Svijet
Liječnici tvrde da je ovo najvažniji virus za kojega nikad niste čuli
Protekla zima bila je teška kada su u pitanju respiratorni virusi, a dominirali su valovi RSV-a (respiratorni sincicijski virus), gripe i covida-19. Ali baš u trenutku kada se stanje smirivalo, malo poznati virus koji uzrokuje mnoge od istih simptoma – infekciju donjeg dijela pluća, jak kašalj, curenje iz nosa, upalu grla i temperaturu – tek se zahuktao.
Slučajevi humanog metapneumovirusa (HMPV) porasli su ovog proljeća, pokazuju sustavi za nadzor respiratornih virusa američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Virus je napunio bolničke jedinice intenzivne njege malom djecom i starijim osobama koje su najosjetljivije na ove infekcije. Na svom vrhuncu sredinom ožujka gotovo 11 posto testiranih uzoraka bilo je pozitivno na HMPV, broj koji je oko 36 posto veći od prosječnog, sezonskog vrhunca prije pandemije od 7 posto pozitivnosti testa.
Međutim, većina ljudi koji su ga uhvatili vjerojatno nisu ni znali da ga imaju. Bolesne osobe obično se ne testiraju na to izvan bolnice ili hitne pomoći. Za razliku od covida-19 i gripe, ne postoji cjepivo za HMPV ili antivirusni lijekovi za njegovo liječenje. Umjesto toga, liječnici se brinu za ozbiljno bolesne ljude tako što se bave njihovim simptomima, piše CNN.
Podcijenjena prijetnja
Studije pokazuju da HMPV svake godine u SAD-u uzrokuje isto toliko jada koliko i gripa i blisko srodan virus, RSV. Jedno istraživanje uzoraka pacijenata prikupljanih tijekom 25 godina pokazalo je da je to drugi najčešći uzrok respiratornih infekcija u djece iza RSV-a. Studija u New Yorku provedena tijekom četiri zime otkrila je da je kod hospitaliziranih starijih osoba jednako česta kao RSV i gripa. Kao i te infekcije, HMPV može dovesti do intenzivne njege i smrtonosnih slučajeva upale pluća kod starijih osoba.
Diane Davison zarazila se humanim metapneumovirusom tijekom obiteljskog slavlja početkom travnja. Dva tjedna kasnije kašljala je tako snažno da nije mogla razgovarati na telefon.
“Nisam mogla izreći više od nekoliko riječi”, rekla je Davison, 59, odvjetnica iz Baltimorea. “Počela bih žestoko, žestoko kašljati do točke kada bih doslovno gotovo povratila.”
Njezin je kašalj bio toliko stalan i dubok da je bila uvjerena da je konačno uhvatila koronavirus nakon što ga je uspjela izbjeći tijekom pandemije. Ali napravila je šest brzih testova na covid-19 i svi su bili negativni.
Davison je imunokompromitirana pa je bila oprezna tijekom cijele pandemije. Zabrinuta zbog upale pluća, napravila je rendgensku snimku u radiološkoj klinici u blizini svoje kuće i rečeno joj je da je čista.
Međutim, njezin liječnik nije bio zadovoljan i poslao ju je na hitnu pomoć na dodatne pretrage. Krvnim pretragama utvrđeno je da ima HMPV.
“Pomislila sam – što?! Jer zvuči stvarno strašno”, rekla je Davison. “Nikad nisam čula za to.”
Humani metapneumovirus otkrili su nizozemski “lovci na viruse” 2001. godine. Imali su 28 uzoraka djece u Nizozemskoj s neobjašnjivim respiratornim infekcijama. Neka su djeca bila vrlo bolesna i bila im je potrebna mehanička ventilacija, ali nisu bilia pozitivna na nijedan poznati patogen.
Istraživači su uzgojili uzorke u raznim vrstama stanica majmuna, kokoši i pasa, a zatim su kulture pogledali pod elektronskim mikroskopom. Vidjeli su nešto što se činilo strukturno povezanim s obitelji paramyxoviridae, grupom virusa za koje se zna da uzrokuju respiratorne bolesti poput ospica, zaušnjaka i RSV-a.
Pažljiviji pogled na gene virusa pokazao je bliskog rođaka: ptičji metapneumovirus, koji inficira ptice. Novi virus nazvan je humani metapneumovirus. Znanstvenici vjeruju da je vjerojatno u nekom trenutku prešao s ptica na ljude i odatle evoluirao.
Kad su istraživači testirali uzorke krvi 72 pacijenta koji su bili pohranjeni od 1958., svi su pokazali dokaze o izloženosti misterioznom virusu, što ukazuje da je kružio među ljudima, neotkriven, najmanje prethodnih pola stoljeća.
Doktori i pacijenti u mraku
Respiratorne infekcije vodeći su uzrok smrti djece diljem svijeta i razlog broj 1 za hospitalizaciju djece u Sjedinjenim Državama, ali znanstvenici ne znaju što uzrokuje dobar dio njih, kaže dr. John Williams, pedijatar sa Sveučilišta u Pittsburghu koji je svoju karijeru proveo istražujući cjepiva i tretmane za HMPV.
Williams kaže da su 1950-ih i 60-ih provedena opsežna epidemiološka istraživanja koja su proučavala uzroke respiratornih infekcija.
“U osnovi, mogli su identificirati virus kod ljudi samo u pola slučajeva. I tako je pitanje bilo: ‘OK, što je s tom drugom polovicom?’”, rekao je. Humani metapneumovirus ne uključuje sve nepoznate viruse, ali značajan je njegov udio – otprilike isti broj slučajeva kao RSV ili gripa.
Ali nitko ne zna za to. Williams ga naziva “najvažnijim virusom za koji nikada niste čuli”.
“To su tri glavna virusa”, rekao je. “To su velika tri kod djece i odraslih, koja će najvjerojatnije poslati ljude u bolnicu i uzrokovati teške bolesti, najvjerojatnije će projuriti kroz domove za starije i učiniti starije ljude stvarno bolesnima pa čak ih i ubiti.”
Budući da se testiranje na HMPV rijetko provodi izvan bolnica, teško je znati pravi teret bolesti.
Krvni testovi pokazuju da ga većina djece ima do dobi od 5 godina.
Studija iz 2020. u časopisu Lancet Global Health procjenjuje da je među djecom mlađom od 5 godina bilo više od 14 milijuna HMPV infekcija u 2018., više od 600.000 hospitalizacija i više od 16.000 smrtnih slučajeva.
Međutim, infekcija stvara slabu ili nepotpunu imunološku zaštitu i ljudi se ponovno zaraze tijekom života.
Tvrtke rade na cjepivima protiv njega. Proizvođač cjepiva protiv covida-19 Moderna upravo je završio ranu studiju mRNA cjepiva protiv HMPV-a i parainfluence, navodi se na web stranici Clinicaltrials.gov.
CDC preporučuje da liječnici razmotre testiranje na HMPV zimi i u proljeće, kada ima tendenciju vrhunca.
Liječnici ne testiraju na njega uglavnom zbog nedostatka svijesti o virusu, rekao je Williams, ali i zato što test vjerojatno ne bi promijenio skrb koju bi pružili pacijentu. To bi im pomoglo da isključe druge uzroke koji imaju posebne tretmane, poput covida ili gripe.
Davison je rekla da je zbog HMPV-a dobila ozbiljan napad bronhitisa. Primljena je nakratko u bolnicu na promatranje. Na kraju joj je bilo bolje, ali je bila bolesna mjesec dana.
Imala je i ranije respiratorne infekcije, naravno, ali posebno joj je drago što je sada s druge strane humanog metapneumovirusa, rekla je. “Ovo je stvarno bilo nešto najgore što sam ikada doživjela.”
Svijet
Papa: Mnoge zemlje trebaju migrante
Papa Franjo je usred rasprava u brojnim zemljama o ograničavanju imigracije, naglasio vrijednost koju migranti predstavljaju, ukazujući na probleme koje muče neke zemlje, poput niske stope nataliteta i starenja stanovništva.
“Mnoge zemlje imaju potrebu za migrantima”, rekao je poglavar Rimokatoličke Crkve ukazujući na pad stope nataliteta i starenje stanovništva.
Pritom je ponovio da migranti moraju biti dobrodošli, da im se treba pomoći i da se trebaju integrirati.
Podsjetio je da se u Italiji, od kuda su njegovi roditelji odselili u Argentinu, ne rađa dovoljno djece te da je prosječna dob u toj zemlji 46 godina.
“Italija treba migrante”, ocijenio je Papa.
Franjo je od samog početka svog pontifikata zagovarao migrante, a njegov prvi službeni posjet 2013. je bio na Lampedusu, otok na koji pristaju brojni migranti sa sjevernoafričke obale.
Svijet
EU zemlje brutalno subvencioniraju firme da kupuju moćne benzince i dizelaše
Šetnja kroz bonsku četvrt Bad Godesberg vodi pored mnogih impresivnih vila s početka 20. stoljeća ispred kojih se niže isto tako staro drveće impozantnih krošnji.
Sada u jesen lišće lagano pada na parkirane automobile: to su veliki novi modeli Porschea, Mercedesa, Audija ili BMW-a, uglavnom diskretne crne boje – i obično s auspuhom, dakle benzinci ili dizelaši. U ovom kraju žive brojni dobro plaćeni zaposlenici velikih tvrtki poput njemačkog Telekoma ili Pošte, koji često kao dio plaće dobivaju službene automobile.
Službeni automobili – to je posebna kompleksna priča o povećanju najvećih plaća u naturalijama, ali ovdje promatramo aspekt zaštite klime, piše DW u svojoj velikoj reportaži o ovoj temi.
Porezni prihodi za subvencije službenih vozila na fosilna goriva
Naime, i njemačka vlada i neke zemlje EU izdvajaju ogromne svote od poreznih prihoda – za subvenciju dizelaša i benzinaca, suprotno obećanjima i obvezama za smanjenje emisije štetnih plinova.
Samo u četiri zemlje EU, koje doduše pripadaju među najveće, a to su Njemačka, Francuska, Italija i Poljska, subvencije za službena vozila na benzin i dizel koštaju porezne obveznike – 42.2 milijarde eura godišnje.
To proizlazi iz studije koju je naručila ekološka organizacija Transport & Environment (T&E) u kojoj su izračunati efekti četiri porezne olakšice koje se daju za službena vozila: beneficije u naturi, odbitak amortizacije, odbitak PDV-a i kartice za gorivo. Ove olakšice nisu dostupne vlasnicima privatnih vozila.
Veliki auto – velike subvencije
Pritom su posebno visoke subvencije za službena sportsko-terenska vozila (SUV) koja su skupa, teška, najviše troše i spadaju u vozila koja najviše zagađuju okoliš. Od ukupno 42 milijarde eura, 15 milijardi ide na subvencioniranje SUV-ova.
U usporedbi s privatnim kupcima, oni plaćaju skoro 9000 eura manje godišnje poreza na auto. To također objašnjava zašto kompanije registriraju dvostruko više SUV-ova nego privatna kućanstva.
Italija najgora
Prema studiji za T&E, Italija od poreznih prihoda za subvencije službenih vozila s motorima na unutarnje izgaranje izdvaja 16 milijardi eura, a po automobilu prosječno skoro 15.000 eura – obje brojke su najveće u EU.
Slijedi Njemačka s ukupno 13.7 milijardi eura godišnjih subvencija ili skoro 7000 eura prosječno po službenom vozilu.
Francuska izdvaja 6.4 milijarde eura ili skoro 6000 eura po vozilu, a Poljska službena vozila na fosilna goriva subvencionira sa 6.1 milijardom ili 8500 eura po vozilu godišnje.
“Potpuno je nelogično i neprihvatljivo da još uvijek ulažemo milijarde poreznih sredstava u tehnologiju koja se protivi zelenoj transformaciji Europske komisije”, izjavio je Stef Cornelis, iz T&E, za Reuters.
Ogroman utjecaj službenih vozila – posebno u Njemačkoj
Službena vozila su važan čimbenik na tržištu automobila. Njihov udio među prodanim novim automobilima u Europi se stalno povećava, na primjer 2015. je bio 50 posto, a 2023. je već bio oko 60 posto. U Francuskoj službeni automobili čine 52 posto svih novih prodanih automobila, a u Njemačkoj čak 67 posto.
Jest da privatna vozila čine većinu vozila na cestama u Njemačkoj, ali službeni automobili se voze samo nekoliko godina – prije nego što dospiju na tržište polovnih automobila, gdje se potom voze još godinama.
Tako službena vozila dugoročno oblikuju što se vozi u Njemačkoj. Skoro polovica tih službenih automobila koristi se kako za poslovnu tako i za privatnu vožnju. Budući da troškove goriva često snosi poslodavac, ovakva vozila se u prosjeku voze više nego privatna. Također, u Njemačkoj je svako treće novoregistrirano vozilo SUV ili vozilo srednje ili visoke klase.
Navike se polako mijenjaju
Prodaja električnih automobila u EU značajno je opala, dijelom zbog toga što su skuplji od usporedivih modela koji koriste fosilna goriva: u odnosu na kolovoz 2023. ove godine je prodaja pala u prosjeku za 44 posto, pri čemu je u Njemačkoj zabilježen pad od skoro 70 posto.
U prvom polugodištu 2024. samo oko 12 posto novoregistriranih službenih automobila u Njemačkoj bilo je potpuno električno. Manje od trećine službenih vozila je potpuno električno. U kemijskom gigantu BASF-u, na primjer, samo 320 od ukupno skoro 1600 vozila je potpuno električno.
Spora elektrifikacija službenih vozila u Njemačkoj predstavlja propuštenu ekonomsku priliku za njemačku automobilsku industriju, koja se žali na slabu potražnju za električnim automobilima, kaže Susanne Goetz iz T&E. “Marke kao što su Volkswagen i BMW prošle godine su 70 posto svoje europske prodaje ostvarile na tržištu službenih vozila, tako da potencijal postoji.”
No, čini se da proizvođači automobila još nisu prihvatili tu ideju. Na primjer, BMW je na upit DW-a izjavio: “Mi trenutno ne vidimo potrebu miješati se u slobodu izbora.”
Promjena ima kod nekih kupaca službenih vozila: od početka 2023. zaposleni u njemačkom Telekomu više ne mogu naručivati nove automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem, već samo potpuno električna vozila (BEV, Battery Electric Vehicle).
U softverskoj kompaniji SAP od početka 2025. moći će se naručivati samo BEV-i i hibridna vozila.
Međutim, hibridni službeni automobili su često na meti kritika jer poslodavac obično plaća gorivo, a ne i struju. Stoga se službeni automobili rijetko voze na električni pogon. Zato su hibridi na kraju prljaviji, zbog dodatne težine baterija, troše više goriva.
Politička podrška za električna vozila
U sklopu inicijative za gospodarski rast njemačka vlada sada tvrtkama nudi: za nova, potpuno električna vozila, koja su kupljena između srpnja 2024. i kraja 2028. moći će se brže otpisati troškove kupovine. Privatna upotreba električnog službenog vozila bit će porezno još povoljnija nego kod vozila s motorom na unutarnje izgaranje.
A na razini EU: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zadužila je novog povjerenika za klimu da pripremi prijedloge za izlazak iz fosilnih subvencija za automobile.
Svijet
Muškarac u Beogradu pucao u suprugu i sina. Teško su ozlijeđeni, on uhićen
Muškarac u dobi od 62 godine iz pištolja je ranio 49-godišnju suprugu i 22-godišnjeg sina. Pucnjava se dogodila oko 12:30 u kući u naselju Bežanijska kosa. Policija je uhitila muškarca, a njegova supruga i sin su prevezeni u bolnicu.
Portal Republika.rs je na svom YouTubeu kanalu objavio je snimku uhićenja. Na snimci se vidi kako su policajci muškarca u bijelom skafanderu uvukli u vozilo. N1 Srbija navodi da je ženi ozlijeđena noga te da je mladić zadobio ozljede u predjelu trbuha.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih