Hrvatska
NAJVIŠE U SPLITU, NAJMANJE U LICI! U Hrvatskoj je trenutno više od 122.000 nezaposlenih osoba
Krajem siječnja ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje ( HZZ) registrirano je 122.369 nezaposlenih osoba, što je za 3,9 posto više nego krajem prošle godine, a 6,6 posto manje u odnosu na siječanj 2022. godine, pokazuju podaci HZZ-a.
U siječnju je u odnosu na prosinac broj zaposlenih porastao za 4.553 osobe, dok je na godišnjoj razini, u odnosu na siječanje lani nezaposlenih manje za 8.624 osobe.
Dnevni podatci HZZ-a pokazuju da bi u veljači mogao biti prekinut trend rasta broja nezaposlenih na mjesečnoj razini, na što vjerojatno utječe i početak sezonskog zapošljavanja, prije svega u turizmu.
Naime, prema dnevnim podatcima HZZ-a trenutno je na Zavodu registrirano 118.899 nezaposlenih, što je 3.470 osoba manje nego krajem prosinca prošle godine. Trenutno je na HZZ-u objavljeno 28.521 slobodno radno mjesto.
Najviše zapošljavanja u trgovini i obrazovanju
Po podatcima HZZ-a, tijekom siječnja ove godine u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su ukupno 16.862 osobe, što je 1,1 posto više nego u siječnju lani.
Pritom je 77,2 posto novoprijavljenih ili 13.021 osoba na Zavod došlo izravno iz radnoga odnosa.
U siječnju je izravno iz radnog odnosa najviše osoba došlo iz djelatnosti pružanja smještaja, priprema i usluživanje hrane – 3.028 osoba (23,3 posto), prerađivačke industrije 1.818 osoba (14 posto), trgovine na veliko i malo 1.718 osoba (13,2 posto) te građevinarstva 859 osoba (6,6 posto).
U evidenciju nezaposlenih u siječnju su 3.423 osobe (20,3 posto) ušlo iz neaktivnosti, a 418 osoba (2,5 posto) iz redovitoga školovanja.
Po podatcima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih u siječnju je izašlo 12.309 osoba, što je 7,9 posto više nego u siječnju 2022. godine.
Od toga su zaposlene 8.773 osobe, i to 8.258 osoba (94,1 posto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 515 osoba (5,9 posto) na temelju drugih poslovnih aktivnosti (ostvarivanje mjesečnog primitka odnosno dohotka od druge samostalne djelatnosti većega od prosječno isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, registriranje trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima, i dr.).
Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je bilo u trgovini na veliko i malo – 1.169 osoba ili 14,2 posto.
Najviše nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Slijedi obrazovanje gdje je temeljem zasnivanja radnog odnosa u siječnju zaposleno 1.099 osoba (13,3 posto), potom prerađivačka industrija 1.054 osobe (12,8 posto) te pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane s 876 osoba (10,6 posto).
U siječnju je 3.536 osoba izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno Zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.
Među županijama, u zapošljavanju su predvodile Splitsko-dalmatinska županija (1.404 osobe ili 17 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Grad Zagreb (938 osoba ili 11,4 posto) te Osječko-baranjska županija (831 osoba ili 10,1 posto).
To su ujedno i županije s najvećim apsolutnim brojevima registriranih nezaposlenih. Tako je najviše nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji (23.103 ili 18,9 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (14.809 ili 12,1 posto) i Gradu Zagrebu (13.034 ili 10,7 posto).
Najmanje je nezaposlenih krajem siječnja bilo u Ličko-senjskoj županiji (1.587 ili 1,3 posto).
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
Hrvatska
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.
Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.
“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.
Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.
“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.
Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.
“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.
Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.
“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.
Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.
“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.
No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.
25. OŽUJKA / Koncert “Sveučilište gradu Zadru na dar” u crkvi sv. Nikole
STUDENTSKI KONCERT / 27. ožujka u Klubu Opera nastupa grupa TTM!
FOTO / Proslavljena 50. godišnjica izgradnje župne crkve sv. Josipa na Plovaniji
Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja
