Hrvatska
Kako sve učenik može steći dodatne bodove za upis u srednju školu?
U više smo navrata primili upit je li istina da učenik dobiva ekstra bodove za upis u srednju školu ako dolazi iz obitelji razvedenih roditelja. Istražili smo je li istina da je razvod razlog za dodatne bodove, ali i koji su sve uvjeti za dobivanje dodatnih i posebnih bodova pri upisu u srednju školu.
Poseban status djece razvedenih roditelja ukinut je još prije deset godina Odlukom o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole u školskoj godini 2012/2013. Do tad su djeca razvedenih roditelja mogla dobiti dodatne bodove što je, naravno, kod mnogih izazvalo burne reakcije i pitanja zašto se nakratko ne bi razveli, samo dok dijete ne upiše željenu srednju školu.
Od ove godine Viber kanal i bez podnošenja prijavnica
Od Ministarstva znanosti i obrazovanja doznajemo da ove godine nisu planirane izmjene i dopune pravilnika o kriterijima za upis u srednju školu, no neke novitete ipak planiraju. To znači da kriteriji za dodatne bodove ostaju isti.
Za sve korisnike Ministarstvo će uspostaviti Viber kanal na kojem će učenicima, roditeljima i školama davati razne informacije i podsjetnike o važnim aktivnostima i datumima. Isto tako, u svibnju će za učenike na njihovim sučeljima biti objavljeni kratki hodogrami s prikazom cijelog procesa upisa, kao i preko 100 čestih pitanja i odgovora.
“Ove godine planirana je samo jedna tehnička izmjena u NISPUSŠ-u za učenike, a to je da učenici više neće morati ispunjavati i podnositi prijavnice s popisom prijavljenih obrazovnih programa, a razrednici u osnovnoj školi ih više neće morati ovjeravati. Ovo ujedno predstavlja administrativno rasterećenje i za učenike i za razrednike”, dodaju iz Ministarstva.
Krijeriji za upis u srednju školu
Kad govorimo o upisu u srednju školu, on je definiran dokumentom “Pravilnik o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole” objavljenim u Narodnim novinama.
U općim odredbama određuje se koje su dobne granice za upis u srednju školu te kako se upisuju domaći, a kako strani državljani. Kriteriji se, pak, dijele na zajedničke, dodatne i posebne.
Zajednički kriteriji
Zajednički kriteriji za upis u srednju školu podrazumijevaju prosjek ocjena.
Vrednuje se opći prosjek svih zaključnih ocjena i time je moguće dobiti najviše 20 bodova.
Za upis u neke strukovne škole kao i gimnazijske programe dodatno se boduju zaključne ocjene iz nekoliko određenih predmeta 3. i 4. razreda te je za to moguće dobiti 50, odnosno 80 bodova.
Dodatni kriteriji
Dodatni kriteriji utvrđuju se temeljem testova ili ispitivanja posebnih znanja i darovitosti, rezultata na natjecanjima u znanju i rezultata na natjecanjima školskih sportskih društava.
Ispitivanja posebnih znanja iz nastavnih predmeta organiziraju se u školama i mogu donijeti maksimalno 4 posto ukupnog broja bodova. Tako će, primjerice, programi likovne umjetnosti i dizajna provjeravati darovitost kandidata za likovno izražavanje crtanjem olovkom ili ugljenom te slikanjem. Posebni se ispiti primjenjuju i na upisima u glazbene, plesne i sportske škole.
Što se tiče ekstra bodova na temelju rezultata postignutih na natjecanjima iz znanja, bodovi se isključivo mogu dobiti za natjecanja u znanju iz:
– nastavnih predmeta: Hrvatskoga jezika, Matematike, prvog stranog jezika
– dva nastavna predmeta posebno značajnih za upis
– predmeta koji samostalno određuje srednja škola iz Kataloga natjecanja i smotri učenika i učenica osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske, a koja se provode u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.
Izravan upis u ovom slučaju (pod uvjetom da zadovolje na ispitu sposobnosti i darovitosti u školama u kojima je to uvjet za upis) ima učenik koji na državnom ili međunarodnom natjecanju osvoji prvo, drugo ili treće mjesto kao pojedinac. Uspjesi od prvog do trećeg osvojenog mjesta u sklopu skupine boduje se različito prema tablici.
Što se tiče ekstra bodova na temelju rezultata postignutih na sportskim natjecanjima, oni se ostvaruju na temelju evidencije Hrvatskog školskog športskog saveza (HŠŠS-a) i postoji nekoliko kategorija bodovanja.
Posebni kriteriji
Pod posebnim kriterijima smatraju se kandidati sa zdravstvenim teškoćama, oni koji žive u otežanim ekonomskim, socijalnim i odgojnim uvjetima, potom učenici koji se upisuju na osnovi Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine kao i učenici čiji su roditelji službenici u ime RH na radu u inozemstvu.
Zdravstvene teškoće podrazumijevaju ako je učenik završio osnovnu školu po redovnom programu, ali su mu zdravstveni problemi ili dugotrajno liječenje utjecali na uspjeh.
Otežani socijalni i ekonomski uvjeti podrazumijevaju život uz jednog ili oba teško bolesna roditelja; život uz dugotrajno nezaposlene roditelje; život sa samohranim roditeljem koji je korisnik socijalne skrbi; ako je jedan roditelj preminuo; ako je dijete bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi prema zakonu koji uređuje socijalnu skrb.
Dodatne bodove mogu dobiti učenici pripadnici romske manjine koji su živjeli u uvjetima nepovoljnima za školski uspjeh, kao i učenici koji su se najmanje dva od posljednja četiri razreda školovali u inozemstvu jer su roditelji ondje na službenoj dužnosti.
Zasebne ljestvice i povjere
Učenici s teškoćama u razvoju rangiraju se na zasebnim ljestvicama poretka.
Također, postupci za upis u strukovne srednje škole mogu zahtijevati posebne zdravstvene provjere, ali i razne druge provjere.
Detalje o upisima i važne linkove pronađite na stranicama Ministarstva.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa