Hrvatska
Katavić, HGK: “Cijene neće porasti od 1. veljače, pitanje je što će biti 31. ožujka”
Dočekali smo euro, ali s njime i neočekivani rast cijena roba i usluga, što je u suprotnosti sa Zakonom o uvođenju eura. Vlada je brzo reagirala pa mjerodavne inspekcije već danima provjeravaju stanje na terenu. Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine HGK rekao je da se ne trebamo bojati rasta cijena od 1. veljače, ali da je pitanje što će biti s 31. ožujka.
– Nama su porasli troškovi energenata u trgovini. Za plin za studeni i prosinac dobili smo dva računa koji su jednaki iznosu svih računa u prvih 10 mjeseci 2022. Struja je poskupjela četiri puta i ne znam kako će se to sve odraziti na poslovanje trgovaca, rekao je Katavić gostujući u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”.
Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja rekao je da je inflacija malo usporila, ali da je zabrinjavajuć rast cijena prehrambenih artikala i alkoholnih pića.
Zvjezdana Blažić, stručnjakinja za prehrambenu industriju i poljoprivredu istaknula je da su cijene hrane u prošloj godini izrazito brzo rasle.
– U svibnju je počelo neko usporavanje na globalnom nivou, ali indeksi po kojima cijene padaju su niži nego što su bili kad je bio rast, rekla je.
Kad je riječ o 2023., rekla je da je velika nesigurnost, te da ćemo vidjeti hoće li inflacija koja će biti niža, utjecati na to da hrana i alkoholna pića počnu pokazivati niže stope.
– Potrošnja se smanjuje i može se dogoditi da zalihe, koje nisu prevelike na svjetskom nivou, će biti dovoljne i da neće doći do nekog velikog rasta, rekla je.
Trgovci se boje međusobnog marketinškog obračuna
Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine HGK osvrnuo se na informaciju da su se samo dva trgovačka lanca odazvala zahtjevu Ministarstva gospodarstva da dostave cijene niza proizvoda u maloprodaji.
– Najveći problem je kratkoća vremena. Postoje i određeni problemi jer se ne radi o 80 proizvoda, već o 80 grupa proizvoda. Velika većina od tih 80 proizvoda unutar grupe ima širinu asortimana i postoji nejasnoća koje cijene i koje artikle treba staviti na listu. Trgovci se boje da će doći do međusobnog marketinškog obračuna, netko će staviti privatne robne marke, netko tržišne lidere i bit će velike nejednakosti kada su cijene u pitanju, rekao je.
Crna i bijela lista
Bujanović je rekao da su svega toga svjesni i da su zato pozvani da daju cijene za proizvode šire kategorije.
– Svaki dan trgovci plaćaju akcije u medijima da bi pozvali ljude i to je u redu. Mi smo pozvali sve koji žele pristupiti i biti partner bijele liste. Svi su potpisali etički kodeks, što znači da su iskazali namjeru. Kad su pozvani da pristupe bijeloj listi, dva trgovačka lanca – Konzum i KTC su pristupili, rekao je.
Na pitanje postoje li oni koji ne žele biti na bijeloj listi, Katavić je rekao da se to ne bi smjelo dogoditi i kako vjeruje da će se i ostalih osam lanaca naći na bijeloj listi.
– Treba razgovarati i naći će se neko rješenje, istaknuo je.
Prekogranična kupnja
Blažić se osvrnula na prekograničnu kupnju.
– Uvijek upozoravamo da zemlje u okruženju, posebno Slovenija i Austrija, imaju nešto niži PDV na hranu. Kod nas se smanjio PDV, ali na svježe meso, voće i povrće, ali veliki dio je i dalje pod stopom od 25 posto, što je velika razlika u odnosu na 9,5 posto u Sloveniji, a u Italiji je još i niži, rekla je.
Na pitanje do kada će čekati odgovor trgovaca, Bujanović je rekao da osim što čekaju, oni i rade.
– Bijelu listu ćemo staviti vrlo brzo na naše stranice. Svi potrošači imaju pravo kako birati gdje će kupiti proizvode, tako i poslati žalbe. Mi želimo nastupati konstruktivno. Omogućujemo poduzetnicima smanjenje troškova poslovanja, u planu nam je daljnje smanjenje od 133 milijuna eura parafiskalnih nameta. Molimo poduzetnike da zajednički zaštitimo kupovnu moć naših građana, rekao je.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
Otkriveni tajanstveni signali iz naše galaksije. “Nikad ovako nešto nismo vidjeli”
OBAVIJEST: U ponedjeljak bez vode dio Kožina!
VIKEND NA VIŠNJIKU: Tajlandski boks, nogomet, košarka…
Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji
