Hrvatska
HRVATSKOM HARAJU COVID, STREPTOKOK I GRIPA U ljekarnama nestašica nekih važnih lijekova. Evo čega sve fali…

Sezona je virusa, a Hrvatskom haraju covid, streptokok i gripa. Prema posljednjim podacima koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je ove sezone zabilježeno 322 prijava oboljelih od gripe.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više, navode iz HZJZ-a.

Kada je u pitanju koronavirus, posljednji podaci pokazuju da imamo 182 novozaražene osobe te da je ukupan broj zaraženih u Hrvatskoj 1.500.
Uz to, ove godine imamo i nešto veći broj oboljelih od streptokoka. Bilo da je riječ o nekoj od navedenih zaraza ili o običnoj prehladi, mnogi građani nakon pojave ranih simptoma kao što su kašalj, povišena temperatura ili curenje iz nosa pohrle u ljekarne kako bi se opskrbili bezreceptnim lijekovima koji pomažu u liječnju.
No, kako nam javljaju naši čitatelji, u ljekarnama trenutno nije moguće nabaviti neke od tih lijekova, poput Maxflua koji se najčešće koristi u ublažavaju simptoma prehlade i gripe.
Nestašica lijeka za gripu i prehladu
Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) nam je potvrdila da je trenutno nestašica Maxflua u Hrvatskoj.
“U tijeku nestašica lijeka Maxflu šumeće tablete s okusom limuna s očekivanim trajanjem do 13. siječnja 2023. godine”, rekli su nam iz HALMED-a.
Coldrex je još jedan od lijekova koji pomaže u ublažavanju simptoma prehlade i gripe, a kako navodi HALMED, nema problema u nabavi ovog lijeka.
“Na tržištu su trenutačno dostupni lijekovi Coldrex vrući napitak s okusom limuna prašak za oralnu otopinu, Coldrex MaxGrip Limun prašak za oralnu otopinu, Coldrex ComboGrip 500 mg/100 mg/6,1 mg tvrde capsule i Coldrex tablete. Za lijek Coldrex ComboGrip 500 mg/200 mg/10 mg prašak za oralnu otopinu nositelj odobrenja je odlučio iz komercijalnih razloga obustaviti stavljanje u promet u srpnju 2022. godine te se određene količine predmetnog lijeka još nalaze u ljekarnama”, kažu nam iz HALMED-a.
Fali i drugih lijekova
Kako su nam kazali iz Hrvatske ljekarničke komore, na popisu lijekova koji trenutno nisu dostupni su, osim Maxflua i dva oblika Coldrexa, i neki drugi koji se koriste za liječenje simptoma prehlade , gripe i drugih infekcija.
Tablični popis lijekova za koje je HALMED zaprimio prijavu nestašice lijeka dostupan je OVDJE. Na popisu je gotovo 300 lijekova, pri čemu bi neki trebali biti ponovno dostupni već u siječnju, a za neke se ne zna do kada će trajati razdoblje nestašice.
“Unatoč navedenim nestašicama, na tržištu je registriran veći broj lijekova za to terapijsko područje tako da postoje druge terapijske opcije za naše pacijente”, rekla je za N1 Ana Soldo, predsjednica Komore.
Soldo također istile da su se problemi s nestašicama lijekova “višestruko povećali nakon covida i situacije s ratom u Ukrajini te mnoge članice EU-a uvode različite sustave za praćenje nestašica te pokušavaju organizirati mehanizme za lakše premoštavanje problema sa nestašicama lijekova”.
Nema Lupoceta
Na HALMED-ovom popisu lijekova u nestašici je i Lupocet 1000 šumeće tablete koji sadrži djelatnu tvar pseudoefedrin koja smanjuje oteknuće sluznice nosa i sinusa te pomaže otkloniti začepljenost nosa i čini sinuse prohodnima te time olakšava disanje. Lupocet se koristi i za snižavanje temperature, ublažavanje glavobolje, gripoznih stanja itd. Na popisu se navodi da ovog lijeka nema od siječnja 2022. godine i ne zna se kad će ponovno biti dostupan.
Daleron 500 mg tablete sadrži paracetamol pa se također koristi za snižavanje povišene tjelesne temperature. Isto vrijedi i za Daleron 120 mg/5 ml (oralna suspenzija). Niti jedan od ovih lijekova nije dostupan od ljeta prošle godine, a kao razlog nestašice navode se komercijalni razlozi.
Nestašica je i određenih antibiotika poput nekih vrsta Klavocina, Ospamoxa, Augmentina, Betaklava, Zinnata itd. Nedostaje i Decortina koji se, između ostalog, koristi kod bolesti pluća i bronha (npr. bronhialna astma).
Zašto dolazi do nestašice?
Iz HALMED-a ističu da je na hrvatskom tržištu dostupno gotovo 3.500 odobrenih lijekova, ali da se svaki lijek povremeno može naći u nestašici.
“Informacije radi, na našem tržištu trenutačno je dostupno približno 3.500 odobrenih lijekova. Svaki se lijek može povremeno naći u nestašici, primjerice zbog zastoja u lancima opskrbe lijekovima iz logističkih razloga, kašnjenja u proizvodnji, povećane potražnje i dr. U Republici Hrvatskoj trenutačno nemamo zabilježenu nijednu kritičnu nestašicu lijeka te su za lijekove u nestašici dostupne zamjenske terapije s istim djelatnim tvarima ili iz istih terapijskih skupina”, navode iz HALMED-a.
U slučaju nestašice, HALMED na raspolaganju ima alate “koji se temelje na preraspodjeli zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta druge države članice EU-a”.
HALMED naglašava da se stanje s opskrbom lijekova pomno prati. “Unatoč povremenim nestašicama, zakonskim mehanizmima pacijentima su osigurane zamjenske terapije i odgovarajuća opskrba tržišta.”
Hrvatska
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug

Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.
Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.
“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.
Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.
“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.
Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.
“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.
Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.
“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.
Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.
“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.
No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.
Hrvatska
Stručnjaci predviđaju: Cijene nekretnina još će rasti

Tržišne okolnosti ukazuju da će se rast cijena stambenih nekretnina nastaviti i u ovoj godini, no mogao bi biti blaži nego proteklih godina, ocjene su stručnjaka iznesene u srijedu na RE:D konferenciji, posvećenoj trendovima na tržištu nekretnina.
Vedrana Likan iz tvrtke Colliers je izjavila da zadnji podaci ukazuju na daljnji trend rasta cijena stambenih nekretnina, dominantno u novogradnji, a da tržišne okolnosti ne ukazuju da bi se taj trend za sada mogao promijeniti.
“Očekivanje je da će cijene stambenih nekretnina imati tendenciju blagog rasta”, smatra Likan.
Tržište ipak usporilo
Napominje da je korekcija vidljiva u manjem broju transakcija, što znači da tržište ipak jest usporilo, pri čemu je problem nepriuštivosti velika boljka cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske.
Likan smatra da država kao vlasnik velikog broja nekretnina, pogotovo zemljišta za razvoj novih stambenih nekretnina, treba osvijestiti priliku i odgovornost te zauzeti značajnu ulogu u rješavanju problema nepriuštivosti i nedostatka stambenih nekretnina.
Državna imovina nužna
Stoga smatra da država treba hitno aktivirati svoju nekretninsku imovinu, pri čemu nije nužno da se u cijeloj priči pojavljuje kao investitor u izgradnju ili revitalizaciju stambenih nekretnina, već shvatiti da velika zemljišta u njenom vlasništvu predstavljaju veliku investicijsku priliku za tržište.
“Dakle, može se pojaviti kao partner, prodavatelj, koncesionar, davatelj prava gradnje… Modaliteta je zaista više”, smatra Likan.
Izvijestila je i da je u 2024. godini u Hrvatskoj značajno pao investicijski volumen na tržištu komercijalnih nekretnina, za 65 posto u odnosu na godinu ranije, na oko 240 milijuna eura. To se odnosi na komercijalne nekretnine, kao što su uredske zgrade, hoteli, logistički prostori i trgovački centri, koje su na tržištu i generiraju prihod.
Raspoloživo tek dva posto uredskih prostora
S obzirom na trendove na globalnom i europskom tržištu, bilo je za očekivati da će do pada doći, no ipak ne toliko značajnog, kazala je Likan. S druge strane, dodala je, “nadu ulijeva” to što je rast investicijskog volumena u drugim zemljama srednje i jugoistočne Europe bio oko 70 posto, pa se očekuje da će se taj trend “preliti” i na Hrvatsku.
Istaknula je i da se Hrvatska nalazi na povijesno najnižoj razini raspoloživosti uredskog prostora, od oko dva posto, što nosi više posljedica, pa tako i porast cijena najma.
Prepreke za razvoj novih projekata u uredskom segmentu su i dalje skupoća zemljišta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, vrlo visoki nameti, nedostupnost radne snage, visoka cijena materijala, kao i cijene kreditiranja, upozorila je Likan.
Kazala je i da je akumulirana potražnja po svim segmentima komercijalnih nekretnina tolika da je pitanje hoće li ono što je izgrađeno i što će doći na tržište u ovoj i idućim godinama biti dovoljno za zadovoljenje te potražnje.
U užem dijelu Zagreba moguća gradnja 32 tisuće stanova
Direktor agencije za promet nekretninama Opereta Boro Vujović također smatra da, uz prisutnu inflaciju i veću potražnju od ponude, nije realno očekivati da cijene stambenih nekretnina padaju, već da budu na trenutnim ili malo višim razinama nego što su bili prošle godine.
S obzirom na veliku potražnju, napominje Vujović, na tržištu je nedovoljno novogradnje, pa se onda i stari stanovi prodaju po “možda nezasluženo visokim cijenama”.
Ustvrdio je i da najavljene izmjene GUP-a u Zagrebu idu u smjeru manje izgradivosti pa tako i skupljih kvadrata. “Novim GUP-om se jako pooštrava izgradivost i katnost i to bi moglo utjecati na daljnji rast cijena jer će investitorima biti još teže i skuplje graditi”, izjavio je.
Prema nekim procjenama, postoje zemljišta u “užem dijelu” Zagreba u vlasništvu grada i države na kojima je moguća izgradnja oko 32.000 stanova. no potrebna je volja nadležnih institucija da se zemljišta stave na tržište.
Primjerice, samo aktivacija zemljišta Gredelj bi omogućila izgradnju velikog broja stanova u samom centru grada, navodi Vujović te apostrofira prednosti gradnje u centru, s obzirom da izgradnja na periferiji povlači i pitanje gradnje prometnica, a dovodi i do stvaranja prometnih gužvi.
Hrvatska
Zbog opasnosti od gušenja s tržišta se povlači ova plastična igračka…

Državni inspektorat izvijestio je da se s tržišta povlači igračka Zolwik b/o – kornjača, robne marke Mega Creative.
Povlači se jer predstavlja opasnost od gušenja zbog odvajanja sitnih dijelova.

Igračka je proizvedena u Kini, a proizvođač je Leyi Toys Factory. Distributer za Hrvatsku je pulska trgovina Antaris d.o.o. Iz Državnog inspektorata upozoravaju potrošače da odmah prestanu s korištenjem i naprave povrat.