magazin
Liječnici otkrili: Ovo su najčešći simptomi dugog covida
Covid je još uvijek među nama, no neke su se stvari promijenile u odnosu na prve mjesece pandemije. No, iako dugi covid pogađa milijune ljudi diljem svijeta, to je još uvijek relativno neistraženo područje.
“Dugi covid je skupni pojam koji opisuje raznolikost učinaka na fizičko i mentalno zdravlje koji se javljaju i traju dugo nakon infekcije koronavirusom”, objasnio je dr. Aaron Friedberg, klinički suvoditelj Programa oporavka nakon covida u Ohiju u medicinskom centru na državnom sveučilištu Wexner.
200 simptoma dugog covida
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navodi da kod dugog covida simptomi traju i četiri tjedna nakon infekcije, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) da simptomi mogu potrajati i 12 tjedana. Friedberg navodi da definicija dugog covida ovisi o tome s kim razgovarate pa stoga može biti teško dijagnosticirati i liječiti ovo stanje. Situaciju dodatno otežava i to što se simptomi dugog covida mogu uvelike razlikovati od osobe do osobe.
Sara Gorman, izvršna direktorica Critice, organizacije koja se bori protiv znanstvenih dezinformacija, navodi da se mogu javiti respiratorni, kardiovaskularni, gastrointestinalni, kognitivni i neurološki simptomi, ali i simptomi mentalnog zdravlja.
Prema nekim definicijama, 200 simptoma može biti okarakterizirano kao dio dugog covida.
Najčešći simptomi dugog covida
Gorman navodi da je jedan od najčešćih simptoma dugog covida umor, ali to nije ona vrsta iscrpljenosti koja se može riješiti drijemanjem ili ranijim odlaskom na spavanje.
“Riječ je o iscrpljujućem osjećaju da se ne možete dobro kretati, da nemate energije za ništa”, kazala je Gorman.
Kod ljudi koji imaju ovaj simtpom može se dogoditi da previše naprezanja tijekom jednog dana može dovesti do toga da danima ne mogu napraviti gotovo ništa.
Friedberg navodi da se kod osoba koje pate od dugog covida može javiti ubrazn rad srca i bol ili nelagoda u prsima. Kako navode stručnjaci Johns Hopkins Medicine, može se javiti i nepravilan rad srca, a rezultat toga mogu biti i neki drugi fizički simptomi poput vrtoglavice.
Još jedan učestali simptom dugog covida je glavobolja. Studije su pokazale da je riječ o upornim, dugotrajnim glavoboljama koje se često pojavljuju. Jačina glavobolje ovisi od osobe do osobe.
Moždana magla
Moždana magla je još jedan kognitivni simptom dugog covida, a on označava da osoba može imati probleme s pažnjom i može postati zaboravna, objasnila je Gorman za Huff post.
Friedberg navodi da je kratkoća daha još jedan čest simptom dugog covida, a osobe kod kojih se javlja ovaj simptom mogu imati poteškoća dok se primjerice penju uz stepenice ili ne mogu vježbati kako su to činili prije nego su se zarazili koronavirusom.
“Mali dio pacijenata također ima problema sa želucem. Vidjeli smo ljude koji imaju uporni proljev koji ponekad može ići uz covid”, naveo je dr. William Lago, medicinski direktor Klinike za oporavak za pacijente s dugim covidom u Cleveland u.
I CDC navodi da su stomačni problemi još jedan simptom koji može biti povezan s dugim covidom.
Utjecaj na mentalno zdravlje
Poremećaji mentalnog zdravlja kao što su depresija i anksioznost, česti su simptomi dugog covida. Brojne studije su kroz protekle tri godine pokazale da su ljudi koji obole od covida-19 skloniji tome da primijete neke probleme s mentalnim zdravljem.
Konkretno, istraživanje objavljeno u časopisu British Medical Journal otkrilo je da su ljudi koji su imali covid imali 35% više šansi da razviju anksioznost i 40% su skloniji tome da razviju depresiju.
Nadalje, studija iz 2022. godine objavljena u časopisu The Lancet pokazala je da unutar tri mjeseca od infekcije, 20% osoba koje je imalo covid je po prvi put dobilo neku psihijatrijsku dijagnozu.
Neki imaju jedan simptom, neki više njih
Lago je naveo da većina ljudi koje je bilo u njegovoj klinici ima više simptoma koji su obično prilično rašireni pto znači da mogu biti potpuno različiti – primjerice osoba istovremeno može imati proljev i nelagodu u prsima, a oba ta simptoma mogu ukazivati na dugi covid. No, i samo jedan simptom može ukativati na ovo stanje.
Zanimljivi su i rezultati studije iz kolovoza koja je objavljena u časopisu Journal of Women’s Health, a koja je pokazala da se kod muškaraca češće javljaju kardiovaskularni simptomi dugog covida, a kod žena neurološki.
Ako sumnjate da imate dugi covid, trebali biste se javiti svom liječniku opće prakse koji može utvrditi je li doista u pitanju dugi covid ili neka druga boelst.
magazin
Inspektorat ima važne obavijesti za vlasnike ovih automobila: Ako ih imate, javite se trgovcu
Državni inspektorat je utvrdio nedostatke na nekim vozilima te poziva vlasnike da se jave trgovcima kod kojih su ih kupili.
Državni inspektorat ima važne obavijesti za vlasnike vozila Peugeot 208 II, 3008, 5008 te Citroen C3 IV.
Vlasnici Peugeota 208 (tip II, vozila proizvedena od 7. listopada 2022. do 3. prosinca 2024.) trebaju se javiti trgovcu kod kojeg su kupili automobil jer, kako navodi DIRH, potrebno je zamijeniti motorno ulje kako bi se izbjegao bilo kakav rizik od oštećenja mlaznice hlađenja uljem, što može dovesti do oštećenje motora. U najgorem slučaju ulje može kapnuti na ispušni vod uzrokujući dim/požar u prostoru motora, prenosi Dnevnik.hr.
Detalje pogledajte OVDJE.
Vlasnici Peugeota 3008 i 5008 (tip K, vozila proizvedena od 23. rujna do 5. studenog 2024.) trebaju se obratiti trgovcu kod kojeg su kupili automobil jer, kako navodi DIRH, nasloni za glavu prednjih sjedala možda neće ostati u položaju u kojem su postavljeni zbog neispravnih utora za zaključavanje na nosačima naslona za glavu.
Detalje pogledajte OVDJE.
Vlasnici Citroena C3 (vozila proizvedena od 7. listopada 2022. do 20. lipnja 2024.) trebaju se obratiti trgovcu kod kojeg su kupili automobil jer, kako navodi DIRH, potrebno je zamijeniti motorno ulje kako bi se izbjegao bilo kakav rizik od oštećenja mlaznice hlađenja uljem, što može dovesti do oštećenje motora. U najgorem slučaju ulje može kapnuti na ispušni vod uzrokujući dim/požar u prostoru motora.
Detalje pogledajte OVDJE.
Kirurzi će staviti implantate u mozgove alkoholičara i ovisnika o opioidima u pokusu čiji je cilj testiranje upotrebe električnih impulsa za borbu protiv žudnje za pićem i drogama, piše britanski list Guardian.
Ta se tehnika već koristi za pomoć pacijentima u kontroli nekih učinaka Parkinsonove bolesti, depresije i opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP). Sada skupina liječnika i istraživača – sa sveučilišta Cambridge i Oxford te King’s Collegea u Londonu – želi koristiti duboku stimulaciju mozga kako bi pokušali smanjiti žudnje ovisnika i potaknuti njihovu samokontrolu.
“Duboka moždana stimulacija djeluje poput pacemakera”, rekla je za Observer glavna istraživačica projekta, prof. Valerie Voon s odjela za psihijatriju Sveučilišta Cambridge.
“Baš kao što možemo koristiti pacemaker za stabilizaciju abnormalnih električnih ritmova u srcu osobe, vjerujemo da možemo koristiti moždani implantat da djeluje kao pacemaker i normalizira devijantne električne ritmove mozga koji su povezani s ovisnošću. Ovo će ispitivanje pokazati je li to praktična ideja.”
Korištenje moždanih implantata posljednjih je godina postalo popularno kod liječnika koji liječe moždane poremećaje. Više od četvrt milijuna ljudi opremljeno je njima za kontrolu simptoma niza stanja. U slučaju Parkinsonove bolesti, implantati isporučuju impulse centrima za kretanje u mozgu pacijenata i zaustavljaju simptome koji uključuju drhtanje i nevoljne pokrete.
Nekoliko nedavnih malih studija sugeriralo je da bi se tehnika mogla proširiti za korištenje kod ovisnika o alkoholu i opioidima. Znanstvenici sada dovršavaju planove za prvo potpuno kliničko ispitivanje duboke moždane stimulacije kako bi utvrdili može li se proširiti kako bi se suprotstavilo rastućoj krizi ovisnosti o alkoholu i drogama u Velikoj Britaniji i drugim zemljama.
Ovisnost o opioidima također je ozbiljan zdravstveni problem. Gotovo polovica svih smrtonosnih trovanja drogama sada uključuje opijate kao što su heroin i morfij.
“Većina ljudi zadobije teška oštećenja ako postanu ozbiljno ovisni o alkoholu ili opioidima”, rekla je Voon. “Njihova žudnja ne utječe samo na njih. Njihove obitelji, njihovi roditelji, njihovi supružnici i njihova djeca također pate. Ovisnost nikada nije samo individualni poremećaj.”
“Ovisnici su nesposobni za rad, a također se suočavaju s opasnošću od predoziranja. To je postalo vrlo ozbiljan problem za moderno društvo”, kazala je ona.
Pri kojim brzinama je vaš automobil najekonomičniji? Svi ćemo razviti neku svoju filozofiju i misliti da znamo odgovor na ovo pitanje, ali postoje neka pravila koja su već dokazana.
Dakle, za većinu vozila vrijedi pravilo da ubrzate što prije, prebacite u najvišu brzinu, vozite do 90 km/h i održavate okretaje motora od 1500 do 2500 o/min. Tada je potrošnja najniža, a i najmanje opterećujete motor, piše HAK revija.
Što je s brzinama na autocestama i ekonomičnom vožnjom?
Njemačka stručna organizacija TÜV preporuča brzinu od 70 do 80 posto maksimalne brzine – ali ona ne smije prijeći 130 km/h. Ovo pravilo (do 80 posto maksimalne brzine) vrijedi za slabije automobile koji nemaju visoku krajnju brzinu. Automobil koji ima maksimalnu brzinu 150 km/h trebao bi stoga ostati u rasponu brzina između 105 i 120 km/h.
Novo izvješće Europola: Jedna vrsta kriminala evoluira, a već je otkrivena i kod nas
Inspektorat ima važne obavijesti za vlasnike ovih automobila: Ako ih imate, javite se trgovcu
BK SV. KRŠEVAN NA PH U ZAGREBU / Leni Žuvela novi državni prvak; David Dešković brončani!
SVEČANO U SRIJEDU / Otvara se Poljoprivredno-edukacijski centar u Zemuniku Donjem
