Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) PANEL O OPTIMIZACIJI UPOTREBE PESTICIDA I KLIMATSKIM PROMJENAMA Porast temperature povećat će broj kukaca i ugroziti poljoprivredu na Mediteranu

Objavljeno

-

Na Sveučilištu u Zadru danas je u okviru projekta „Proizvodnja hrane, biokompozita i biogoriva iz žitarica u kružnom biogospodarstvu“ održana panel rasprava „Optimizacija upotrebe pesticida za smanjenje negativnog utjecaja klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju“.

Panel rasprava dio je aktivnosti projekta koje Sveučilište u Zadru provodi u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu te Tekstilno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a koji  obuhvaća primijenjena istraživanja ispravnih agrotehničkih mjera za stare i nove sorte pšenice i ječma te hibride kukuruza kako bi se utvrdili optimalni omjeri između zrna i biomase kao i prisutnost mikotoksina.

– Klimatske promjene i povećane temperature otvaraju prostor za nove štetnike i veću pojavnost plijesni, čime se izravno utječe na kvalitetu i sanitarnu neispravnost. Te su promjene nažalost vrelo izvjesne a na nama je da vidimo kojom će brzinom nastupati i kako se za njih možemo pripremiti. Ne možemo to napraviti tako da potpuno ukinemo pesticide, a zamijenimo ih prirodnim proizvodima. Neke od najotrovnijih stvari na svijetu su potpuno prirodne. Naravno, trebamo podizati svijest, optimalno koristiti preparate kako bismo u naše kulture unosili što manje toksina, bilo prirodnih ili sintetičkih, istaknuo je prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Slaven Zjalić.

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru govorio je o utjecaju klimatskih promjena na kukce kao vektora spora mikotoksigenih gljiva. Mediteransko podneblje je klimatski vrlo osjetljivo i promjena će zasigurno biti, a neke od njih odnose se na kukce kojih prije nije bilo ili ih je bilo u znatno manjem broju. U istraživanju koje je provedeno na prikupljenim kukuruznim zlaticama i kukuruznim moljcima otkrivena je velika vjerojatnost prijenosa mikotoksina preko ovih kukaca.

– Na područjima gdje se suzbijala zlatica pojava mikotoksina je bila značajno manja. Neupitno je da će se mjere zaštite morati nastaviti provoditi, a naši poljoprivrednici nisu  skloni praćenju pojave štetnih organizama u polju. Jedan od izlaza je sadnja lokalno prilagođenih kultivara, rekao je Kos.

Dr. sc. Dario Ivić, rukovoditelj Odjela za biljno zdravstvo Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu, izlagao je o posljedicama ukidanja djelatnih tvari i padu kvalitete i kvantitete prinosa pri promjeni klime. S jedne strane tu su brojni pritisci za visokom kvalitetom i zdravstvenim standardima, a s druge dostupnost proizvoda po prihvatljivim cijenama.

– EU kaže da se poljoprivreda mora promijeniti i u tom cilju je donijela Europski zeleni plan, uz koji bi do 2050. postala klimatski neutralan kontinent. Strategija je “Od polja do stola” nalaže sigurnu i cjenovno pristupačnu hranu, poštivanje načela održivosti i zaštite okoliša, prelazak na pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav. To je sve lijepo na papiru, nema baš previše veze sa stvarnim životom. Do 2030. uporna kemijskih pesticida bi se trebala smanjiti za pola, a veliki teret pritom pada na leđa samih poljoprivrednika. Pitanje je kako će se oni u tome snaći, kaže Ivić.

Izv. prof. dr. sc. Darija Lemić  sa Zavoda za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu izlagala je o učinku klimatskih promjena na unesene i autohtone invazivne kukce štetne u poljoprivredi. Temperatura je najvažniji čimbenik koji utječe na populaciju kukaca – kada se poveća, utječe utiče na dinamiku populacije, ubrzava metabolizam, potiče na više hranjenja i razmnožavanja, a zbog blagih zima preživljava zimu te je u proljeće vrlo brojna. Ako je temperatura preniska ili previsoka populacija raste sporije, zbog čega su gubici veći u umjerenim područja nego u tropima.

– Nužne su nove strategije suzbijanja kukaca, temeljene na najsuvremenijim alatima kao što su znanstvena predviđanja i znanstveno potvrđeni ekonomski pragovi odluke za suzbijanje, zaključila je panel dr. Lemić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

RYANAIR U NEDJELJU OTVARA LJETNI RED LETENJA / Zadar ove godine povezan sa 75 destinacija! Evo koje su…

Objavljeno

-

By

foto: ZL Zadar

Ljetni red letenja u Zračnoj luci Zadar počinje u nedjelju 30.ožujka, a otvara ga Ryanairov odlazni let za Dublin u 06:40, dok je prvi dolazni let već u 07:40 iz Praga.

Zadar će ove godine biti povezan sa 75 destinacija, od čega je 71 međunarodna linija, dok su 4 linije domaće – Zagreb, Pula, Rijeka i Osijek. Ukupno je 6 novih linija. 3 su nove linije Ryanaira – Bari, Bratislava i Rim, jednu uvodi EasyJet za Lyon, te dvije nove kompanije Arkia za Tel Aviv i Edelweiss za Zurich.

Zračna luka Zadar u 2025. godini očekuje 3 do 4 posto više putnika u odnosu na prošlu godinu. S obzirom na radove na novoj zgradi terminala,  takav rast je optimalan.

Bivša zgrada u dijelu odlazaka je uklonjena, radovi na novoj su u tijeku, pa su prihvat i otprema putnika organizirani u skladu s tim. Bivši Non-Schengen odlasci prenamijenjeni su u Schengen odlaske, te je uređen tzv. Objekt C sa dodanih 5 odlaznih Gate-ova. Riječ je o šatorskom objektu sa svim potrebnim sadržajima te je površinom veći od dosadašnjih odlazaka. Svi Non-Schengen dolazni putnici bit će autobusima prevoženi u dolaske, što je zapravo najsigurnije i najkvalitetnije rješenje, dok će dolazni putnici u Schengen režimu biti prepraćeni u zgradu na za to pripremljene Gate-ove. Ovakav režim prihvata i otpreme trajat će sve do završetka radova koji su planirani za početak ljetnog reda letenja 2026.godine.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PROGNOZA / Ostatak vikenda sunčan, a od ponedjeljka bura i kiša, u gorju snijeg

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas u unutrašnjosti pretežno oblačno uz povremenu kišu. Lokalno obilnija oborina moguća je u Gorskoj i središnjoj Hrvatskoj. Na Jadranu sunčana razdoblja, osobito u Dalmaciji, tek ponegdje uz malo kiše ili pljusak. Puhat će umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Na Jadranu umjerena bura, poslijepodne podno Velebita i jaka, a u Dalmaciji slab do umjeren sjeverozapadnjak i jugozapadnjak. Temperatura zraka bez izraženijeg dnevnog hoda, u unutrašnjosti većinom od 7 do 12, na Jadranu od 12 do 17 °C.

U nedjelju djelomice, na moru i pretežno sunčano. U unutrašnjosti će uz promjenljivu naoblaku mjestimice pasti malo kiše, u prvom dijelu dana uglavnom na zapadu, a popodne u istočnoj Hrvatskoj. Zapuhat će umjeren sjeverni vjetar, na udare i jak. Na moru umjerena do jaka bura i sjeverac. Podno Velebita će biti olujnih udara. Najniža jutarnja temperatura zraka od 7 do 12 °C. Najviša dnevna od 13 do 18 °C, u gorju i malo niža.

IZGLEDI VREMENA:

Djelomice sunčano uz promjenljivu naoblaku. Povremene kiše bit će uglavnom u unutrašnjosti, a s ponedjeljka na utorak u gorju će mjestimice biti i snijega. Puhat će umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Na Jadranu bura, umjerena do jaka, podno Velebita na udare i olujna. Na moru temperatura zraka bez veće promjene, a u unutrašnjosti u blagom padu.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Pokrenut pilot-projekt ugradnje biopročišćivača u obiteljske kuće na Dugom otoku i Zverincu

Objavljeno

-

By

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, u pratnji predstojnika Ureda Predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zvonimira Frke-Petešića i zadarskog župana Božidara Longina, predstavio je na Dugom otoku nacrt prijedloga Zakona o otocima, koji donosi unaprijeđene postojeće i potpuno nove mjere za podizanje kvalitete života na otocima te očuvanje krhkih otočnih ekosustava.

Istom prilikom predstavljen je i javni poziv za pilot-projekt poticanja ekološkog zbrinjavanja otpadnih voda iz kućanstava na Dugom otoku i Zverincu kroz ugradnju biopročišćivača, što je jedna od novih mjera iz prijedloga Zakona. Za pilot-projekt u 2025. godini osigurano je 300.000,00 eura, a maksimalni iznos sufinanciranja po projektnoj prijavi iznosi 10.000,00 eura, odnosno najviše do 85% prihvatljivih troškova. Načelnik Općine Sali Zoran Morović istaknuo je kako na Dugom otoku deset naselja nije spojeno na sustav odvodnje te da ugradnju biopročišćivača vidi kao kvalitetno rješenje, pogotovo u ljetnim mjesecima kada se broj posjetitelja na otoku značajno poveća.

U svom je obraćanju ministar Erlić podsjetio kako je Hrvatska jedna od svega tri države u Europi koje imaju posebno otočno zakonodavstvo, ali i jedina država članica Europske unije koja je osigurala posebna sredstva, čak 150 milijuna eura, za ulaganja u razvojne projekte isključivo na otocima. „Prijedlog novog Zakona o otocima, koji je u e-savjetovanju do 7. travnja, pripremili smo slušajući potrebe otočana te primjenjujući znanja i iskustva stečena provođenjem posebnog otočnog zakonodavstva. Zahvaljujući novom Zakonu, uz postojeće i otočanima dobro poznate mjere, snažnija ulaganja usmjerit ćemo u zelenu infrastrukturu, nova tehnološka rješenja, učinkovito gospodarenje otpadom, ali i jačanje zdravstvene zaštite na našim otocima. Drago mi je što su stanovnici općine Sali pokazali veliki interes za naš pilot-projekt sufinanciranja ugradnje biopročišćivača u obiteljske kuće, kojim nastojimo riješiti problem zbrinjavanja otpadnih voda na otocima“, izjavio je ministar Erlić.

Pojasnio je kako će, u skladu s novim Zakonom o otocima, Ministarstvo nastaviti provoditi mjere sufinanciranja vode i prijevoza za otočane, poticati razvoj civilnog društva te unaprijediti program Hrvatski otočni proizvod. Uz to, sufinancirat će se projekti gospodarenja otpadom, poput sanacije odlagališta i izgradnje reciklažnih dvorišta, ulagat će se u zdravstvenu infrastrukturu, ali i sufinancirati najam stanova za liječnike i jačati njihova materijalna prava. Snažnije će se podržati i otočni poduzetnici i to kroz povećanje sufinanciranja prijevoza vode, povećanje potpora za očuvanje radnih mjesta te poticanje digitalizacije poslovanja, a sufinanciranje prijevoza vode osigurat će se u slučaju nestašice i na onim otocima koji imaju vodovod.

Ovom prilikom ministar Erlić uručio je i 5 milijuna eura vrijedan ugovor za projekt Otporan arhipelag: Razvoj i unaprjeđenje otpornosti otočnog prostora Zadarske županije, koji se odnosi na jačanje kapaciteta vatrogasnih postrojbi otoka Zadarske županije. Riječ je o prvom ugovoru za Zadarsku županiju iz posebnog EU programa za otoke, kroz koji će se nabaviti specijalizirano vatrogasno plovilo za gašenje požara na području svih otoka Zadarske županije, izgraditi i opremiti vatrogasni i društveni dom na Pašmanu, probiti i urediti protupožarne prometnice na području općine Sali i nabaviti traktor- bočna kosilica za održavanje puteva te nabaviti oprema za sigurnosne službe na otoku Vrgada. Nositelj projekta je Općina Pašman, a partneri su Općina Sali, Vatrogasna zajednica Zadarske županije, Agencija za razvoj Zadarske županije i Općina Pakoštane.

Osim toga, ministar je gospodarskim subjektima s Dugog otoka uručio potpore za sufinanciranje prijevoza vode, a načelniku Općine Sali Zoranu Moroviću dva ugovora iz Programa razvoja otoka. Prvi ugovor vrijedan je 83.600,00 eura, a odnosi se na nabavu i ugradnju punionica za električna vozila na području općine, a drugi 35.000,00 eura za sanaciju pješačke staze na Zverincu.   

„Novim Zakonom napravili smo snažan zaokret prema mjerama kojima se osigurava zelena tranzicija i digitalna transformacija otoka, a ugovori koje smo danas uručili, interes za ovaj pilot-projekt, ali i pozivi koje smo najavili potvrda su da smo na dobro putu ka stvaranju zelenih i pametnih otoka“, zaključio je ministar Erlić.

Prije predstavljanja pilot-projekta, ministar Erlić obišao je vodospremu i lokaciju za ugradnju desalinizatora u općini Sali koji će, uz energetsku obnovu osam zgrada javne namjene na otoku, biti sufinancirani iz ITP projekta Energija otoka: Energetska tranzicija otoka Zadarske županije. Kroz isti projekt vrijedan više od 8 milijuna eura energetski će se obnoviti i tri zgrade Psihijatrijske bolnice Ugljan, kao i zgrada javne namjene Općine Vir.  

Događanju su, uz stanovnike općine Sali, otočne poduzetnike i nositelje oznake Hrvatski otočni proizvod, prisustvovali i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Dragan Jelić, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković, ravnatelj Uprave za otoke Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Dominik Paparić, predsjednik Vatrogasne zajednice Zadarske županije Željko Šoša, načelnik Općine Pašman Krešimir Ćosić te načelnik Općine Pakoštane Milivoj Kurtov.  

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu