Hrvatska
Objavljeno kada kreće novi sustav naplate cestarine. Promjene su ogromne
Novi elektronički sustav naplate cestarine bit će u funkciji najranije krajem 2024. godine, najavljuje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje je u javno savjetovanje uputilo obrazac prethodne procjene za nacrt prijedloga zakona o naplati cestarine.
“Novi elektronički sustav naplate cestarine temelji se na odabranim tehnologijama (a ne na svim tehnologijama koje su Direktivom 2019/520 i Zakonom o cestama dozvoljene), isključuje mogućnost plaćanja cestarine u gotovini i za sva teretna vozila i motocikle uvodi obvezu korištenja uređaja u vozilu za plaćanje cestarine, a što će omogućiti slobodan prometni tok, bez zaustavljanja vozila zbog naplate cestarine”, navodi se u obrascu.
Naime, Hrvatska je kao država članica EU obvezna svoj nacionalni propis koji uređuje područje naknada koje se naplaćuju za korištenje određenih infrastruktura za vozila uskladiti s Direktivom 2022/362 do 25. ožujka 2024. godine.
Vlada je to upisala i u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), kojim je predviđeno i financiranje projekta “Elektronički sustav naplate cestarine”. Promjena koja se postiže je novi elektronički sustav naplate cestarine u Republici Hrvatskoj, temeljen na slobodnom prometnom toku, s mikrovalnom tehnologijom na frekvenciji 5,8 GHz i tehnologijom automatskog prepoznavanja registarskih pločica, ističu iz Ministarstva.
Ukida se gotovina za plaćanje cestarine
Najavljuju da će se zakonom isključiti mogućnost da se korištenje autoceste plati u gotovini, što će posljedično smanjiti operativne troškove naplate cestarine. “Sva teretna vozila i motocikli imat će obvezu korištenja uređaja u vozilu za plaćanje cestarine. Laka vozila do 3,5 tona nosivosti imat će mogućnost odabrati između korištenja uređaja u vozilu za elektroničku naplatu cestarine i prijave u sustav naplate cestarine za automatske prepoznavanje registarskih pločica”, najavljuje se u obrascu.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković već neko vrijeme najavljuje uvođenje novog, elektroničkog sustava naplate cestarine, za što je novac osiguran u NPOO-u, a čija se vrijednost procjenjuje na oko 500 milijuna kuna (nešto više od 66 milijuna eura).
“Sustav će biti beskontaktni, temeljen na kombinaciju dviju suvremenih tehnologija, a naplata bi trebala biti preko novijeg ENC uređaja i automatskog sustava očitanja tablica, dakle u obliku elektroničke vinjete i plaćanja bez zaustavljanja. Postojeće naplatne postoje bit će uklonjene, više neće biti rampi i velikih gužvi na naplatnim postajama. Tako bi sve trebalo biti brže. Primjerice, ručna naplata cestarine ima kapacitet od oko 200 vozila po satu, a novi sustav omogućuje prolaz i do 3000 vozila”, rekao je Butković u intervjuu objavljenom početkom ovoga mjeseca u “Večernjem listu”.
Pritom je podsjetio kako je prošle godine ostvaren povijesni rezultat s tri milijarde kuna naplaćene cestarine na autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta (HAC).
Vjeruje i kako će novi sustav naplate privući još više vozača. “Ispitivanje provedeno 2019. pokazuje da je 70 posto vozača bilo upravo za model ‘plati koliko voziš’ umjesto klasične vinjete. Sustav naplate klasičnim vinjetama polako se napušta, a ovdje je riječ o elektroničkom plaćanju cestarine bez zaustavljanja”, izjavio je Butković.
U tom je intervju naveo kako je kao rok implementacije navedena 2025. ali i kako je namjera uvesti ga i prije, “nadamo se početkom 2024. godine”. U obrascu prethodne procjene za nacrt prijedloga zakona o naplati cestarine se, pak, navodi kako će novi sustav biti “u funkciji najranije krajem 2024. godine”.
Objava obrasca prethodne procjene u e-Savjetovanju prvi je formalni korak u donošenju zakona o naplati cestarine, a javna rasprava o tom dokumentu trajat će do 7. veljače. U javnu raspravu će ići i nacrt samog prijedloga zakona, koji nakon toga treba proći vladinu i saborsku proceduru, a u obrascu se najavljuje kako se za donošenje zakona planira redovni postupak donošenja.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa