Hrvatska
Zašto građani u Hrvatskoj nisu dobili nove euro novčanice?
Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a, govorio je u N1 Studiju uživo o procesu zamjene kune nakon isteka perioda dvojnog plaćanja, koliko je kuna još u optjecaju i u bankama, planu daljnje nabave kovanica i novačnica i drugim povezanim pitanjima.
Mavriček je otkrio da se i dalje nalazi poprilična količina gotovine u kunama kod banaka i građana. Očekuju da će se većina tog novca slijevati u HNB u sljedećih 10-ak dana, a onda i sukcesivno tijekom godine.
“Prema zadnjim podacima, 12. siječnja u optjecaju je bilo 12,8 milijardi kuna, a kod banaka još 6,9 milijardi kuna”, otkrio je Mavriček.
Na pitanje je li to uopće prilično ili ste očekivali više ili manje, odgovorio je uspoređujući te podatke s podacima prije uvođenja eura.
“Polovicom 8. mjeseca imali smo u optjecaju 35,3 milijarde kuna i još nekih 10 milijardi u bankama.”
Istaknuo je da iako više nije sredstvo plaćanja, kuna nije bezvrijedna nikako.
“Uvijek će se mijenjati po fiksnom konverzijskom tečaju”, rekao je Mavriček.
Nabava eura
Pojasnio je i otkud je Hrvatska nabavila novčanice eura koje su unificirane u cijeloj eurozoni.
“Posudili smo 346 milijuna komada novčanica od Austrijske središnje banke i one imaju sve iste motive, za razliku od kovanica gdje svaka zemlja ima svoju nacionalnu stranu s nacionalnim motivima. Nabavili smo i 620 milijuna komada kovanica eura, od čega smo ih u našoj kovnici iskovali oko 405 milijuna komada, a ostatak smo kupili od druge dvije zemlje članice europodručja”, naveo je Mavriček.
Upitan koliko se godišnje planira kovati eurokovanica, rekao je:
“Ove godine planiramo izraditi još oko 210 milijuna kovanica s našom nacionalnom stranom, ali kao i prije, pratit ćemo potrebe tržišta i kovati kovanice ili naručivati novčanice.”
Stare novčanice zbog bankomata
Objasnio je i zašto euro novčanice koje su građani dobili nisu bile potpuno nove.
“Gotovo 80 posto novčanica koje smo posudili su nove novčanice, ali za potrebe bankomata smo nabavili i one koje su prikladne jer bankomati ne vole nove novčanice. To je i razlog zašto svih 4000 bankomata nije sada aktivno jer se nove novčanice znaju zaglaviti u bankomatima. Zbog toga banke traže novčanice koje su se već izvrtjele”, rekao je izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.
Trenutno je aktivno 3872 bankomata od ukupno 4000.
“Oni su svi prilagođeni za euro, kod ostalih se otklanjanju kvarovi zbog tih novih novčanica eura”, dodao je.
Osvrnuo se i na to zašto bankomati trenutno izdaju samo 10 i 20 eura.
“10 i 20 eura smo propisali podzakonskim propisima kako bismo olakšali kupnju našim građanima ovih prvih dana, da se ne desi da dođemo u pekaru i platimo novčanicom od 100 eura i stavimo u neugodnu situaciju i sebe i trgovca koji ne bi imao vratiti ostatak”, obrazložio je.
Otkrio je i da od 1. travnja banke prema svojim procjenama mogu stavljati novčanice koje misle da će tržište tražiti, što uključuje i 50, možda i 100 eura.
“Ako imamo 150 eura i više, bankomati koji imaju takve tehničke mogućnosti mogu izdati jednu novčanicu od 50, ali ovo do 100 eura mora biti od 10 i 20”, dodao je.
Važne napomene
Kao vrlo bitnu informaciju za građane istaknuo je i to da će se od danas naplaćivati naknade u slučaju podizanja gotovine na bankomatima drugih banaka.
Također je napomenuo i da postoji ograničenje od 100 komada kovanica i novčanica koje se mogu besplatno zamijeniti, odnosno da za količine iznad toga postoji mogućnost naplate naknade.
“Savjetujemo građanima da prije dolaska u banku, poštu ili Finu provjere naplaćuje li ta ustanova naknadu”, kazao je.
Što će biti s kunom?
Za kraj se osvrnuo i na novčanice i kovanice kuna koje se vraćaju HNB-u.
“Kad zaprimamo kovanice, pohranjujemo ih u našem skladištu u vojarni. Tamo ćemo ih čuvati do 2025., a nakon toga ćemo ih prodati kao sekundarnu sirovinu najboljem ponuditelju. Za razliku od kovanica, novčanice kune se sukcesivno obrađuju i uništavaju s integriranim rezačem, koji evidentira svaku izrezanu novčanicu i na kraju se ti sitni dijelovi adekvatno zbrinjava”, rekao je.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
CENTAR ZA STARIJE OSOBE, SV. FILIP I JAKOV: Objavljen Javni poziv za zapošljavanje i program osposobljavanja za kuhare i njegovatelje. Evo svih detalja…
REGATA GLADUŠA / Na Dugi otok stiže jedrilica koja je oplovila svijet!
MAS / Zadnji poziv za razgled izložbe Silvija Vujičića “Dodir smrti / Necrohaphe”
Udruga socijalnih radnika Zadar stručnim skupom obilježila Svjetski dan socijalnog rada
U ZEMUNIKU OBILJEŽENA 33. OBLJETNICA 93. KRILA HRZ-a / General Križanec: “Spremni smo izvršiti sve zadaće koje se stavljaju pred nas!”
-
magazin6 dana prijeŠpica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prijeMORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Sport6 dana prije22. OŽUJKA, VRANA / Enduro Stage race Mali Bak u organizaciji BBK Pakoštane
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeKORIZMA U ZADARSKIM CRKVAMA / Pasionska meditacija i tradicijsko, dalmatinsko pučko pjevanje u četiri drevne zadarske crkve…