Hrvatska
Državni inspektorat objavio nove podatke: Neki povećali cijene za čak 126 posto!
Državni inspektorat objavio je nove nalaze o poskupljenjima u Hrvatskoj nakon uvođenja eura.
“Tržišna i turistička inspekcija Državnog inspektorata od 05. siječnja, kada je Vlada RH donijela zaključak o provedbi načela zabrane neopravdanog povećanja cijena, provode pojačane inspekcijske nadzore koji imaju za cilj utvrditi je li došlo do porasta cijena roba i usluga neposredno prije uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Inspekcijski nadzori obavljaju se temeljem Zakona o Državnom inspektoratu, Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH, Zakona o zaštiti potrošača te spomenutog Zaključka Vlade RH.
Do 19. siječnja, inspekcije Državnog inspektorata obavile su ukupno 1.145 nadzora. U 25,2 % obavljenih inspekcijskih nadzora, izuzevši nadzore u kojima se činjenice još uvijek utvrđuju (njih 163) utvrđeno je neopravdano povećanje cijena nakon 31. prosinca 2022. godine.
Od ukupnog broja nadzora tržišna inspekcija Državnog inspektorata obavila je 659 inspekcijska nadzora (od čega: 282 inspekcijska nadzora nad pružateljima usluge, 280 nadzora u trgovini na malo te 97 inspekcijski nadzor u trgovini na malo pekarskim proizvodima).
U nadzorima tržišne inspekcije utvrđeno je u 87 slučajeva nepoštena poslovna praksa neopravdanog povećanja cijena od čega u 53 slučaja u uslužnim djelatnostima, 19 u djelatnosti trgovine na malo pekarskim proizvodima te 15 u ostaloj trgovini na malo.
Prosječno neopravdano povećanje cijena usluga je 20 %, a u pojedinim slučajevima povećanja doseže i 126 %. Tako je primjerice inspekcijskim nadzorom utvrđeno povećanje fotografskih usluga od 57 %, pojedinih frizerskih usluga od 126 %, usluge privatnog parkiranja od 25 %, usluga samoposlužnih autopraonica od 50 % i sl.
U djelatnosti trgovine na malo prosječno je utvrđeno neopravdano povećanje od 17 % za kontrolirane proizvode nakon 31. prosinca 2022. godine, primjerice za pileće i pureće meso, suhomesnati proizvodi, voda, sok, jaja, konditorski proizvodi, mliječni proizvodi, hrana za životinje, konzervirano povrće.
Isto tako, u trgovini na malo pekarskim proizvodima, bilježimo i dalje, povećanje cijena kako kruha tako i ostalih pekarskih proizvoda i to prosječno do 15 %, a iznimno u pojedinim nadzorima utvrđeno je povećanje pojedinih pekarskih proizvoda od 20 do 30%.
Turistički inspektori obavili su 486 inspekcijska nadzora od čega su u 161 inspekcijskom nadzoru (33,1%) utvrdili neopravdano povećanje cijena ugostiteljskih usluga.
U 72.6 % okončanih inspekcijskih nadzora u kojima je utvrđeno neopravdano povećanje cijena, poslovni subjekti su tijekom inspekcijskog nadzora, odnosno neposredno do okončanja nadzora vratili maloprodajne cijene na visinu maloprodajnih cijena na dan 31. prosinca 2022. godine.
Zbog prekršaja nepoštene poslovne prakse iz 149. Zakona o zaštiti potrošača, u tijeku je izricanje novčanih kazni prema svim poslovnim subjektima koji su neopravdano povećali cijene nakon 31. prosinca 2022. godine odnosno od 1. siječnja 2023. godine pa do dana inspekcijskog nadzora.
U okončanim inspekcijskim nadzorima, prekršajnim nalozima prema poslovnim subjektima izrečene su 234 novčane kazne u iznosu od 399.489,09 eura (3.009.950,55 kn).
Inspekcije Državnog inspektorata i dalje će, svaka inspekcija u dijelu svoje nadležnosti nastaviti koordinirano i kontinuirano obavljati inspekcijske nadzore u cilju zaštite potrošača”, objavio je Državni inspektorat.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
28./29. OŽUJKA: Nova manifestacija u Kukljici – “Šparogijada”!
Otkriveni tajanstveni signali iz naše galaksije. “Nikad ovako nešto nismo vidjeli”
OBAVIJEST: U ponedjeljak bez vode dio Kožina!
VIKEND NA VIŠNJIKU: Tajlandski boks, nogomet, košarka…
Nja-Prc-Prc
22. siječnja 2023. at 0:37
Da u ovoj državi postoji neovisni novinar istražio bi koliko je kazni naplaćeno Lidlu, Kauflandu, Intersparu, a koliko malim obrtnicima. Ja se dam kladiti da od ovih velikih nisu naplatili ni cenat.
U ovoj prčiji svi novinarčići su kupljeni od lokalnih i državnih političara na vlasti.