Hrvatska
Katavić, HGK: “Cijene neće porasti od 1. veljače, pitanje je što će biti 31. ožujka”
Dočekali smo euro, ali s njime i neočekivani rast cijena roba i usluga, što je u suprotnosti sa Zakonom o uvođenju eura. Vlada je brzo reagirala pa mjerodavne inspekcije već danima provjeravaju stanje na terenu. Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine HGK rekao je da se ne trebamo bojati rasta cijena od 1. veljače, ali da je pitanje što će biti s 31. ožujka.
– Nama su porasli troškovi energenata u trgovini. Za plin za studeni i prosinac dobili smo dva računa koji su jednaki iznosu svih računa u prvih 10 mjeseci 2022. Struja je poskupjela četiri puta i ne znam kako će se to sve odraziti na poslovanje trgovaca, rekao je Katavić gostujući u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”.
Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja rekao je da je inflacija malo usporila, ali da je zabrinjavajuć rast cijena prehrambenih artikala i alkoholnih pića.
Zvjezdana Blažić, stručnjakinja za prehrambenu industriju i poljoprivredu istaknula je da su cijene hrane u prošloj godini izrazito brzo rasle.
– U svibnju je počelo neko usporavanje na globalnom nivou, ali indeksi po kojima cijene padaju su niži nego što su bili kad je bio rast, rekla je.
Kad je riječ o 2023., rekla je da je velika nesigurnost, te da ćemo vidjeti hoće li inflacija koja će biti niža, utjecati na to da hrana i alkoholna pića počnu pokazivati niže stope.
– Potrošnja se smanjuje i može se dogoditi da zalihe, koje nisu prevelike na svjetskom nivou, će biti dovoljne i da neće doći do nekog velikog rasta, rekla je.
Trgovci se boje međusobnog marketinškog obračuna
Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine HGK osvrnuo se na informaciju da su se samo dva trgovačka lanca odazvala zahtjevu Ministarstva gospodarstva da dostave cijene niza proizvoda u maloprodaji.
– Najveći problem je kratkoća vremena. Postoje i određeni problemi jer se ne radi o 80 proizvoda, već o 80 grupa proizvoda. Velika većina od tih 80 proizvoda unutar grupe ima širinu asortimana i postoji nejasnoća koje cijene i koje artikle treba staviti na listu. Trgovci se boje da će doći do međusobnog marketinškog obračuna, netko će staviti privatne robne marke, netko tržišne lidere i bit će velike nejednakosti kada su cijene u pitanju, rekao je.
Crna i bijela lista
Bujanović je rekao da su svega toga svjesni i da su zato pozvani da daju cijene za proizvode šire kategorije.
– Svaki dan trgovci plaćaju akcije u medijima da bi pozvali ljude i to je u redu. Mi smo pozvali sve koji žele pristupiti i biti partner bijele liste. Svi su potpisali etički kodeks, što znači da su iskazali namjeru. Kad su pozvani da pristupe bijeloj listi, dva trgovačka lanca – Konzum i KTC su pristupili, rekao je.
Na pitanje postoje li oni koji ne žele biti na bijeloj listi, Katavić je rekao da se to ne bi smjelo dogoditi i kako vjeruje da će se i ostalih osam lanaca naći na bijeloj listi.
– Treba razgovarati i naći će se neko rješenje, istaknuo je.
Prekogranična kupnja
Blažić se osvrnula na prekograničnu kupnju.
– Uvijek upozoravamo da zemlje u okruženju, posebno Slovenija i Austrija, imaju nešto niži PDV na hranu. Kod nas se smanjio PDV, ali na svježe meso, voće i povrće, ali veliki dio je i dalje pod stopom od 25 posto, što je velika razlika u odnosu na 9,5 posto u Sloveniji, a u Italiji je još i niži, rekla je.
Na pitanje do kada će čekati odgovor trgovaca, Bujanović je rekao da osim što čekaju, oni i rade.
– Bijelu listu ćemo staviti vrlo brzo na naše stranice. Svi potrošači imaju pravo kako birati gdje će kupiti proizvode, tako i poslati žalbe. Mi želimo nastupati konstruktivno. Omogućujemo poduzetnicima smanjenje troškova poslovanja, u planu nam je daljnje smanjenje od 133 milijuna eura parafiskalnih nameta. Molimo poduzetnike da zajednički zaštitimo kupovnu moć naših građana, rekao je.
Hrvatska
Istraživanje otkrilo koliko Hrvati mjesečno izdvajaju za štednju
Iako 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak. Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je da najveći broj štediša, njih 31 posto, mjesečno odvaja 51 do 100 eura, dok s druge strane, 23 posto građana uopće ne štedi. Istraživanje se provodi svake godine i objavljuje uoči Svjetskog dana štednje (31. listopada), pa su tako prije deset godina štediše u Hrvatskoj u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura.
Najveći prosječni iznos među onima koji štede, 105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno.
Većina štediša, 66 posto, i dalje štedi tako da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos. Kao i dosad, muškarci u prosjeku uštede nešto veći iznos, 82 eura, u odnosu na 70 eura koliko uštede žene.
Mađari s najvećim povećanjem prosječne mjesečne štednje
Ipak, važnost štednje među hrvatskim građanima ostala je na sličnoj razini kao i prošle godine pa tako 68 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.
U usporedbi sa štedišama u zemljama srednje i istočne Europe, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede Česi sa 134 i Slovaci sa 133 eura, dok Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji, 72 eura, i Srbi, 55 eura.
U odnosu na prošlu godinu, najveće povećanje prosječne mjesečne štednje zamijećeno je kod štediša u Mađarskoj, koji izdvajaju 11 eura više. S druge strane, jedini koji štede manje nego lani su Česi, s razlikom od deset eura naspram prošlogodišnjeg prosjeka mjesečne štednje, pokazalo je istraživanje.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu
Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj, njih 65 posto, štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, 45 posto, dok 21 posto štedi za mirovinu. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje, sedam posto, dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša novac čuva za odmor.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu, 51 posto, dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine, navodi se.
Štednju kao oblik zalihe za iznenadne situacije vidi najviše štediša u Slovačkoj (89 posto), a slijede štediše u Češkoj (86 posto) te Rumunjskoj (75 posto). Kao i u Hrvatskoj, najmanje se štedi za obrazovanje i edukacije, napomenuto je.
Uspoređujući trenutačnu situaciju s onom u zadnje dvije do tri godine, 51 posto ispitanika smatra da štedi jednako, pet posto više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Zbog rasta cijena, samo jedan posto hrvatskog stanovništva nije morao “suziti” potrošnju, dok je 28 posto onih koji su bili primorani značajno je smanjiti. Pritom su najviše pogođeni stariji od 60 godina, među kojima je 62 posto onih koji su morali značajno smanjiti potrošnju, naspram mlađe (šest posto) i srednje dobne skupine (13 posto), navodi se u istraživanju.
Hrvatska
Hrvatska policija sudjelovala u velikoj akciji: Presreli pošiljke s 360.000 lažnih €
U međunarodnoj akciji Decoy zaplijenjen je krivotvoreni novac u vrijednosti većoj od 14 milijuna eura, od čega su hrvatska policija i carina otkrile 10 pošiljki s 1803 krivotvorene novčanice eura u različitim apoenima, izvijestilo je Ravnateljstvo policije.
Hrvatska policija i carina su tijekom akcije otkrile 256 novčanica u apoenu od 20 eura, 424 novčanice od 50 eura, 408 novčanica od 100 eura, potom 209 novčanica od 200 eura i 506 novčanica od 500 eura.
Ravnateljstvo policije precizira da su naručitelji krivotvorenih novčanica sa zagrebačkog, karlovačkog, istarskog, zadarskog, šibenskog, splitskog, sisačkog i krapinskog područja, dok su pošiljke krivotvorenih novčanica dostavljane iz Turske, Kine i SAD-a.
Sudjelovalo 18 zemalja
U policiji navode da su u akciji koju je koordinirao Europol sudjelovale agencije za provedbu zakona iz 18 zemalja, a cilj je bio razbiti distribuciju krivotvorenih novčanica i kovanica putem poštanskih službi diljem Europe.
Tijekom operativne faze zaplijenjena su 174 paketa s krivotvorenim novcem, čime su pokrenuta 144 nova policijska istraživanja odgovornih kriminalnih mreža. Ukupno je presreteno 148.130 krivotvorina, među ostalim 134.949 novčanica i kovanica eura, 9186 novčanica britanske funte i 3595 novčanica američkih dolara.
Kod velike većine zaplijenjenih novčanica radilo se o novčanicama izmijenjenog dizajna koje se često nazivaju i “filmskim novcem”.
Takve reprodukcije sličnog su oblika i boje kao i prave novčanice, ali se na njima nalazi mala oznaka koja upućuje na to da se ne radi o pravom novcu. Međutim, takve oznake se često ne uoče, što kriminalcima omogućuje da takav novac podvaljuju kao pravi.
Među krivotvorinama najčešće novčanice od 50 eura
Među zaplijenjenim novčanicama najčešći apoeni su bili od 50 eura, a zatim oni od 20 eura.
U policiji pojašnjavanju da kriminalne organizacije često iskorištavaju razlike između tijela za provedbu zakona, osobito kad koriste poštanske usluge za distribuciju krivotvorenog novca.
Dodaju da su carinski službenici bili ključni u otkrivanju krivotvorenih novčanica i kovanica, dok su policijske snage provodile potrebna istraživanja kako bi ušle u trag odgovornim kriminalnim skupinama i razbile ih.
Zahvaljujući zajedničkoj suradnji krivotvoreni novac je presreten na ključnim točkama ulaska te su pokrenuta opsežna istraživanja u potrazi za organiziranim kriminalnim skupinama koje djeluju iza kulisa.
U policiji nadodaju da su Europol i OLAF pružili potporu operaciji olakšavanjem razmjene obavještajnih podataka, pomaganjem u otkrivanju sumnjivih paketa te preciziranjem pokazatelja rizika za buduća nastojanja u borbi protiv distribucije krivotvorenog novca.
Hrvatska
Ostao bez 880 eura nakon što je dao broj kartice “dostavnoj službi”
U subotu je u prostorije Policijske postaje Šibenik pristupio 54-godišnjak te je prijavio kazneno djelo računalne prevare. Oštećeni je prilikom prijave naveo da je putem mobilne aplikacije primio poveznicu za preuzimanje pošiljke dostavne službe, vezano za artikl koji je prethodno objavio na internetskim stranicama za prodaju. Nakon što je otvorio poveznicu i unio podatke svoje bankovne kartice, s računa mu je skinut iznos od 880 eura.
Policija je protiv nepoznatog počinitelja podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku te provodi intenzivne izvide s ciljem utvrđivanja identiteta i pronalaska počinitelja, izvijestila je policija.
Savjeti policije:
Kako bi se izbjegla mogućnost postajanja žrtvom ovakvih prijevara, policija građanima savjetuje sljedeće mjere opreza:
Provjerite autentičnost pošiljatelja – obratite pozornost na brojeve mobitela i adrese e-pošte pošiljatelja te provjerite postoji li ta osoba ili tvrtka.
Ne dijelite osobne podatke – izbjegavajte slanje osobnih podataka ili podataka bankovnih kartica na zahtjev nepoznatih osoba ili neprovjerenih poveznica.
Za dodatne informacije o zaštiti od ovakvih i sličnih kaznenih djela, građane pozivamo da posjete projekt Ministarstva unutarnjih poslova “Web heroj: Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih