Connect with us

Hrvatska

Stiže li pakleno ljeto? Dunja Mazzocco Drvar za N1: Rušit ćemo rekorde

Objavljeno

-

Znanstvenici predviđaju povratak fenomena El Nino. Hoće li to uzrokovati snažan porast globalnih temperatura I dovesti do neviđenih toplinskih valova? To je samo jedno od pitanja koje smo postavili gostima Klimatske budućnosti – Dunji Mazzocco Drvar, ravnateljici Uprave za klimatske aktivnosti pri MINGOR-u, i morskom biologu Petru Kružiću.

Često ljudi za vrijeme hladnih prodora, poput aktualnog, znaju reći, evo vam sad vašeg globalnog zatopljenja. Dunja Mazzocco Drvar pojasnila je na koji način su ekstremne hladnoće povezane s ljudskim utjecajem na klimu, odnosno zašto globalno zatopljenje ne znači da neće biti hladnih prodora.

“Zatopljenje je jedan globalni trend, ali naravno da su moguća lokalna zahlađenja u takvim okolnostima. Pogotovo zato što uz klimatske promjene ide ekstremizacija vremena, odnosno pojava čestih i naglih promjena vremena”, kazala je Mazzocco Drvar.

Objašnjavajući kako su ekstremi usko vezani uz klimatske promjene, Mazzocco Drvar je dodala:

“Polovi i ekvator se različito zagrijavaju i zbog toga dolazi do narušavanja ravnoteže koju smo imali.”

Zašto više nemamo bijeli Božić?

Mi smo u godinu ušli proljetno, rušili su se rekordi. Zima je stigla, no daleko je to od ekstrema. Upitana je li novi klimatski trend prava zima u ožujku ili travnju, odgovorila je:

“Klima na kojoj smo bazirali većinu računanja anomalija i odnosa jako je dugo bila klima 61.-90. godine. To je bilo referentno razdoblje. U odnosu na ovu sadašnju klimu, vidimo zanimljiv fenomen da se najveća razlika između te dvije klime događa oko Božića, onda do kraja godine i u prvih 14 dana siječnja. Te razlike idu između 5 i 7 stupnjeva. To objašnjava i činjenicu zašto više nemamo bijelih Božića ili bijelih prosinaca”, pojasnila je Mazzocco Drvar.

“S druge strane, ako govorimo o kraju ožujka i početak travnja, to je period kada su te dvije klime najbliskije, čak ima i trenutaka kada nova klima ide i ispod stare klime. To zapravo pokazuje da možemo sve češće očekivati da ćemo krajem godine i početkom godine imati topla odstupanja, ali da zato možemo očekivati hladne prodore u vrijeme kada nam najmanje odgovara iz niza razloga”, dodala je.

Milijunske štete zbog blage zime

I sezonske prognoze ukazivale su na još jednu u nizu iznadprosječno toplih zima. Koje su to loše strane blage zime?

“Prva i najvažnija posljedica je što nema snježnog pokrivača, a samim time niti dovoljno zaliha vode, koju bismo imali topljenjem snježnog pokrivača u toplijem dijelu godine. Druga stvar, usjevi nisu pokriveni kako bi trebali biti zimi. Tu imamo različite posljedice – neće izumrijeti štetnici koji rade probleme na usjevima, a imamo i štetnike koji neće otići na jug. To nas košta i po nekoliko milijuna kuna godišnje. Nadalje, sve će propupati ranije, a onda kada dođe bilo kakvo zahlađenje, to zna napraviti veliku štetu i onda nema dovoljno voća i povrća”, navela je Mazzocco Drvar.

Mediteran kao žarište

Naša gošća otkrila nam je i da je u planu stroža zaštita mora, što je od izuzetne važnosti jer je upravo Mediteran jedno od žarišta.

Kako stojimo s prilagodbom u poljoprivrednom sektoru, koji se našao na velikom udaru klimatskih promjena?

“Mediteran trpi 20 posto jače posljedice nego ostatak zemlje. Jednostavno postoje područja na Zemlji koja su više i manje ugrožena. Mediteran spada u te koji su jače ugroženi”, rekla je Mazzocco Drvar te dodala da im slijedi borba s dva ekstrema – duže suše i češće poplave.

Vezano uz poljoprivredu, razgovaralo se i o emisijama stakleničkih plinova u stočarstvu. Mazzocco Drvar je otkrila da je u poljoprivredi 11 posto naših ukupnih emisija, a od toga je više od pola iz sektora stočarstva. Pritom je posebno ukazala na problem metana.

“Metan je staklenički plin koji je puno potentniji od CO2. Eliminacijom metana bismo mogli napraviti dosta brze uštede, odnosno brza smanjenja. Cilj je smanjene metana od 30 posto u odnosu na 2020. godinu”, rekla je.

Navela je i da metan uglavnom imamo u sektoru gospodarenja otpadom, sektoru poljoprivrede i sektoru energetike.

Povratak fenomena El Niño

Komentirala je i predviđanja znanstvenika o povratku klimatskog fenomena El Niño.

“Ovo je tek treći put da tri godine zaredom imamo La Niñu, što je suprotan efekt od El Niña, tako da je zaista vrijeme da se vratimo u drugi ekstrem – El Niño. Sljedeća godina ne pokazuje toliko jak El Nino, tek prelazimo u njega, što znači da ćemo imati vjerojatno topliju godinu od ovih dosad. Mislim da bi ona iduća, 2024. godina, mogla biti još toplija. Vrlo je izgledno da opet srušimo temperaturne rekorde.”

Govoreći o klimatskim planovi, rekla je da se naše ambicije poklapaju s ambicijama svih država EU – da do sredine stoljeća postanemo klimatski neutralni.

“Bit će to jako teško. Moramo raditi velike promjene u svim sektorima”, zaključila je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu