Svijet
Muče nas poplave, a prijete nam suše: “Voda ovo ljeto neće doći ni do kuća”
I dok su Hrvatsku zahvatile poplave, neki dijelovi Europe i Mediterana bore se sa sušama. Akumulacijska jezera u Španjolskoj zabrinjavajuće su niske razine. Vegetacija uokolo akumulacijskom jezeru sve je slabašnjija a tamo gdje je inače jezero sada su ada i pješčani sprudovi.
Jedno od najvećih španjolskih akumulacijskih jezera je tek na 33% svojih kapaciteta. Gotovo se više vidi tla nego jezera.
U Francuskoj je gotovo presušilo jezero Montbel. Voda je na toliko niskoj razini da jedrilice stoje nasukane na presušenom koritu jezera. Neke su nasukane, neke su zaglavljene…
Znanstvenici i klimatski stručnjaci sa sveučilišta u Bruxellesu pokušavaju objasniti ovu pojavu. Među njima je i klimatolog Wim Thiery.
“Zemlje poput Španjolske i Francuske izlaze iz vrlo ekstremne suše prošlog ljeta, potencijalno jednom u 500 godina suše. Znanstvenici su pokazali da je suša koju smo doživjeli u srednjoj Europi prošlog ljeta bila 20 puta vjerojatnija zbog klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek. Dakle, već izlazimo iz ovog rekordno suhog i vrućeg ljeta u vrlo suhu zimu”, rekao je klimatolog Wim Thiery.
Švicarska, zemlja snijega i planina, danas je zemlja gdje ljudi skijaju na umjetnom snijegu. Posljednjih se godina broj snježnih dana u ovoj alpskoj zemlji rapidno smanjuje.
“Dakle, iako je inače zima vrlo vlažno razdoblje, ima puno kiše koja može obnoviti zalihe, nismo to vidjeli ove zime. Malo je oborina. A to je vrlo loš znak za suho ljeto koje tek mora doći”, kazao je.
U Španjolskoj i Belgiji vrućine već krenule
U Španjolskoj i Belgiji su vrućine već krenule. I ljudi i životinje pokušavali su već u travnju i tijekom prve polovice svibnja pronaći osvježenje na sve načine. Neki u hladu, neki ventilatorima.
“Postoji vrlo jasna veza između klimatskih promjena i povećane pojave suše i vrućine u cijeloj regiji. Naši klimatski modeli, računalne simulacije, predviđaju da će u budućnosti padati manje kiše u ovom području koje je već opterećeno sušom”, rekao je klimatolog.
Istraživanja klimatskih modela i prijetnja klimatske krize postali su neumoljiva svakodnevnica koja će utjecati na mnoge.
“Vrlo suha Sahara, južni mediteranski uvjeti, pomiču se prema sjeveru, tako da ćemo tek očekivati sušnije uvjete u cijeloj mediteranskoj regiji, a to će imati mnogo utjecaja na poljoprivrednike, kućanstva i industriju”, rekao je.
Poljoprivrednici ove promjene itekako osjećaju. Plastenici uvenulih jagoda. Ovi su poljoprivrednici svjesno žrtvovali svoje nasade ne bi li uštedjeli vodu i spasili neke druge nasade.
“Ova suša i nedostatak kiše, također uzrokuje da nam treba više vode nego inače. Dakle, kako smo ograničili godišnji protok koji možemo koristiti, ima poljoprivrednika koji odustanu od dijela svojih farmi da bi tu vodu koristili za ostatak farmi, kako ne bi prešli limit koji smo zakonski utvrdili. To je nešto što ilegalni poljoprivrednici ne rade jer nemaju nikakvu regulativu i mogu slobodno navodnjavati”, kazao je Manuel Delgado.
Sličan problem u Francuskoj
“Bez vode, u našoj regiji, naše farme nisu održive. Ako sutra budemo morali bez vode, mnoge, mnoge naše farme bi propale i nestale”, kazao je.
Slična situacija i u Tunisu. Postoje sustavi za navodnjavanje no vode je sve manje.
“Pogledajte ova stabla, ja sam ih nedavno posadio. Da sam znao da će stvari ovako ispasti, ne bih ih sadio. Pogledajte ove male masline i bademi, ništa ohrabrujuće. Što se klime tiče, promijenilo se sve. Poljoprivreda više nije isplativa”, rekao je tuniški farmer Hatem Nafroudi.
Voda postaje luksuz
“Već vidimo da zemlje diljem regije nameću mnoga ograničenja u pogledu vode koja se može koristiti. Dakle, ne možete napuniti svoj bazen ako ga imate, ali što je još važnije, tu su i poljoprivrednici kojma su nametnuta ograničenja u pogledu količine vode koju mogu koristiti za navodnjavanje svojih usjeva. U kombinaciji s ekstremnom vrućinom koja se događa u travnju, vremenom koje je ključno za rast usjeva, sve implicira da bi moglo biti stvarnih problema u smislu prinosa usjeva, i poljoprivrednih prinosa u ovoj vegetacijskoj sezoni”, kaže Wim Thiery.
Bazeni u Španjolskoj nekad su bili svakodnevnica u kućama za odmor. Danas su prazni.
“Do početka svibnja postavit ćemo instrument koji nalikuje onome što smo učinili s Ecowattom (mrežni sustav za praćenje električne energije) s energijom – ‘Ecowatt za vodu’ – koji će postaviti Ministarstvo ekologije i podijeliti sa svim akterima u industriji. To će nam omogućiti da svi postanu svjesni svojih odgovornosti – jer kada postoje rizici od suše i imamo poteškoća, svaka akcija je važna”, rekao je francuski predsjednik Manuel Macron.
“Energetskim postrojenjima je potrebna voda u rijekama za hlađenje i proizvodnju električne energije. Rijeke trebaju imati određenu količinu vode za prijevoz čamaca i transport. Dakle, svi sektori u našem društvu suočeni su s izravnim učincima ovih suša i ekstremnih vrućina događaji”, istaknuo je klimatolog.
Sve češća i jača suša na Mediteranu – gdje su prosječne temperature sada 1,5 C više nego prije 150 godina – u skladu je s predviđanjima znanstvenika da će klimatske promjene utjecati na regiju.
“Dakle, ono što danas već vidimo je da dio Francuske, na primjer, određena sela nisu imala pristup pitkoj vodi neko vrijeme u proteklih nekoliko tjedana, pa je ovo stvarna prijetnja, stvarna posljedica, sve veće suše u cijeloj regiji”, rekao je Thiery.
Katalonija uvela restrikcije vode
U Španjolskoj, koja je zabilježila manje od polovice prosječne količine oborina do travnja ove godine, tisuće ljudi sada se oslanjaju na dostavu pitke vode kamionima, dok su regije, uključujući Kataloniju, uvele restrikcije vode.
“A ustvari ono što slušamo je da neće biti vode ovo ljeto kad otvorimo slavinu. Voda neće ni doći do kuća. To se priča, ali nitko ne govori ništa službeno o tome”, kazao je 24-godišnji student Nazaret.
“Postoje dva fronta na kojima se moramo boriti protiv klimatskih promjena. Prvi je rješavanje klimatskih promjena u njihovom korijenu, a to implicira da moramo odmah i drastično smanjiti naše emisije stakleničkih plinova, kao što su CO2 i metan. Ako ih smanjimo, uhvatit ćemo se u koštac s uzrokom problema, zaustavit ćemo globalno zagrijavanje. To će dovesti do stabilizacije globalne srednje temperature i stabilizacije broja ekstremnih događaja, uključujući suše i toplinske valove u Sredozemlju. S druge strane, moramo shvatiti da će se zatopljenje nastaviti, barem još neko vrijeme u budućnosti, te da se moramo pripremiti za budućnost koja će biti još suša i još toplija. To podrazumijeva prilagodbu klimatskim promjenama koja se može dogoditi na više frontova, u poljoprivredi, primjenom mjera za uštedu vode u poljoprivrednim sektorima, ali i u kućanstvima, kao i zaštiti od ovih ekstremnih vrućina, na primjer provedbom planova grijanja”, zaključio je Wim Thiery.
Jedno je sigurno. Plan B ako i postoji, ne postoji planet B. Svatko bi trebao krenuti od sebe jer ovo se tiče svih nas. Voda polako ali sve sigurnije postaje luksuz.
Svijet
Papa: Mnoge zemlje trebaju migrante
Papa Franjo je usred rasprava u brojnim zemljama o ograničavanju imigracije, naglasio vrijednost koju migranti predstavljaju, ukazujući na probleme koje muče neke zemlje, poput niske stope nataliteta i starenja stanovništva.
“Mnoge zemlje imaju potrebu za migrantima”, rekao je poglavar Rimokatoličke Crkve ukazujući na pad stope nataliteta i starenje stanovništva.
Pritom je ponovio da migranti moraju biti dobrodošli, da im se treba pomoći i da se trebaju integrirati.
Podsjetio je da se u Italiji, od kuda su njegovi roditelji odselili u Argentinu, ne rađa dovoljno djece te da je prosječna dob u toj zemlji 46 godina.
“Italija treba migrante”, ocijenio je Papa.
Franjo je od samog početka svog pontifikata zagovarao migrante, a njegov prvi službeni posjet 2013. je bio na Lampedusu, otok na koji pristaju brojni migranti sa sjevernoafričke obale.
Svijet
EU zemlje brutalno subvencioniraju firme da kupuju moćne benzince i dizelaše
Šetnja kroz bonsku četvrt Bad Godesberg vodi pored mnogih impresivnih vila s početka 20. stoljeća ispred kojih se niže isto tako staro drveće impozantnih krošnji.
Sada u jesen lišće lagano pada na parkirane automobile: to su veliki novi modeli Porschea, Mercedesa, Audija ili BMW-a, uglavnom diskretne crne boje – i obično s auspuhom, dakle benzinci ili dizelaši. U ovom kraju žive brojni dobro plaćeni zaposlenici velikih tvrtki poput njemačkog Telekoma ili Pošte, koji često kao dio plaće dobivaju službene automobile.
Službeni automobili – to je posebna kompleksna priča o povećanju najvećih plaća u naturalijama, ali ovdje promatramo aspekt zaštite klime, piše DW u svojoj velikoj reportaži o ovoj temi.
Porezni prihodi za subvencije službenih vozila na fosilna goriva
Naime, i njemačka vlada i neke zemlje EU izdvajaju ogromne svote od poreznih prihoda – za subvenciju dizelaša i benzinaca, suprotno obećanjima i obvezama za smanjenje emisije štetnih plinova.
Samo u četiri zemlje EU, koje doduše pripadaju među najveće, a to su Njemačka, Francuska, Italija i Poljska, subvencije za službena vozila na benzin i dizel koštaju porezne obveznike – 42.2 milijarde eura godišnje.
To proizlazi iz studije koju je naručila ekološka organizacija Transport & Environment (T&E) u kojoj su izračunati efekti četiri porezne olakšice koje se daju za službena vozila: beneficije u naturi, odbitak amortizacije, odbitak PDV-a i kartice za gorivo. Ove olakšice nisu dostupne vlasnicima privatnih vozila.
Veliki auto – velike subvencije
Pritom su posebno visoke subvencije za službena sportsko-terenska vozila (SUV) koja su skupa, teška, najviše troše i spadaju u vozila koja najviše zagađuju okoliš. Od ukupno 42 milijarde eura, 15 milijardi ide na subvencioniranje SUV-ova.
U usporedbi s privatnim kupcima, oni plaćaju skoro 9000 eura manje godišnje poreza na auto. To također objašnjava zašto kompanije registriraju dvostruko više SUV-ova nego privatna kućanstva.
Italija najgora
Prema studiji za T&E, Italija od poreznih prihoda za subvencije službenih vozila s motorima na unutarnje izgaranje izdvaja 16 milijardi eura, a po automobilu prosječno skoro 15.000 eura – obje brojke su najveće u EU.
Slijedi Njemačka s ukupno 13.7 milijardi eura godišnjih subvencija ili skoro 7000 eura prosječno po službenom vozilu.
Francuska izdvaja 6.4 milijarde eura ili skoro 6000 eura po vozilu, a Poljska službena vozila na fosilna goriva subvencionira sa 6.1 milijardom ili 8500 eura po vozilu godišnje.
“Potpuno je nelogično i neprihvatljivo da još uvijek ulažemo milijarde poreznih sredstava u tehnologiju koja se protivi zelenoj transformaciji Europske komisije”, izjavio je Stef Cornelis, iz T&E, za Reuters.
Ogroman utjecaj službenih vozila – posebno u Njemačkoj
Službena vozila su važan čimbenik na tržištu automobila. Njihov udio među prodanim novim automobilima u Europi se stalno povećava, na primjer 2015. je bio 50 posto, a 2023. je već bio oko 60 posto. U Francuskoj službeni automobili čine 52 posto svih novih prodanih automobila, a u Njemačkoj čak 67 posto.
Jest da privatna vozila čine većinu vozila na cestama u Njemačkoj, ali službeni automobili se voze samo nekoliko godina – prije nego što dospiju na tržište polovnih automobila, gdje se potom voze još godinama.
Tako službena vozila dugoročno oblikuju što se vozi u Njemačkoj. Skoro polovica tih službenih automobila koristi se kako za poslovnu tako i za privatnu vožnju. Budući da troškove goriva često snosi poslodavac, ovakva vozila se u prosjeku voze više nego privatna. Također, u Njemačkoj je svako treće novoregistrirano vozilo SUV ili vozilo srednje ili visoke klase.
Navike se polako mijenjaju
Prodaja električnih automobila u EU značajno je opala, dijelom zbog toga što su skuplji od usporedivih modela koji koriste fosilna goriva: u odnosu na kolovoz 2023. ove godine je prodaja pala u prosjeku za 44 posto, pri čemu je u Njemačkoj zabilježen pad od skoro 70 posto.
U prvom polugodištu 2024. samo oko 12 posto novoregistriranih službenih automobila u Njemačkoj bilo je potpuno električno. Manje od trećine službenih vozila je potpuno električno. U kemijskom gigantu BASF-u, na primjer, samo 320 od ukupno skoro 1600 vozila je potpuno električno.
Spora elektrifikacija službenih vozila u Njemačkoj predstavlja propuštenu ekonomsku priliku za njemačku automobilsku industriju, koja se žali na slabu potražnju za električnim automobilima, kaže Susanne Goetz iz T&E. “Marke kao što su Volkswagen i BMW prošle godine su 70 posto svoje europske prodaje ostvarile na tržištu službenih vozila, tako da potencijal postoji.”
No, čini se da proizvođači automobila još nisu prihvatili tu ideju. Na primjer, BMW je na upit DW-a izjavio: “Mi trenutno ne vidimo potrebu miješati se u slobodu izbora.”
Promjena ima kod nekih kupaca službenih vozila: od početka 2023. zaposleni u njemačkom Telekomu više ne mogu naručivati nove automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem, već samo potpuno električna vozila (BEV, Battery Electric Vehicle).
U softverskoj kompaniji SAP od početka 2025. moći će se naručivati samo BEV-i i hibridna vozila.
Međutim, hibridni službeni automobili su često na meti kritika jer poslodavac obično plaća gorivo, a ne i struju. Stoga se službeni automobili rijetko voze na električni pogon. Zato su hibridi na kraju prljaviji, zbog dodatne težine baterija, troše više goriva.
Politička podrška za električna vozila
U sklopu inicijative za gospodarski rast njemačka vlada sada tvrtkama nudi: za nova, potpuno električna vozila, koja su kupljena između srpnja 2024. i kraja 2028. moći će se brže otpisati troškove kupovine. Privatna upotreba električnog službenog vozila bit će porezno još povoljnija nego kod vozila s motorom na unutarnje izgaranje.
A na razini EU: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zadužila je novog povjerenika za klimu da pripremi prijedloge za izlazak iz fosilnih subvencija za automobile.
Svijet
Muškarac u Beogradu pucao u suprugu i sina. Teško su ozlijeđeni, on uhićen
Muškarac u dobi od 62 godine iz pištolja je ranio 49-godišnju suprugu i 22-godišnjeg sina. Pucnjava se dogodila oko 12:30 u kući u naselju Bežanijska kosa. Policija je uhitila muškarca, a njegova supruga i sin su prevezeni u bolnicu.
Portal Republika.rs je na svom YouTubeu kanalu objavio je snimku uhićenja. Na snimci se vidi kako su policajci muškarca u bijelom skafanderu uvukli u vozilo. N1 Srbija navodi da je ženi ozlijeđena noga te da je mladić zadobio ozljede u predjelu trbuha.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih