Hrvatska
Medicinske sestre prijete štrajkom: “Liječnici su dobili sve, a mi ništa“
Samostalni sindikat zdravstva i Hrvatski sindikat medicinskih sestara poručili su u ponedjeljak da su spremni na prosvjede i štrajk ako se, nakon liječnika, i ostalim zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima u javnozdravstvenom sustavu ne povećaju plaće za 10 posto.
“Liječnici su dobili sve, a mi momentalno nismo dobili ništa”, rekla je Hini Anica Prašnjak, čelnica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara.
Tri posto za sestre nije povećanje nego vraćanje onog što im je oduzeto 2013.
Sestrinski sindikat traži da se i sestrama, isto kao i liječnicima, Uredbom o koeficijentima do 28. travnja povećaju plaće za 10 posto, te da se i za njihovu profesiju donese zakon o radno-pravnom statusu.
Naime, porast plaća kroz Uredbu o koeficijentima i donošenje zakona o radno-pravnom statusu liječnika prošloga je ponedjeljka liječničkim udrugama obećao sam premijer, no o drugim zdravstvenim radnicima nije bilo riječi.
Prašnjak kaže da je ovoga tjedna trebao bit održan sastanak radne skupine u Ministarstvu zdravstva vezano uz uredbu o koeficijentima, no nitko ih do sada nije pozvao.
Nije dobila ni bilo kakve službene informacije o tome koliko koeficijenti rastu medicinskim sestrama. Neslužbeno, Uredbom se predviđa tri posto povećanje koeficijenata za prvostupnike sestrinstva i zdravstvene radnike srednje stručne spreme.
“Prosječno liječnicima plaće rastu 10 posto. Za medicinske sestre spominje se povećanje za tri posto, no to je samo vraćanje onoga što nam je oduzeto 2013. godine, a nije nikakvo povećanje”, kaže Prašnjak.
Sestrinski sindikat također traži poseban zakon o radno-pravnom statusu medicinskih sestara i tehničara. Prijedlog zakona poslali su u Vladu i nadležnim ministarstvima krajem ožujke, no nisu dobili nikakvo očitovanje.
U javnozdravstvenom sustavu radi 32.000 sestara i tehničara, a Prašnjak poručuje da su spremni na prosvjede i štrajk ako budu ignorirani njihovi zahtjevi.
I predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak najavljuje da će tražiti povećanje plaća za 10 posto za sve ostale radnike u zdravstvenom sustavu.
Njegov sindikat okuplja 10.000 članova, zdravstvenih i nezdravstvenih radnika, i Topoljnjak poručuje da su spremni na štrajk ako se ne ispune njihovi zahtjevi.
“Ako nam ne podignu koeficijente, i mi ćemo krenuti istim putem kojim su krenuli liječnici”, rekao je Topolnjak Hini.
Beroš se tajno dogovorio s liječničkim udrugama o većim plaćama
Drži da je ministar Vili Beroš očito imao tajni sastanak s liječničkim udrugama i s njima dogovorio veće koeficijente za liječnike, mimo ostalih predstavnika zaposlenih u zdravstvu.
“Uredbu koju su oni dogovorili i koja bi 28. travnja trebala biti objavljena, ja kao član radne skupine nisam ni vidio. Zanima me kakve će koeficijente dobiti ostali zdravstveni radnici i jesu li uopće nezdravstveni radnici u nju uključeni”, kaže Topolnjak.
Više nije samo ministar taj koji protežira liječnike u sustavu, već je to postao i predsjednik Vlade, ogorčen je Topolnjak.
Podsjeća kako liječnika u javnozdravstvenom sustavu ima oko 14.000, što je samo 20 posto zaposlenih u sustavu.
“Gdje je preostalih 80 posto, o njima ni ministar ni premijer ne vode računa, a neki od njih rade i za minimalac”, upozorava Topolnjak.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA21 sat prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa