ZADAR / ŽUPANIJA
Nadbiskup Puljić pred odlazak na sprovod Papi emeritusu u Rim: „Benedikt XVI. zaista je u rangu velikih crkvenih naučitelja“
Zadarski nadbiskup Želimir Puljić putuje u srijedu, 4. siječnja u Rim kako bi sudjelovao na sprovodu pape emeritusa Benedikta XVI. u Vatikanu.
Prije polaska u Rim mons. Puljić u razgovoru za Laudato TV rekao je da na sprovod pape emeritusa odlazi i s osjećajem osobite osobne zahvalnosti, jer je papa Benedikt XVI. mons. Puljića imenovao zadarskim nadbiskupom 15. ožujka 2010., a mons. Puljić u travnju te godine došao je u Zadar.
„Idem na sprovod papi emeritusu, između ostaloga, i da zahvalim Benediktu XVI. na povjerenju koje mi je iskazao imenovanjem za zadarskog nadbiskupa, da sudjelujem na tom veličanstvenom događaju. Desetci tisuća ljudi koji u koloni čekaju da mu odaju posljednje poštovanje znak je da Benedikt XVI. nije zaboravljen“ istaknuo je mons. Puljić.
„Papa emeritus praktički je već deset godina bio izvan službe, povukao se u tišinu ali i papi Franji i Crkvi služio je na osobiti način. Benedikt XVI. to je i sam rekao: Ne idem se povući, nego idem na drugi način služiti Crkvi. S te strane, Bogu zahvaljujem za taj dar“ rekao je mons. Puljić.
Nadbiskup je podsjetio i na jedinstveni čin kojega je Benedikt XVI. učinio tijekom papinstva u povijesti Crkve, koji se dogodio prvi put nakon 600 godina.
„Čin odreknuća pape Benedikta XVI. bio je neobičan šok za ljude u Crkvi i iznenađenje za ljude izvan Crkve. Jer nismo naviknuli na takvu gestu. Prije njega to je samo jedanput učinio jedan papa.
Ali i Benedikt XVI., jedan teolog, učinio je hrabru gestu. Suočen s poteškoćama koje su oko njega, a u godinama u kojima je bio, osjetio je, Ja ne mogu biti na onoj odgovornoj razini. I učinio je nešto što je za sve nas bilo iznenađenje.
Saznat ćemo sve jednom kada budemo gore. Ali već sada možemo naslutiti da je to bilo prekrasno služenje i velika pomoć papi Franji koji ga je zaista kao svoga oca obilazio i pazio. Osjećao je blizinu Benedikta XVI. i znao je da mu je on duhovna potpora“ istaknuo je mons. Puljić.
Benedikt XVI. u obrazloženju odluke o svom povlačenju rekao je da, zbog svojih poodmaklih godina, nema više tjelesne snage obavljati povjerenu dužnost. To ukazuje na to da je to bila i racionalna, duboko promišljena odluka. I u tom svom postupku Benedikt XVI. pokazao je oslanjanje i na razum, razumsko sagledavanje situacije i realnih mogućnosti u životu i obavljanju povjerene službe.
Tijekom svoga teološkog promišljanja i svojih javnih nastupa, Benedikt XVI. često je povezivao vjeru i razum.
Obrazlažući svoju odluku, Papa je tada rekao: „Nakon što sam nebrojeno puta preispitivao svoju savjest pred Bogom, došao sam do zaključka da moja snaga, zbog odmaklih godina, nije više odgovarajuća tome da budem Petrov nasljednik.
Svjestan sam da ta dužnost mora biti obavljana ne samo riječima i djelima, nego i molitvom i trpljenjem. Za ovu dužnost važni su i um i tijelo, ali i snaga koja me u posljednjih nekoliko mjeseci napušta do razine da sam morao priznati da više ne mogu u punoj snazi odgovarajuće ispunjavati svoj zadatak koji mi je povjeren“.
„Komentatori ističu da je Ratzinger vrhunski intelektualac, teolog. Ali ne samo teolog, nego on je volio i znanost, glazbu, svirao je. Ratzinger je zaista svestrani učenjak ali tih, ponizan. Kao što je i sam rekao, ponizni sluga u vinogradu Gospodnjem.
Osjećam da svijet osjeća i prepoznaje u njemu tu veličinu koja je zasjala po njegovom nesebičnom služenju; zadnjih deset godina na drugačiji način, a prije kao Papa, zaista kao autoritet“ istaknuo je mons. Puljić.
U svojoj duhovnoj oporuci napisanoj 2006., Papa, s obzirom na gibanja zadnjih godina i sinodsko događanje u Njemačkoj, iz sadašnje perspektive gledano, proročki piše i poručuje svojim sunarodnjacima Nijemcima, a i cijeloj Crkvi : ‘Ne dajte da vas se odvrati od vjere! Ne dajte se smesti!“.
„Benedikt XVI. je kao teolog i kao čovjek vjere osjećao ta strujanja koja su, na neki način, antivjerska, izazovna. U svojoj duhovnoj oporuci to je zaista poželio i nastojao u svojim govorima, u svojim nastupima – govoriti ono što je svijet počeo pomalo zaboravljati – a to je tema Boga.
Bog je, braćo moja, sve stvorio, Bog je onaj koji upravlja svijetom, poručivao je.
Ali, čovjek se po svojoj prirodi uzoholi pa zaboravi i kaže, Bog mi ne treba. I u takvim situacijama Benedikt XVI. znao je potencirati i obrazložiti tu tematiku na vrlo suptilan, jako znanstveni, ali razumljiv način. Njegovi poznati govori u Parizu, Njemačkoj zaista su plijenili pozornost“ rekao je mons. Puljić.
Ratzinger je autor i trilogije Isus iz Nazareta. U svojoj oporuci ponavlja da je Isus put, istina i život, a i zadnje riječi Pape emeritusa prije njegovog preminuća bile su Gospodine, volim te.
Sve to također pokazuje koliko je Benedikt XVI. imao osoban, personalizirani odnos s Gospodinom koji je vidljiv u puno segmenata njegove osobnosti i djelovanja.
„Ovih dana primio sam sliku Josepha Ratzingera kao malog dječaka. Netko je zabilježio što je Joseph kao dječak napisao za Božić 1934., kao razgovor.
„Dragi maleni Isuse, što prije dođi na zemlju. Djeci ćeš donijeti radost. I meni također donesi radost. Želio bih ‘Schott’ (liturgijski molitvenik), zelenu misnu odjeću i Srce Isusovo. Uvijek ću biti dobar. Pozdravlja te Joseph Ratzinger“.
„Djeca sanjaju, doći će mi sv. Nikola, doći će mi sv. Lucija, doći će mi Isus, djeca to na svoj način doživljavaju. A dječak Joseph Ratzinger je vidio, bilo je to oko Božića, Isus dolazi. I on piše, Dragi maleni Isuse. Donesi mi mali molitvenik.
On kao dijete moli molitvenik. Vidio je, ljudi kad idu u crkvu, Nijemci su tada nosili svoje knjige u kojima su pjesme i molitve, i njemu je to bilo simpatično. I misli, A ja to nemam. Isuse, donesi mi molitvenik.
To znači da je on već od malih nogu ‘kodiran’ tom ljubavlju prema Isusu i završava svoj ovozemni hod ispovijedajući Isuse moj, ja te ljubim“ istaknuo je nadbiskup Puljić.
Zadarski nadbiskup istaknuo je i da je Benedikt XVI. na razne načine bio povezan s hrvatskim narodom.
Ratzinger je naslijedio hrvatskog kardinala Franju Šepera na službi prefekta Kongregacije za nauk vjere. Također, poznavao je brojne hrvatske svećenike i profesore.
„Uz to, Joseph i njegov brat Georg Ratzinger nekada u tjednu pošli bi u restoran u Njemačkoj. Jedan restoran vodio je neki Hrvat. Tako su oni i osobno upoznali hrvatskog čovjeka koji je bio vlasnik toga restorana, hrvatsku kuhinju.
Ratzinger je to znao reći u nekim svojim razgovorima i susretima: Već sam davno susreo se s Hrvatima, i u Münchenu gdje je bio profesor, i drugdje. Zaista nas je poznavao.
I mi smo svi osjetili kod njegovog susreta s nama 2011., kad je došao pastoralno pohoditi nas u Hrvatsku – osjetili smo njegovu osobitu pozornost, ljubav i naklonost kao prema narodu koji ima svoju bogatu prošlost i svoju kulturu.
Onda već Benedikt XVI. zauzimao se za Hrvatsku koja je već tada bila na putu da uđe u Europsku uniju“ podsjetio je mons. Puljić.
Nadbiskup je istaknuo kako je Benedikt XVI. poentirao mnoge teme koje su jako važne. Za svog pohoda Hrvatskoj, obraćanje našem narodu počeo je govorom o savjesti u HNK-u u Zagrebu.
„Papa je već unaprijed razmišljao, to je skupina ljudi koji su različiti. Tu su bili predstavnici različitih vjera, pravoslavci, muslimani, protestanti, bili su ljudi koji ne vjeruju, i to je normalno. U svakom društvu postoje ljudi koji ne drže do toga. Osim toga, tu su i vjernici.
I sad, kako naći temu koja je zajednička svima? Našao je savjest! I on je izvrsno obradio to u svom govoru, u svom prvom javnom nastupu nakon pozdrava u Zračnoj luci u Zagrebu.
Ali, tada je istaknuo nešto što je isto tako baš njemu svojstveno. Istaknuo je našeg Ruđera Boškovića, hrvatskog znanstvenika, isusovca, vjernika. I tu je povezao vjeru i razum. To je njegova tema, rekao bih, životna tema: odnos vjere i razuma. Uistinu lijepo“ istaknuo je mons. Puljić.
Upitan je li izvjesno da Crkva Benedikta XVI. proglasi crkvenim naučiteljem, s obzirom na veliku Papinu učenost, mudrost i umnost, teološku baštinu i misao koju je ostavio, nadbiskup Puljić je rekao:
„Ne bih se čudio da se i takav proces pokrene, jer Benedikt XVI. uistinu je vrhunski znanstvenik, vrhunski učitelj.
Ovih dana jedan teolog je rekao, pa me to pomalo i uplašilo. Rekao je: ‘Ovo je posljednji znak europske katoličke kulture’.
Ali činjenica je da je Benedikt XVI. zaista u rangu velikih crkvenih naučitelja, jer ne znam postoji li neka tema koju Benedikt XVI. nije obradio na svojim početnim katehezama srijedom koje je sustavno predstavio. Najprije crkvene učitelje, pa apostole, znanstvenike…
Benedikt XVI. je imao neki sustav kojim je htio reći: Crkva ima jedan poklad kojim se diči i koji je u temelju njene egzistencije.
Zato, ne bi me to iznenadilo. Radovao bih se tome. Mislim da ja to neću doživjeti, ali neka bude sretno i u tom smislu“ poručio je nadbiskup Puljić.
Zaključno, u razgovoru za LTV, zadarski nadbiskup je rekao: „Mi smo zahvalni Bogu za papu Benedikta XVI.
I baš parafrazirajući njegovo ime koje je izabrao za papu – Benedikt.
Benedictus znači blagoslovljen. Blagoslovljen Papa koji je to ime odabrao, blagoslovljen Duh Sveti koji ga je pronašao i povjerenje mu dao.
Blagoslovljen Benedikt XVI. koji nam ostavlja tako veliki, veliki poklad vjere i svjedočanstva, osobne i zajedničke vjere te ekleziološke misli, crkvenosti““ poručio je nadbiskup Puljić.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
BOŽIĆNA ČESTITKA / Nadbiskup Zgrablić: “Gradimo Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, obiteljima, na radnom mjestu i u našoj Domovini”
U nastavku donosimo božićnu čestitku zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića:
“Draga braćo i sestre!
Božić 2024. godine radosno očekujemo zbog milosnog početka Jubilejske godine koju papa Franjo svečano započinje otvaranjem Svetih vrata na bazilici sv. Petra u Rimu na Badnjak. Blagdan Isusova rođenja također je poput trajno, širom otvorenih Svetih vrata kroz koja nam se pruža veličanstveni pogled prema Božanskom Srcu iz kojeg proizlazi sigurnost naše nade da nas Bog ljubi. Iza ovih Svetih vrata Božića „Njegovo otvoreno srce nam prethodi i bezuvjetno nas čeka, ne zahtijevajući od nas ništa kako bi nas ljubilo i nudi nam svoje prijateljstvo: on nas je prvi ljubio (usp. 1 Iv 4, 10)“ (Delixit nos, br. 1). Božić nam otvara Sveta vrata kroz koja možemo proći i približiti se Srcu koje kuca za nas, doći bliže Bogu koji je postao čovjekom radi nas ljudi i radi našega spasenja (usp. simbol Vjere). Božić jest poput trajno otvorenih Svetih vrata preko kojih nam se prenosi sveta vatra Duha kojim trebamo nanovo zapaliti plamen vjere i ljubavi koji se ne gasi i nade koja ne razočarava.
Božić je snažno Božje svjedočanstvo da nas On ljubi. Upravo iz Božje ljubavi prema čovjeku, koja je očitovana u božićnom događaju, proizašla je radost da se Bog trajno nastanio među nama, da je postao Emanuel – Bog s nama, da je njegovim rođenjem započela Godina milosti Gospodnje (usp. Lk 4,19), koja se ne umanjuje prolazom dana i sati; da je svanuo novi dan Božjeg milosrđa koji ne pozna zalaza (usp. Uskrsni hvalospjev). Ovaj je Božić poseban jer se plamen nade Božje ljubavi, očitovan u Jubilejskoj godini, u nama raspiruje i vatra milosti oprosta ne gasi. „Duh Sveti je, naime, taj koji svojom trajnom prisutnošću u Crkvi putnici širi svjetlo nade u vjernicima: On ga održava poput goruće baklje koja se nikada ne gasi, kako bi davao potporu i snagu našemu životu (Spes non confundit, br. 3).
Kako možemo živjeti ovo vrijeme milosti, milosrđa, ljubavi i svijetla? Kako živjeti ovaj Božić i Jubilejsku, Svetu godinu? Kako očuvati goruću baklju Duha koji će prosvjetljavati našu nadu, do njezinog punog ostvarenja?
Ono što je u „punini vremena“ (usp. Gal 4, 4) ostvareno djelovanjem Duha Svetoga i Isusovim utjelovljenjem i rođenjem, njegovim djelom otkupljenja, sada se nastavlja po spomenu i životu Crkve i u Crkvi, djelovanjem istoga Božjega Duha. Duh Sveti je onaj koji želi iznova djelovati u našem životu, poput izvora koji daje da sve oko njega živi i raste. Važno je, stoga, da u našim životima ponovno otkrijemo djelovanje Duha Svetoga, Duha koji djeluje u svakoj osobi, svakom vremenu, cijeloj povijesti. Duh Sveti je treća Božanska Osoba po kojoj Bog sve stvara i uzdržava, Osoba koja govori jezikom ljubavi, priopćuje ljubav, stvara jedinstvo, daruje mir, zacjeljuje rane, potiče i održava nadu koje ne razočarava (usp. Rim 5, 5), osigurava novost života za kojom čeznemo.
Važno nam je, također, ovog Božića i tijekom milosne Jubilejske godine, živom vjerom prihvatiti da se Duh Sveti „razlijeva u našim srcima“ (usp. Rim 5, 5), kako bi osvježio nadu od koje i za koju živimo, kako bi nas sâm Duh vodio u novost života koji dolazi Isusovim rođenjem.
Važno je za čovjeka, svakoga čovjeka, čuti i prihvatiti Radosnu vijest koja je puna Božjega Duha (usp. 2 Tim 4, 16), koja će nam omogućiti da se zaljubimo u Boga. Ta će nam snaga ljubavi pomoći da upoznamo Isusa i oblikujemo svoje srce po Božjem Duhu i Srcu Isusovu te iz ljubavi i čistog srca crpimo snagu kako bismo mogli graditi novi svijet, novi život, život na koji nas Bog uzdiže; život dostojanstva djece Božje, novi život kojeg Božji Sin donosi na ovaj svijet. Duh će tako oblikovati i naše misli i želje kako bismo mogli imati novi i drugačiji pogled, Isusov pogled, pogled pun nade, ljubavi i milosrđa, pogled pun Boga i punine života.
Kada Duh Sveti djeluje u nama, Bog će stvoriti u našim srcima novi poredak vrijednosti u različitim područjima osobnog, obiteljskog, društvenog života, u našem radu i svakodnevnoj brizi za materijalna i vječna dobra.
U ovo vrijeme ratova i nemira koji uzimaju mnoge živote, u vremenu velikih društvenih previranja, velikih političkih podjela, beskrupuloznog sijanja mržnje i netolerancije, rastu radikalizma; u vremenu snažnih diktatura relativizma i ravnodušnosti, u promicanju `kulture smrti`; u vremenu nastajanja bezbožničke civilizacije, u sve većem rascjepu siromašnih i bogatih, u vremenu gaženja ljudskog dostojanstva i svetosti života i obitelji i tolikim drugim oblicima negativnih događanja u sadašnjem svijetu – Bog nam šalje nevino, malo Dijete, svoga Sina! Bog nam otvara Sveta vrata Srca svoga Sina, da bude naš Spasitelj, spasitelj čovječanstva, spasitelj čovjeka. Bog nam nudi novo i drugačije, pozitivno i veličanstveno. Bog nam šalje svoga Sina da naša nada bude ispunjena, vjera djelotvorna, ljubav neprolazna.
Prođimo kroz Sveta vrata Božića i Jubliejske godine, zagrlimo Isusa i primimo njegov veliki dar Duha Svetoga. Gradimo novi život, Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, svojim obiteljima, na našem radnom mjestu, u našoj Domovini, u vremenu i prostoru u kojem živimo i djelujemo.
Čestit Vam i sretan Božić te blagoslovljena Jubilejska 2025. godina!”
+ Milan Zgrablić,
zadarski nadbiskup
ZADAR / ŽUPANIJA
DEKRET NADBISKUPA ZGRABLIĆA / Ovo su jubilejska mjesta i oprosti u jubilejskoj 2025. godini u Zadarskoj nadbiskupiji…
U nastavku donosimo DEKRET 0 JUBILEJSKIM MJESTIMA I OPROSTIMA U JUBILEJSKOJ 2025. GODINI U ZADARSKOJ NADBISKUPIJI:
Sveti Otac, papa Franjo, 9. svibnja 2024., bulom Spes non confundit, proglasio je Redoviti jubilej 2025. godine. Jubilejska godina će započeti u Rimu obredom koji će predvoditi papa Franjo i otvaranjem Svetih vrata u bazilici sv. Petra, na Badnjak, 24. prosinca 2024. godine. Prema odredbi pape Franje, na blagdan Svete Obitelji lsusa, Marije i Josipa, u nedjelju, 29. prosinca 2024. će započeti Jubilejska godina u partikularnim Crkvama, prigodnim obredom i euharistijskim slavljima u katedralama.
1. Jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji
Apostolska pokorničarna (AP) je 13. svibnja 2024. donijela Dekret o podjeli potpunog oprosta tijekom redovite Jubilarne 2025. godine (Dekret). Ovime, sukladno izdanom Dekretu, određujem jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji, gdje će vjernici za cijelo vrijeme trajanja Jubilejske godine, počevši od 29. prosinca 2024. (od otvaranja Jubilejske godine) do 28. prosinca 2025., (do zatvaranja Jubilejske godine), moći zadobiti jubilejsku milost — potpuni oprost. To su sljedeća mjesta i crkve:
katedrala sv. Stošije u Zadru,
župna crkva sv. Šime u Zadru,
samostanska crkva sv. Mihovila franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zadru,
župna crkva sv. Anselma u Ninu,
benediktinska crkva sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu, na otoku Pašmanu.
2. Oprosti tijekom Jubilejske godine
Tijekom jubilejske godine svi ostali prethodno dodijeljeni oprosti ostaju na snazi. „Svi vjernici, koji su istinski raskajani i slobodni od svake naklonosti prema grijehu (…) koji su potaknuti duhom milosrđa i koji su tijekom Svete godine pročišćeni po sakramentu pokore i okrijepljeni svetom pričešću, molili na nakane Vrhovnog svećenika, moći će iz crkvene riznice dobiti potpuni oprost, s odrješenjem i oproštenjem od svih svojih grijeha, a koji se po izboru može primijeniti i za duše u čistilištu“ (AP, Dekret).
„Vjernici, hodočasnici nade, moći će dobiti jubilejski oprost od Svetog Oca ako pobožno hodočaste: prema bilo kojem svetom jubilejskom mjestu i tamo pobožno sudjeluju na svetoj misi (…), na obrednim misama prigodom podjele sakramenata kršćanske inicijacije ili bolesničkog pomazanja; na slavlju Službe Riječi; na Liturgiji časova (Služba čitanja, Jutarnja, Večernja); na pobožnosti križnog puta; mole krunicu na čast Blažene Djevice Marije; mole himan Akathistos; na pokorničkom slavlju koje završava pojedinačnom ispovijedi pokornika“ (AP, Dekret, Br. I.).
„Isto tako, vjernici će moći zadobiti jubilejski oprost ako pojedinačno ili u skupini pobožno posjete bilo koje jubilejsko mjesto i tamo se u prikladnom vremenu uključe u euharistijsko klanjanje i meditaciju, a koje će zaključiti s molitvom Oče naš, Ispovijest vjere u bilo kojem legitimnom obliku i zazivom Mariji, Majci Božjoj“ (AP, Dekret, Br. II).
„lstinski raskajani vjernici koji iz ozbiljnih razloga neće moći sudjelovati u svečanim slavljima, hodočašćima i pobožnim pohodima (kao što su, prije svega, klauzurne redovnice i redovnici, starije osobe, bolesnici, zatvorenici, kao i oni koji u bolnici ili na drugim mjestima stalno skrbe o bolesnicima) će dobiti jubilejski oprost pod istim uvjetima ako, sjedinjeni u duhu s prisutnim vjernicima, osobito u trenucima u kojima se riječi Vrhovnog svećenika ili dijecezanskog biskupa prenose putem sredstava komunikacije, izmole Oče naš, Ispovijest vjere u bilo kojem obliku u svom domu ili gdje god se nalazili (npr. u samostanskoj kapeli, bolnici, staračkom domu, zatvoru…) i druge odobrene molitve u skladu sa svrhom Svete godine, prinoseći svoje patnje ili teškoće svojih života“ (AP, Dekret, Br. II).
„Nadalje, vjernici će moći dobiti jubilejski oprost ako pobožno sudjeluju u pučkim misijama, duhovnim vježbama ili tečajevima o tekstovima Drugoga vatikanskog sabora i Katekizmu Katoličke Crkve, koji bi se, po volji Svetoga Oca, trebali održavati u crkvama ili drugim prikladnim mjestima“ (AP, Dekret, Br. III).
Vjernici koji su učinili djelo milosrđa u korist duša u čistilištu, ako pristupe sakramentu pričesti unutar euharistijskog slavlja drugi put u istom danu, moći će dobiti potpuni oprost dva puta toga istog dana, a može se primijeniti samo za pokojne.
Potpuni oprost je na osobiti način povezan s djelima milosrđa i pokore, koji svjedoče o pouzdanom obraćenju.
„Također, vjernici će moći dobiti jubilarni oprost ako u primjereno vrijeme posjete svoju braću i sestre koji su u potrebi ili teškoćama (bolesnici, zatvorenici, usamljene starije osobe, invalidi…), hodočasteći tako prema Kristu koji je prisutan u njima (v. Mt 25,34-36). Pridržavajući se duhovnih, sakramentalnih i molitvenih uvjeta, vjernici će sigurno moći ponavljati takve posjete tijekom Svete godine i tako će svaki puta, pa čak i svakodnevno, dobiti potpuni oprost.
Jubilejski potpuni oprost može se postići i kroz inicijative koje na konkretan i velikodušan način provode pokornički duh koji je poput duše Jubileja. Tu se posebno misli na ponovno otkrivanje vrijednosti petka: uzdržavanjem, barem na jedan dan, od uzaludnih aktivnosti (stvarnih ili virtualnih, prenošenih putem medija i društvenih mreža), od suvišne konzumacije (primjerice..), kao i izdvajanjem novčanih iznosa za siromašne, podupiranjem vjerskih ili društvenih aktivnosti, osobito u korist obrane i zaštite te kvalitete života u svim njegovim fazama, napuštene djece, mladih ljudi u poteškoćama, starijih Ijudi u potrebi ili usamljenih, migranata iz različitih zemalja…, posvećujući tako prikladan dio svog slobodnog vremena dobrovoljnim aktivnostima, u korist zajednice ili drugim oblicima zalaganja“ (AP, Dekret, Br. III).
3. Poziv i poticaj svećenicima i pastoralnim djelatnicima
Pozivam sve svećenike „da velikodušnom dostupnošću i predanošću vjernicima pruže najširu mogućnost korištenja sredstva spasenja na način da se objavi vrijeme kada se može pristupiti ispovijedi i pokorničkim slavljima“ (AP, Dekret, Br. III.). Podsjećam svećenike, ovisno o mogućnostima, u skladu s motuproprijem Misericordia Dei, da imaju pastoralnu mogućnost ispovijedanja i tijekom slavlja svete mise.
Potičem svećenike i sve uključene u pastoral Nadbiskupije da se pobrinu za jasno objašnjavanje vjernicima ovdje navedenih odredbi i načela za posvećenje vjernika.
Neka nam Jubilejska godina bude milosno vrijeme raspirivanja kršćanske nade koja ne razočarava i zadobivanja jubilejske milosti oprosta koja nas čvršće u Ijubavi sjedinjuje s Bogom, bližnjima i s našim dragim pokojnicima.
Zadar, na spomendan sv. Ivana od Križa, 14. prosinca 2024. Broj: 1249/2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
SA SVEUČILIŠTA U ZADRU: Objavljeni konačni rezultati natječaja za dodjelu stipendija!
Sveučilište u Zadru objavljuje konačne rezultate natječaja za dodjelu stipendija.
Možete ih pregledati na donjim linkovima:
Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija izvrsnim redovitim studentima
Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija studentima aktivnim sportašima
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa