ZADAR / ŽUPANIJA
ZADARSKA VINA U DIOKLECIJANOVOM PODRUMU / IX. FESTIVAL VINA I DELICIJA Znatiželju izazvala vina Galac i Dugovrst kojih nema!

Galac je pitko, „vatreno vino“ kojega su naši stari nazivali i Gavran. Crno je kao perje od gavrana, rekao je na radionici o starim sortama zadarskog kraja profesor Edi Maletić. Kako uz Galac revitalizirati i Dugovrst?
Na ovogodišnjem IX. Festivalu vina i delicija završenom jučer u podrumima Dioklecijanove palače u Splitu najviše znatiželje izazvala su vina kojih još nema na tržištu. To su Galac crni i Dugovrst bijeli od istoimenih, već zaboravljenih sorti iz zadarskog kraja o kojima je na posebnoj radionici govorio prof. dr. sc. Edi Maletić.
Radi se o morfološki i genetički o unikatnim, ali kritično ugroženim sortama.
„Desetak panja Galca uspjeli smo zasad pronaći u starom vinogradu Denisa Jusupa u Briševu“, otkriva Maletić. Od grožđa iz posljednje berbe eksperimentalno je napravljeno vino koje je prvi put prestavljeno potkraj prosinca lani na Degustaciji mladih vina u Nadinu. Prve reakcije struke kao i vinoljubaca bile su jako pozitivne. „Nisam iznenađen“, kaže Maletić. Radi se o pitkom, „vatrenom vinu“ kojega su naši stari nazivali i Gavran. Crno je kao perje od gavrana.
Do sadnica Galca iz njemačkog Heppenheima
S ciljem da se sorta obnovi Maletić je već poduzeo bitne korake. Prvo, izabrao je loze sa pupovima i poslao ih u rasadnik Antes iz grada Heppenheim u Njemačkoj gdje će proizvesti sadnice koje će se koristiti kao repromaterijal za razmnožavanje. U planu je podizanje matičnog nasada sa 300 komada Galca da bi se iz istog već sljedeće godine proizvelo 1000 i više sadnica za zainteresirane proizvođače, a njih ima, rekao je Maletić.
U projektu revitalizacije Galca kao i sorte Dugovovrsti bijele od početka sudjeluje i financira ga Zadarska županija. Projekt bi trebao trajati tri godine, a u cijelu priču bit će uključeni i Srednja poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanko Ožanić, Sveučilište u Zadru te Udruga vinara i vinogradara Zadarske županije.
Rijetki od okupljenih na radionici o starim sortama zadarskog kraja uspjeli su kašati zanimljivu kupažu od Galca (50%) i portugalskih sorti Touriga nacional (35%) i Vinhao (15%) koje su prije tri godine zasađene u vinogradu Šime Škaulja na Nadinskom blatu. Sve u sklopu međudržavne suradnje. „Mi smo portulacima ustupili naše, a oni nama najbolje svoje autohtone sorte“, pojasnio je Maletić. Suradnja se nastavlja.
Spašavanje bijele Dugovrsti
Nastavlja se i spašavanje sorte Dugovrsti bijele kojoj je također prijetilo izumiranje. Pronađena je u dva vinograda na stankovačkom području te, kao i Galac. kolekcionirala u tzv. „bankama gena“ na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i Kolekciji sorata sjeverne Dalmacije na Baštici pokušalištu (imanju) Sveučilištu u Zadru. Radi se o sorti koja unatoč visokim prinosima daje odlične sladore pa su i vina kvalitetna. S obzirom na manjak asortimana bijelih sorti Maletić vjeruje da će i ova sorta pobuditi interes uzgajivača.
Slično kao što je prije desetak godina pobudila i Svrdlovina koju je u svojim vinogradima oživio Mladen Anić, na imanju Figurica u Smilčiću. U međuvremenu je prihvaćana i od nekolicine drugih vinara. Na festivalu u Splitu, osim Anićeve (berba 2019.), kušavana je i Svrdlovina (berba 2022.) iz Vinarije Bora u Islamu Grčkom vlasnika Zdravka Žuže iz Pogradine.
Kako najbolje prodati vino?
Govoreći o trenovima u vinarstvu i vinogradarstvu profesor Maletić je istaknuo kako je sada kod nas i u svijetu zavladala moda da se uskrsnu stare zapostavljene sorte. Danas kad se traži kvaliteta one postaju aktualne. Kod nas, osim spomenutih Galca, Dugovorsti, (koju još nazivaju i Dugoviska, Duguljac ili Gnjatonja) pažnja se pridaje i sortama Trnjak i Lasina. Najbolji primjer kako se isplati raditi ovaj posao su sorte Tribidrag (poznatiji kao Crljenak) i Malvasija dubrovačka čija su populacija bile spale na nekoliko panja da bi se danas, nakon uspješno provedenih projekata revitaliziranja, našle među najuspješnijim sortama na tržištu. Na natjecanju osvajaju medalje i visoka odličja.
Zadarska županija, kao i cijela zemlja, turistički je orjentirana. Trebamo, sugerira Maletić, turistima ponuditi što više originalnih proizvoda, a vino je u ponudi jako važno. Mala smo zemlja, mali proizvođači sa malim količinama. Nama je najbolje prodati vino tu doma zajedno sa vrhunskim ambijentom i vrhunskom pričom.
A kod naših starih sorti, kako reče profesor Maletić, priča ima napretek.
Nedjeljko JUSUP/ Foto:N.J.

Profesor Edi Maletić na radionici o starim sortama zadarskog kraja
Izostali ugostitelji i distributeri
Deveti festival vina i delicija u Dioklecijanovim podrumima okupio je 58 izlagača sa 400 etiketa vina iz Hrvatske i susjedne BiH. Pozornost je privukla i radionica o muškatu, jednoj od najstarijih sorti koja se pojavila prije 10.000 godina. Voditelj radionice dr. sc. Goran Zdunić, znanstvenik iz splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša istaknuo je kako se muškatne sorte (Muškat bijeli, Muškat žuti, Muškat ottonel, Muškat ruža…) odlikuju najintezivnijim mirisima. Sorta je i dobila ime po pčelama koje je privlačila loza specifičnog mirisa. Prekrasne arome dolaze do punog izražaja u desertnim vinima i pjenušcima.
Na radionici su predstavljena muškatna vina Kraljevskih vinograda iz Petrčana i PZ Masvin iz Polače.„Ovo se ne pije nego srče s pupka“, duhovito je prokometirao dr. Radoslav Bobanović, nazdravljajući okupljenima sa svojim poluslatkim Muškatom žutim (berba 2021).
Uz spomenute na ovogodišnjem Festivalu vina i delicija u Dioklecijanovom podrumu svoja vina su izložilla su još četiri vinara sa zadarskog područja: Vinarija Karaba iz Pakoštana, Vina Vinketa Nadin), Vinarija Bora (Islam Grčki) i Velebna (Poličnik).
Festival je dobro zamišljen, ali vrijeme održavanja nije pogođeno, prokomenirali su vinari. Među posjetiteljima nisam vidio ni jednog distributera, ugostitelja ni hotelijera. Oni su svoje vinske liste za ovu godinu već zaključili, rekao je Bobanović sugerirajući organizatorima da termin održavanja festivala premjeste u kasnu jesen ili na početak godine. Najkasnije do veljače.
ZADAR / ŽUPANIJA
“STAKLO KASNOG SREDNJEG I NOVOG VIJEKA IZ ZADARSKIH MUZEJA” / Gusar i Bradara predstavljaju stručno-znanstvenu monografiju u Muzeju antičkog stakla

Muzej antičkog stakla u Zadru ima čast najaviti predstavljanje stručno-znanstvene monografije “STAKLO KASNOG SREDNJEG I NOVOG VIJEKA IZ ZADARSKIH MUZEJA” koje će se održati u srijedu, 2. travnja 2025. u 12,00 sati u maloj izložbenoj dvorani.
STAKLO KASNOG SREDNJEG I NOVOG VIJEKA IZ ZADARSKIH MUZEJA naslov je stručno-znanstvene monografije o nalazima stakla koji pripadaju razdoblju od 14. do 18. stoljeća, a potječu s prostora povijesne jezgre Zadra. Pohranjeni su u zbirkama triju najvažnijih muzejskih ustanova u Gradu – u Narodnom muzeju, Arheološkom muzeju i Muzeju antičkog stakla, a budući da se radi o dosta fragmentiranim predmetima do sada nisu bili detaljnije obrađivani niti prikazani javnosti.
Autori monografije su dr. sc. Vedrana Jović Gazić, muzejska savjetnica i dr. sc. Šime Perović, konzervator-restaurator savjetnik i kustos.
Recenzentice monografije su dr. sc. Nikolina Topić i dr. sc. Tatjana Bradara.
Monografiju “STAKLO KASNOG SREDNJEG I NOVOG VIJEKA IZ ZADARSKIH MUZEJA” će predstaviti izv. prof. dr. sc. Karla Gusar s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru i dr. sc. Tatjana Bradara, muzejska savjetnica iz Arheološkog muzeja Istre u Puli.
ZADAR / ŽUPANIJA
PETRČANE / Glavina i Longin održali sastanak s predstavnicima turističkog sektora Zadarske županije

U novom kongresnom centru hotela Pinija u Petrčanima ministar turizma i sporta Tonči Glavina i župan Zadarske županije Božidar Longin održali su sastanak s predstavnicima turističkog sektora Zadarske županije na temu unaprjeđenja dosadašnje suradnje te pripremu aktualnih i budućih aktivnosti u sklopu provedbe reforme upravljanja razvojem turizma. Sastanku su nazočili ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić i direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
Turistički sektor već niz godina ostvaruje značajne pozitivne pomake što nam potvrđuju i konkretni podaci o turističkom prometu, financijskim pokazateljima, kao i stalnom jačanju prepoznatljivosti Hrvatske kao jedne od najpoželjnijih destinacija svijeta. Rezultat je to intenzivnih aktivnosti svih dionika u sustavu uz kontinuiranu i stalnu podršku Vlade Republike Hrvatske.

“Značajan doprinos uspjehu hrvatskog turizma daje i turistički sektor Zadarske županije. Kako bismo nastavili kontinuitet ovih velikih rezultata, želimo i u nadolazećem razdoblju razvijati zajedničku suradnju s ciljem dodatnog unaprjeđenja hrvatskog turizma i uključivanja svih relevantnih dionika”, rekao je ministar turizma i sporta Glavina.
Prošlogodišnja turistička sezona je vrlo dobro odrađena, u Zadarskoj županiji je tijekom 2024. godine ostvareno 2.176.004 dolazaka i 15.425.005 noćenja. Tako je tijekom 2024. godine ostvareno 6 % više dolazaka te 1 % više noćenja od 2023. godine. Tijekom prva dva mjeseca 2025. godine ostvareno je nešto više od 25.000 dolazaka i preko 82.000 noćenja.
“U luke kojima upravlja Lučka uprava Zadar tijekom 2024. godine uplovilo je ukupno 230 kruzera. Ostvarena je i premašena brojka od 200.000 putnika s kruzera u jednoj kalendarskoj godini. Još je jedna naša luka izuzetno uspješna – Zračna luka Zadar u kojoj se tijekom 2024. godine povećao broj putnika za 29,46 % u odnosu na 2023. godinu. Ukupno je zračnom lukom prošlo 1.593.413 putnika”, rekao je župan Longin dodajući da je Programom potpora u turizmu koji naša Županija provodi predviđeno poticanje i sufinanciranje razvoja turističkih manifestacija i projekta koje promoviraju Zadarsku županiju s ciljem obogaćivanja i poboljšanja turističke ponude.
“Provedba doprinosi promociji kulturne i povijesne baštine; poboljšanju, obogaćivanju turističke ponude te produženju turističke sezone; razvoju kongresnog, ruralnog i ostalih selektivnih oblika turizma; poboljšanju kvalitete; podizanju vrijednosti turističke destinacije; posebno potiče stvaranje cjelogodišnje ponude proizvoda i doživljaja utemeljenih na tradiciji kulture i turizma; međunarodno promoviranje turističke ponude Zadarske županije. U ovoj smo godini za spomenute potpore osigurali 127.000,00 eura”, dodao je župan.
ZADAR / ŽUPANIJA
Stižu ogromne količine kiše! DHMZ izdao posebno priopćenje…

Iduća dva dana diljem Hrvatske očekuju se velike količine kiše. Zbog toga je Državni hidrometeorološki zavod izdao posebno priopćenje:
Kiša i dalje pada u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Nakon nekoliko kišnih dana, nastavlja se oborinska epizoda uz dotok vlažnog zraka u sklopu ciklone koja se od južne Italije vrlo sporo premještala u Jadransko more. Prizemna ciklona će se tijekom petka i subote postupno popuniti, no na vremensku situaciju će utjecati visinski ciklonalni vrtlog koji zahvaća Jadransko more, Balkanski i južni dio Apeninskog poluotoka i u sklopu kojeg će nam nastaviti pritjecati zrak bogat vlagom.
Do nedjelje se očekuje obilna kiša, osobito na području Dinarida.
Nestabilno vrijeme s dugotrajnim oborinama na području Hrvatske te Bosne i Hercegovine traje već neko vrijeme, čime je površina tla već visoko zasićena vodom. Navedeno je zabilježeno EUMETSAT-ovim satelitom i prikazano sljedećom kartom koja prikazuje iznimno visoko stanje vlažnosti tla od 26. ožujka 2025.:
Visoka vlažnost površinskog sloja tla uzrokuje da sva količina oborine koja pada na takvo zasićeno tlo direktno otječe u vodotok i doprinosi povećanju protjecanja, odnosno vodostaja nizvodno.
S obzirom na prognoziran nastavak kišnog razdoblja na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine tijekom sljedećih nekoliko dana, ostvarene oborine bi mogle uzrokovati značajno podizanje vodostaja svih pritoka rijeke Save, a naročito njenih desnih pritoka – Una, Kupa, Dobra, Mrežnica, Korana, Bosna, Vrbas, itd. Uslijed povećanih dotoka sa svih pritoka doći će i do povećanog dotoka rijeke Save u njenom srednjem i donjem dijelu toka u Hrvatskoj.
Hidrološke postaje na navedenim rijekama bi mogle doseći značajne stupnjeve obrane od poplava, što će prvenstveno ovisiti o ostvarenoj oborini na pojedinim slivovima.
Napominjemo da je pozornost potrebno usmjeriti na Kupu s pritocima, donji dio toka Une, te srednji i donji dio toka Save jer će se prema sadašnjim prognozama nastavak oborine dogoditi na njihovim slivnim područjima.
Iako rijeka Neretva utječe u Jadran u Hrvatskoj, većina njenog sliva se nalazi u Bosni i Hercegovini. Njihova nadležna Agencija za vodno područje Jadranskog mora jučer je izdala upozorenje o mogućim poplavama za donji dio sliva Neretve s očekivanim vrhom vodnog vala 29/30. ožujka 2025. što posljedično znači da je moguć je porast vodostaja i na hrvatskom dijelu Neretve.
Od utorka 1. travnja 2025. slijedi stabilnije vrijeme s manje ili nimalo oborina te smirivanje i opadanje vodostaja u gornjim dijelovima slivova. Naše prognoze i upozorenja se redovito osvježavaju te preporučamo da ih redovito pratite te se pridržavate uputa i preporuka nadležnih žurnih službi.
-
magazin6 dana prije
(PREDIZBORNA) SUBOTNJA ŠPICA
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
MORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska1 tjedan prije
ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena
-
Sport5 dana prije
OBAVIJEST: Dan sporta se prebacuje u Dvoranu Krešimira Ćosića