Connect with us

Hrvatska

Od ponedjeljka besplatan obrok u školama: Evo kako će to izgledati…

Objavljeno

-

Nakon zimskih praznika u ponedjeljak ponovno počinje nastava u svim školama. Ipak uz jednu novost – jedan besplatan obrok koji sufinancira država za sve osnovne škole. Ideja je dobra, ali provedba je već nešto drugo. Provjerili smo kako su se škole organizirale i hoće li besplatne obroke dobiti baš svi učenici.

Novinarka Nataša Vidaković posjetila je blagovaonicu u kojoj će 340 osnovnoškolaca na meniju dočekati mliječni obrok, odnosno sendvič. Nova je to Vladina mjera kojom se sufinanciraju besplatni obroci i to po 10 kuna po učeniku. Ravnatelji kažu – skromna je to računica u doba inflacije i rasta cijena hrane.

“U tih 10 kuna dakle ulazi nabavka namirnica, troškovi energije, odnosno energenata, prijevoz robe, materijalna prava, plaće, uređaji za kuhinju, investicijsko održavanje… Mnogo toga je uključeno i to nije realno”, kaže Denis Žvorc, ravnatelj OŠ Petra Preradovića u Zagrebu.

Obroke će pripremati i za 50 učenika Osnovne škole Bukovac, koja je stradala u potresu. Rado bi svima poslužili topal obrok, ali uz jednog kuhara i neprimamljivu plaću od oko 4 i pol tisuće kuna, bit će im teško pronaći drugoga.

“Jedna kuharica nam je početkom 9. mjeseca otišla u mirovinu, a povećanjem ovih obroka koje treba pripremati imamo pravo na još jednog kuhara ili kuharicu, što smo poslali ministarstvu zahtjev i sad evo čekamo da vidimo hoće li nam odobriti”, kaže Žvorc.

Problema nema u Osnovnoj školi Središće u Zagrebu, 4 kuhara će pripremati obroke za učenike.

“Od ponedjeljka će biti posluženo 420 obroka, što djeci iz škole Središće, što djeci iz škole Jure Kaštelana i mislim da će na meniju biti nešto kuhano tako da će kuharice čim prije ujutro već u ponedjeljak prihvatiti posla”, kaže ravnateljica Violeta Vragotuk.

No, puno škola u ostatku Hrvatske o toplom obroku mogu samo sanjati. Nemaju ni prostorije ni kuhare.

“Većina splitskih škola kreće po modelu C, a to je distribucija suhih obroka od strane vanjskih dobavljača. Nažalost bit će suhi obroci, znači sendviči, kombinacija voća s nekakvim pecivima i eventualno jogurt. To je jedino što nam je odgovarajuća određena pekara u gradu Splitu mogla ponuditi”, kaže Marita Guć, ravnateljica OŠ Manuš u Splitu.

Nisu spremne ni sve dubrovačke škole.

Da je na stolu mnogo nepoznanica i da je ova Vladina mjera ishitrena misle u Sindikatu preporod.

“Nije ova odluka ishitrena, ona je puno ishitrena i ja sam je nazvao najvećom improvizacijom unatrag 20 godina u našem obrazovanju”, kaže predsjednik Preporoda Željko Stipić.

“Malo je čudno da netko govori da je ishitrena odluka o financiranju. Dakle, odluka Vlade je odluka o financiranju. Ovaj nekakav presedan u Hrvatskoj da se kaže ako se osiguraju novci za nešto da je to ishitreno. Mislim da se to nikad nije dogodilo”, odgovara savjetnik ministra obrazovanja Božo Pavičin.

Iako svi ravnatelji i Sindikati pozdravljaju uvođenje besplatnih obroka za osnovnoškolce, nadaju se da će ona biti uvedena i za učenike srednjih škola, ali – uz bolju organizaciju i komunikaciju sa školama.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji

Objavljeno

-

By

Pixabay

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.

Podaci o proizvodu:

Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija

Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci

KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb

Zemlja podrijetla: Indonezija

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja

Objavljeno

-

By

Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).

Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.

Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.

Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.

Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je  iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).

Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.

Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.

Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Objavljeno

-

By

Pixabay

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?

Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.

Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.

Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.

U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:

Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.

Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.

Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.

Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.

Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.

U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu