Connect with us

Hrvatska

HRVATSKOM HARAJU COVID, STREPTOKOK I GRIPA U ljekarnama nestašica nekih važnih lijekova. Evo čega sve fali…

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Sezona je virusa, a Hrvatskom haraju covid, streptokok i gripa. Prema posljednjim podacima koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je ove sezone zabilježeno 322 prijava oboljelih od gripe.

Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više, navode iz HZJZ-a.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Kada je u pitanju koronavirus, posljednji podaci pokazuju da imamo 182 novozaražene osobe te da je ukupan broj zaraženih u Hrvatskoj 1.500.

Uz to, ove godine imamo i nešto veći broj oboljelih od streptokoka. Bilo da je riječ o nekoj od navedenih zaraza ili o običnoj prehladi, mnogi građani nakon pojave ranih simptoma kao što su kašalj, povišena temperatura ili curenje iz nosa pohrle u ljekarne kako bi se opskrbili bezreceptnim lijekovima koji pomažu u liječnju.

No, kako nam javljaju naši čitatelji, u ljekarnama trenutno nije moguće nabaviti neke od tih lijekova, poput Maxflua koji se najčešće koristi u ublažavaju simptoma prehlade i gripe.

Nestašica lijeka za gripu i prehladu

Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) nam je potvrdila da je trenutno nestašica Maxflua u Hrvatskoj.

“U tijeku nestašica lijeka Maxflu šumeće tablete s okusom limuna s očekivanim trajanjem do 13. siječnja 2023. godine”, rekli su nam iz HALMED-a.

Coldrex je još jedan od lijekova koji pomaže u ublažavanju simptoma prehlade i gripe, a kako navodi HALMED, nema problema u nabavi ovog lijeka.

“Na tržištu su trenutačno dostupni lijekovi Coldrex vrući napitak s okusom limuna prašak za oralnu otopinu, Coldrex MaxGrip Limun prašak za oralnu otopinu, Coldrex ComboGrip 500 mg/100 mg/6,1 mg tvrde capsule i Coldrex tablete. Za lijek Coldrex ComboGrip 500 mg/200 mg/10 mg prašak za oralnu otopinu nositelj odobrenja je odlučio iz komercijalnih razloga obustaviti stavljanje u promet u srpnju 2022. godine te se određene količine predmetnog lijeka još nalaze u ljekarnama”, kažu nam iz HALMED-a.

Fali i drugih lijekova

Kako su nam kazali iz Hrvatske ljekarničke komore, na popisu lijekova koji trenutno nisu dostupni su, osim Maxflua i dva oblika Coldrexa, i neki drugi koji se koriste za liječenje simptoma prehlade , gripe i drugih infekcija.

Tablični popis lijekova za koje je HALMED zaprimio prijavu nestašice lijeka dostupan je OVDJE. Na popisu je gotovo 300 lijekova, pri čemu bi neki trebali biti ponovno dostupni već u siječnju, a za neke se ne zna do kada će trajati razdoblje nestašice.

“Unatoč navedenim nestašicama, na tržištu je registriran veći broj lijekova za to terapijsko područje tako da postoje druge terapijske opcije za naše pacijente”, rekla je za N1 Ana Soldo, predsjednica Komore.

Soldo također istile da su se problemi s nestašicama lijekova “višestruko povećali nakon covida i situacije s ratom u Ukrajini te mnoge članice EU-a uvode različite sustave za praćenje nestašica te pokušavaju organizirati mehanizme za lakše premoštavanje problema sa nestašicama lijekova”.

Nema Lupoceta

Na HALMED-ovom popisu lijekova u nestašici je i Lupocet 1000 šumeće tablete koji sadrži djelatnu tvar pseudoefedrin koja smanjuje oteknuće sluznice nosa i sinusa te pomaže otkloniti začepljenost nosa i čini sinuse prohodnima te time olakšava disanje. Lupocet se koristi i za snižavanje temperature, ublažavanje glavobolje, gripoznih stanja itd. Na popisu se navodi da ovog lijeka nema od siječnja 2022. godine i ne zna se kad će ponovno biti dostupan.

Daleron 500 mg tablete sadrži paracetamol pa se također koristi za snižavanje povišene tjelesne temperature. Isto vrijedi i za Daleron 120 mg/5 ml (oralna suspenzija). Niti jedan od ovih lijekova nije dostupan od ljeta prošle godine, a kao razlog nestašice navode se komercijalni razlozi.

Nestašica je i određenih antibiotika poput nekih vrsta Klavocina, Ospamoxa, Augmentina, Betaklava, Zinnata itd. Nedostaje i Decortina koji se, između ostalog, koristi kod bolesti pluća i bronha (npr. bronhialna astma).

Zašto dolazi do nestašice?

Iz HALMED-a ističu da je na hrvatskom tržištu dostupno gotovo 3.500 odobrenih lijekova, ali da se svaki lijek povremeno može naći u nestašici.

“Informacije radi, na našem tržištu trenutačno je dostupno približno 3.500 odobrenih lijekova. Svaki se lijek može povremeno naći u nestašici, primjerice zbog zastoja u lancima opskrbe lijekovima iz logističkih razloga, kašnjenja u proizvodnji, povećane potražnje i dr. U Republici Hrvatskoj trenutačno nemamo zabilježenu nijednu kritičnu nestašicu lijeka te su za lijekove u nestašici dostupne zamjenske terapije s istim djelatnim tvarima ili iz istih terapijskih skupina”, navode iz HALMED-a.

U slučaju nestašice, HALMED na raspolaganju ima alate “koji se temelje na preraspodjeli zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta druge države članice EU-a”.

HALMED naglašava da se stanje s opskrbom lijekova pomno prati. “Unatoč povremenim nestašicama, zakonskim mehanizmima pacijentima su osigurane zamjenske terapije i odgovarajuća opskrba tržišta.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu