kako je rasla podrška radu Vlade rasla je i podrška najvećoj stranci u Vladi, a to je HDZ.

HDZ je tako na 30,7 posto podrške ispitanika koji bi sigurno ili vjerojatno izašli na izbore. Druga politička snaga u državi već drugi mjesec zaredom su – neodlučni birači. Polako se stabilizira bazen od oko 17,7 posto birača koji bi također sigurno ili vjerojatno izašli na izbore, samo što ne znaju kome dati svoj glas. SDP je također u blagom porastu, podržava ih 12,3 posto ispitanika.

Most je na 8 posto, platforma Možemo na 7,5 posto, a zanimljivo da im se ovog mjeseca u toj borbi za treće mjesto pridružuje i Domovinski pokret kojeg podržava 6,8 posto ispitanika.

Među strankama koje ostaju ispod 5 posto podrške je IDS s 2,1 posto, HNS je na 1,8; Radnička fronta na 1,6 posto, zatim HSS na 1,5, HSU na 1,4 te Hrvatski suverenisti koje podržava 1,1 posto ispitanih. U društvu iznad 1 posto ni ovog mjeseca nema Socijaldemokrata, stranke s najvećim klubom oporbenih zastupnika u Saboru.

Građane i ovaj mjesec muče isti problemi. Poredak je gotovo identičan kao i prethodnog mjeseca:

Na prvom je mjestu inflacija, dok je na drugom mjestu korupcija i kriminal na najvišim razinama države. Na trećem mjestu promjena: ovaj put građani su nezadovoljni općenito gospodarstvom, dok su prošlog mjeseca bili nezadovoljni svojim plaćama i životnim standardom – te dvije kategorije ovog su mjeseca promijenile mjesta. Na petom mjestu je stopa siromaštva u državi, koja je u odnosu na studeni istisnula zabrinutost zbog niskih mirovina, prenosi Dnevnik.hr.

Građani su i ovaj mjesec procijenili kvalitetu života u Hrvatskoj, odnosno kvalitetu vlastitog životnog standarda. I tu se vidi dašak optimizma: ocjena onoga kako građani vjeruju da izgleda prosjek kvalitete života u Hrvatskoj rasla je sa 2,67 na 2,73. I ovaj mjesec kvalitetu vlastitog života ocjenjuju boljom u odnosu na ono što vjeruju da je hrvatski prosjek, s tim da je i ta ocjena ovog mjeseca rasla s 3,17 na 3,24.

NAPOMENA: Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 20. prosinca na 990 građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/- 3,6%.

 

Hrvatska

Hladan zrak s Atlantika donosi promjenu vremena, bit će obilne kiše, ali i snijega

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pročitajte vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.

Hladan nestabilan zraka s Atlantika prodro je nad zapadnu i središnju Europu i kao hladna fronta prelazi ili zaobilazi Alpe. Nad Sredozemljem se zadržava topao vlažan zrak, a na mjestu sukoba zračnih masa obilni su pljuskovi kiše, a u višim planinskim krajevima snijega. Ciklona nad Baltikom i Skandinavijom stacionira, a nad Europom raste prizemni tlak zbog pritjecanja hladnog zraka.

U idućem razdoblju imat ćemo dva različita tipa vremena. Danas i sutra u nedjelju te veći dio ponedjeljka pretežno oblačno s povremenom kišom. Zahlađenje će se sutra proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti i na jugu Dalmacije. Od utorka stabilno sa sunčanim razdobljima, sjevernim vjetrom, a na Jadranu jakom i olujnom burom i hladnije. U nedjelju navečer i ponedjeljak ujutro snježna granica će se spustiti na oko 800 metara tako da u višim planinskim predjelima kiša može prelaziti u snijeg.

Danas pretežno oblačno s povremenom kišom koja će se uz pad temperature proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti. Na srednjem i južnom Jadranu mjestimice obilne oborine uz grmljavinske pljuskove i jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 15, na Jadranu oko 17.

U nedjelju promjenjivo oblačno, na Jadranu s dužim sunčanim razdobljima. Puhat će sjeverozapadnjak, jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 4, na Jadranu i uz Jadran oko 12. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu oko 16. U noći na ponedjeljak i u ponedjeljak tijekom dana prolaz hladne fronte uz pojačan sjeverni vjetar i osjetno zahlađenje. Na Jadranu će se jaka, mjestimice i olujna bura brzo širiti sa sjevernog prema srednjem i južnom. Temperature zraka u padu najviše dnevne u unutrašnjosti oko 6, na Jadranu oko 12.

Od utorka nakon prolaza hladne fronte pa do kraja tjedna stabilizacija vremena i jačanje anticiklone nad središnjom i zapadnom Europom. Uz greben anticiklone vjetar će skrenuti na sjeverac i sjeveroistočnjak te donijeti suh zrak uz zahlađenje. Prognoziramo pad temperature zraka tako da će maksimalne dnevne temperature biti oko 6C. Ujutro mraz i magla mjestimice. Noćne temperature će se krajem tjedna spustiti ispod 0, prognoziram minimalne vrijednosti do -2C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Premijer Plenković sinoć operiran u KBC-u Rebro

Objavljeno

-

By

Premijer Andrej Plenković liječen je u petak navečer u KBC-u Zagreb zbog povremenog poremećaja srčanog ritma benignog karaktera, zahvat je ranije planiran i protekao je u najboljem redu, priopćeno je u subotu iz Vlade.

“Obavještavamo vas da je predsjednik Vlade jučer u večernjim satima u Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb liječen zbog povremenog poremećaja srčanog ritma benignog karaktera. Zahvat je ranije planiran te je protekao u najboljem redu”, izvijestio je glasnogovornik Vlade Marko Milić u priopćenju dostavljenom Hini.

Hina neslužbeno doznaje da je predviđena hospitalizacija 24 sata te da bi premijer Plenković danas trebao biti pušten kući.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HUP protiv ukidanja bankarskih naknada: “Banke nisu povećale dobit na račun građana”

Objavljeno

-

By

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je poručila da će najavljeno uklanjanje mogućnosti naplate širokog spektra bankarskih usluga dugoročno bankama otežati pokrivanje stvarnih troškova te ukinuti kapacitet za ulaganja u inovacije, ocijenivši i da država time narušava slobodu poslovanja i slabi tržišne mehanizme. Kako je istaknuto u petak u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna, koju je napisao glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, prihodi od naknada za banke nisu samo dobit već se iz tih prihoda financiraju značajna ulaganja u mrežu bankomata, razvoj internetskog i mobilnog bankarstva, digitalizaciju, održavanje infrastrukture i sigurnost, što je posebno važno u svjetlu rastućih kibernetičkih prijetnji na globalnoj razini.

Iz HUP-a napominju da klijenti banaka upravo na tim područjima očekuju konstantni rast kvalitete usluge obzirom na to da im je stabilnost, predvidljivost i podrška u svakodnevnim financijskim transakcijama i poslovanju od presudne važnosti.

Poručuju i da je pravo na određivanje cijene i spektra usluga osnova tržišne ekonomije i tržišne utakmice te je jedan od ključnih poluga za jačanje konkurencije i borbe za potrošače. Nakon određivanja cijena energenata, prehrambenih proizvoda i bankarskih usluga postavlja se pitanje koje će sektore u narednom razdoblju država odlučiti regulirati – cijene kave u ugostiteljskim objektima, usluge pripreme i posluživanja hrane, telekomunikacije, oprema za kućanstvo? Hoće li potom, ako se tržišni akteri povuku, država postati i glavni dobavljač ‘esencijalnih’ proizvoda i usluga?, pitaju se iz HUP-a.

Naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a
Kažu i da sve relevantne analize pokazuju kako su naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a, a kamatne stope su izjednačene s prosjecima europskih država.

S druge strane, tvrde iz HUP-a, ni u jednoj državi Unije ne postoji praksa u kojoj se širok spektar usluga nekog sektora zakonski uređuje kao besplatan za sve korisnike bez jasnih kriterija. Naime, kažu, u većini zemalja EU-a uobičajena je praksa da se osnovni račun za socijalno osjetljive skupine ne naplaćuje, što je model koji već postoji u Hrvatskoj.

“Banke se ne protive uvođenju besplatnog računa, već se protive prijedlogu koji ne sadrži socijalne kriterije i jasna ograničenja takvih besplatnih usluga. Socijalno osjetljive skupine trebale bi i dalje imati pristup širokom spektru bankarskih usluga bez naknade”, poručuju.

Iznose i da je neto prihod domaćih banaka od provizija i naknada za poduzeća i stanovništvo u 2024. iznosio oko 270 milijuna eura, od čega se oko 40 posto odnosi na kućanstva.

“Suprotno popularnim narativima o visokim bankarskim naknadama, podaci pokazuju smanjenje ukupnih neto prihoda banaka od naknada i provizija u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a, čime su razine ovih troškovnih opterećenja postale usporedive s onima u susjednoj Sloveniji”, navodi se u publikaciji.

Kaže se i da je udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnim neto prihodima hrvatskih banaka niži nego u usporedivim članicama europodručja. Tako je tijekom dužeg razdoblja ovaj udio u Hrvatskoj bio stabilan između 22 i 26 posto, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini, dok je u istom razdoblju u europodručju bio na razini od 27 i 34 posto.

Zašto riskiramo destabilizaciju banaka?
Poslodavci poručuju da dodatnu nervozu stvara donošenje ovakvih zakonskih rješenja za jedan od najvažnijih sektora ekonomije po hitnom postupku, bez adekvatnog vremena za analizu svih mogućih učinaka.

“Naknade osiguravaju bankama stabilne prihode čak i kad kamatne stope padaju ili potražnja za kreditima ‘kopni’. Ovaj oblik prihoda omogućava bankama prilagodbu promjenjivim tržišnim uvjetima i financijsku stabilnost”, dodaju. Kažu i da je stabilan i dobro kapitaliziran bankarski sustav ključan za nastavak rasta BDP-a, stabilno poslovno okruženje, ukupnu ekonomsku stabilnost i prosperitet. Pritom poručuju i da je “potpuno nejasno zašto riskiramo” destabilizaciju banaka zbog prosječnog godišnjeg troška po osnovi naknada po tekućem računu od 24 eura.

Napominju i da bankarske usluge u Hrvatskoj mogu pružati i banke sa sjedištem u drugim državama EU-a pa se pitaju na koji način će se regulirati njihovo poslovanje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, s obzirom da bi se moglo pokazati da bi pružatelji usluga koji u Hrvatskoj nemaju zaposlenike, poslovnice, bankomate i ne plaćaju poreze u Hrvatskoj mogli dobiti prednost na tržištu.

“Rast dobiti banaka nije ostvaren na teret stanovništva”
Iz HUP-a kažu i kako rast dobiti banaka nije ostvaren “na teret” stanovništva, već je, navode, posljedica ulaska Hrvatske u europodručje. Naime, time se iz HUP-a referiraju na kamatne prihode od prekonoćnih depozita pohranjenih kod HNB-a, pri čemu visinu kamata određuje Europska središnja banka (ESB), a koje su u dijelu 2023. i do oko polovine prošle godine bile na razini od četiri posto, a trenutno su na 2,5 posto. Takva ECB-ova politika je “antiinflacijska” te smjera na povlačenje “viškova likvidnosti” s tržišta, pri čemu je HNB u 2023. godini hrvatskim bankama na ime kamata za prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura, dok je za 2024. to iznosilo 532,2 milijuna eura.

Osvrćući se na “navodne rekordne profite”, iz HUP-a navode i da profitabilnost hrvatskih banaka mjerena omjerom dobiti u odnosu na uloženi kapital (ROE) u prosjeku ne prelazi 8,5 posto posljednjih šest godina, što je znatno ispod prosjeka regije srednje i istočne Europe od 12,5 posto te ispod razina u primjerice Sloveniji (11,9 posto) i Austriji (10,1 posto).

Podsjetimo, Ministarstvo financija je krajem veljače u javno savjetovanje uputilo izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja.

Usluge koje će biti dostupne na takvom računu, za koje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu, uključuju uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, zatim internetsko ili mobilno bankarstvo, što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna, zatim tu je usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, zatim usluga izdavanja i korištenja debitne kartice, kao i izvršenja plaćanja debitnom karticom,

Također, prema prijedlogu zakona upućenog u javno savjetovanje, besplatno bi bilo i pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija.

Nedugo nakon se oglasila i Hrvatska udruga banaka (HUB) po kojoj predložene zakonske izmjene mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu