Connect with us

Hrvatska

Strepokok može biti opasan, ovo su simptomi po kojim ćete prepoznati infekciju

Objavljeno

-

Sigurno ste čuli za streptokok. Riječ je o bakterijama koje su široko rasprostranjene u prirodi, a do sada je otkriveno 103 vrsta streptokoka.

Streptokok grupe A bakterija je koja se često pojavljuje, mnogi je nose u grlu (kliconoštvo) i na koži (kolonizacija), ponekad i u anogenitalnom traktu i ne rezultira uvijek razvitkom bolesti.

Ako dođe do razvoja bolesti, infekcija streptokokom grupe A obično se prikazuje kao blaga bolest koja se očituje grloboljom, tj. anginom, uz ostale simptome (povišena temperatura, otežano gutanje, povećani limfni čvorovi), ali strepokok može uzrokovati i niz infekcija respiratornog trakta, kože i mekog tkiva, poput šarlaha, impetiga, celulitisa (infekcija kože), erizipela (vrsta celulitisa) i upale pluća, piše Služba za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

Streptokok grupe A najčešći je uzročnik bakterijskog faringitisa (upale ždrijela) u djece i može se izolirati u otprilike 20 do 30 posto djece s faringitisom. Streptokokni faringitis najčešće se javlja u djece od 5 do 11 godina te tijekom zimskih i rano proljetnih mjeseci, svake godine. Često se bilježe izbijanja bolesti u vrtićima i školama.

Infekcija se najčešće širi bliskim kontaktom među ljudima, respiratornim kapljicama oboljelih prilikom govora, kihanja, kašljanja i izravnim kontaktom s oštećenom kožom. Također se može prenijeti posredno, kontaktom s predmetima kontaminiranim izlučevinama oboljelih, kao što su predmeti često doticani rukama (kvake na vratima, slavine, igračke i dr.).

Kako se liječi?

Streptokokna se angina dijagnosticira mikrobiološkom pretragom, bakterijskom kulturom iz brisa ždrijela ili antigenskim brzim testom, a liječi se antibioticima i simptomatskom terapijom.

U rijetkim slučajevima pacijenti nakon infekcije mogu razviti poststreptokokne komplikacije, kao što su: reumatska groznica i glomerulonefritis. Ponekad se u sklopu streptokokne infekcije razvija invazivni oblik bolesti, kao posljedica prodora streptokoka dublje u tijelo i krvotok, koji zahtijeva adekvatno bolničko zbrinjavanje.

Kako javlja Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar“, kao i svake zime (osim tijekom posljednje dvije pandemijske godine), i ove bilježimo povećan broj oboljelih od streptokoknih infekcija, uglavnom u dječjoj dobi. Pojavi svih respiratornih infekcija, pa tako i streptokokne, pogoduje smještaj i boravak u slabije zračenim prostorijama, gdje boravi puno ljudi.

Kako bismo smanjili broj oboljelih osoba, potrebno je osigurati da svaka osoba koja ima simptome streptokokne bolesti ne dolazi u kolektiv, pojačati mjere higijene okoliša (provjetravanje prostorija, čišćenje i dezinfekcija igračaka i druge mjere) te pojačati higijenske mjere (pranje ruku i respiratorna higijena). Rane na koži trebaju se adekvatno zbrinuti i pokriti flasterom.

Svaka oboljela osoba treba se javiti svojem izabranom liječniku ili pedijatru, kako bi se postavila potvrda bolesti i provelo primjereno liječenje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu