Hrvatska
Prosvjed liječnika: “Stjerani smo u kut, ovo nije naš hir ni želja”
Krešimir Luetić iz Hrvatske liječničke komore govorio je u Newsroomu o velikom prosvjedu koji su najavili liječnici.
Osvrćući se na reakciju Ministarstva zdravstva na najavu prosvjeda, Luetić je kazao:
“Što se tiče priopćenja ministarstva, čini mi se da su iza ove rečenice ‘postoje neki drugi motivi’ tri točkice pa bi trebalo autora pitati što je mislio pod tim drugim motivima.”
Ističe da su hrvatski liječnici itekako imali strpljenja.
“Šest mjeseci je prošlo otkad smo zajedno s ministrom donijeli određene zaključke”, rekao je Luetić dodajući da je prije mjesec i pol prošao krajnji rok do kojeg se ministar obvezao riješiti pitanje koeficijenata.
“I to nije podizanje plaće svima, nego rješavanje nelogičnosti koje postoje godinama u sustavu”, objašnjava Luetić te dodaje:
“Itekako smo imali strpljenja i zapravo smo stjerani u kut. Ove aktivnosti nisu naš hir ili želja.”
Otkrio je i da je ministarstvo pozvalo samo Hrvatsku liječničku komoru na sastanak u petak, ali da je HLK vratio dopis i tražio da se na sastanak pozovu i ostale liječničke organizacije.
“Čekamo poziv i za ostale organizacije.Tražimo ovaj put konkretna rješenja i rokove kad će biti ispunjene odluke koje su već donesene”, rekao je Luetić.
Poručio je da su i građani koji dijele zabrinutost liječnika dobrodošli na prosvjedu.
Na pitanje je li problem u nedostatku liječnika i medicinskih sestara ili je stvar u lošoj organizaciji sustava, Luetić kaže da postoji više problema.
“Jedan je što cijela Europa stari i problem medicinskog osoblja nije hrvatski problem izolirano, izražen je i u zapadnoeuropskim zemljama zato što imamo i sve veću potrebu za zdravstvenom zaštitom kod starijeg stanovništva. Otprilike četvrtina stanovništva je starija od 65 godina u zapadnoeuropskim državama, a oni generiraju više od 50 posto svih zdravstvenih potreba. S dobi se ta potreba za zdravstvenom uslugom eksponencijalno povećava”, pojasnio je.
Robovlasnički ugovori o specijalizacijama
Vezano uz pitanje specijalizacija, odnosno obveze vraćanja velikih iznosa ako se liječnik premjestiti iz jedne bolnice u drugu, Luetić je rekao:
“Ovakvi ugovori na bruto plaće, robovlasnički ugovori, općenito ugovori koji vas vežu s nekakvim vraćanjem iznosa koji nisu realni, ne postoje nigdje u EU. Ovo je hrvatski raritet.”
Kaže da obveza vraćanja bruto plaća u slučaju ranijeg odlaska znači da vi zapravo plaćate bolnici za to što ste radili tamo.
“Što znači vratiti bruto plaću? To znači, na primjer, vi ste specijalizirali u bolnici u Sisku. Pet godina je trajala specijalizacija, koja ne znači sjedenje u klupi, nego svakodnevni rad, dežurstva, rad u sali, ambulanti, odjelu… Nakon četiri godine želite se odseliti u drugo mjesto, a bolnica kaže da ste dužni vratiti sve bruto plaće, uključujući dar za djecu, regres i božićnice. To znači da vi morate platiti ustanovi što ste radili u njoj. Dakle, morate platiti bruto iznos, a dobili ste neto iznos”, rekao je.
Upitan kako ministar Vili Beroš onda tvrdi da takvih ugovora nema od 2019. godine, Luetić je odgovorio kako je izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti 2019. godine stavljeno da se više takvi ugovori ne bi smjeli sklapati.
“Nego se sklapaju tzv. mini robovlasnički ugovori na 250 000 kuna, gdje je definirano da je jedan mjesec neostanka definiran kao proračunska osnovica. To je paušalno određen iznos da bi bio između ovih bruto iznosa i nečeg što bi bilo manje. To je ono što ministar tvrdi da je ukinuto. Međutim, mi i dalje imamo tisuće kolega koji imaju aktivne ugovore na bruto plaće koji nisu izmijenjeni tim zakonom”, upozorava Luetić.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA21 sat prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
UKLJUČEN METEOALARM / Za vikend obilni pljuskovi, snijeg i orkanska bura!