Connect with us

Hrvatska

U štrajk bi mogli i suci, nude im 300 eura povišice, ali oni traže daleko više

Objavljeno

-

Hoće li suci prvi put u povijesti stupiti u štrajk trebalo bi biti jasno u srijedu kada se sastaje radna skupina za izmjenu Zakona o plaćama sudaca i pravosudnih dužnosnika, piše u nedjelju Jutarnji list.

S jedne strane će se naći zahtjevi sudaca, a s druge ponuda Ministarstva pravosuđa i uprave koje planira povećanje plaća sudaca i tužitelja. Ono bi u najvećem postotku obuhvatilo općinske suce i tužitelje koji su u prosjeku plaćeni samo 1.670 eura neto. Njima bi se plaće povećale za više od 300 eura, odnosno 22 posto, i to od rujna.

Udruga hrvatskih sudaca (UHS) smatra da to nije dovoljno i traži povećanje od 1.300 eura. Ističu da osnovna plaća suca prvostupanjskog suda ne smije biti manja od plaće bilo kojeg sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu, što znači da neto plaća mora biti 3.000 eura.

“Tražena plaća mora biti isplaćena do 1. lipnja 2023., a cjeloviti zakon kojim će se urediti plaće, mirovine i druga materijalna prava sudaca mora biti donesen do 1. listopada 2023.”, zaključak je UHS-a usvojen 31. ožujka na zboru udruge u Dubrovniku.

Ne udovolji li Vlada zahtjevu, suci najavljuju mjere upozorenja, odnosno bijeli štrajk. Organizirat će, kažu, prosvjed na Markovu trgu u Zagrebu, prvostupanjski suci radit će samo na hitnim predmetima, a drugostupanjski suci neće otpremati odluke.

Sudačka udruga je prije tjedan dana pismeno zatražila sastanak s premijerom s kojim žele dogovoriti dugoročnu i sveobuhvatnu strategiju pristupa plaćama u pravosuđu.
Kada je riječ o sudačkim plaćama, sudac Vrhovnog suda i predsjednik UHS-a Damir Kontrec kaže kako je ideja da suci prvog stupnja napreduju kao i suci drugog stupnja u platnim razredima i da se unutar njih vidi napredovanje te da oni koji ne žele ići na viši sud i raditi na drugačiji način, imaju osigurane primjerene plaće i da su motivirani ostati prvostupanjski suci.

Plaće, međutim, nisu jedini razlog nagomilanog nezadovoljstva. U zaključcima UHS-a se spominje povećanje plaća svih službenika kako bi sudovi mogli funkcionirati te adekvatno informatičko opremanje sudova.

Iznimno niske plaće službenika, zapisničara i drugih već dulje vrijeme su uzrok odljeva kadra, što dovodi do toga da sucima više nema tko pisati zapisnike, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.

Predsjednik Vrhovnog suda, Radovan Dobronić, rekao je za N1 da se vode pregovori.

“S obzirom da se vode razgovori o pitanju plaća sudaca i ostalim materijalnim i statusnim pravima, kao i plaćama sudskih službenika i namještenika, u ovom trenutku nikakvi individualni potezi nisu korisni za bilo koga. Sudstvo je generalno godinama, pa i desetljećima zapušteno i meni je jedan od ciljeva to promijeniti. Nadam se da ću u tome uz podršku kolega sudaca i uspjeti”, rekao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu