Hrvatska
Objavljena detaljna ljetna prognoza za Europu, evo što nas čeka…
Stručni tim prognostičara platforme AccuWeather objavio je detalje o tome kakvo nas vrijeme čeka ovog ljeta, koje službeno počinje u srijedu 21. lipnja, oko tri tjedna nakon početka meteorološkog ljeta 1. lipnja.
Tyler Roys i Alan Reppert, viši meteorolozi u AccuWeatheru koji su zajedno proučavali vremenske prilike širom kontinenta više od tri desetljeća, pomno su proučili prethodne godine i vremenske obrasce širom svijeta kako bi ustanovili glavne teme nadolazeće sezone.
Meteorolozi AccuWeathera pojašnjavaju da će ljetno vrijeme ubrzo početi u srednjoj i sjevernoj Europi, dok bi jugoistočna područja mogla doživjeti sporiji prijelaz na ljetnu sezonu. Iako nadolazeća sezona možda neće biti tako sparna kao prijašnja ljeta, stručnjaci kažu da bi se mogla pokazati jednako opasnom zbog šumskih požara, velike suše i lošeg vremena.
Koji bi dio kontinenta mogle zadesiti česte oluje? Gdje će nedostatak kiše izazvati povećani rizik od požara? Odgovori na to i više mogu se pronaći u opsežnoj AccuWeatherovoj ljetnoj prognozi za Europu 2023.
Oluje na Balkanu
Ljetna prognoza AccuWeathera ističe zonu od sjeverne Francuske do Njemačke, Poljske i balkanskih država kao najvjerojatniji koridor koji će se suočiti s češćim napadima oborina, a možda čak i teškim vremenskim uvjetima u usporedbi s ostatkom kontinenta.
Padaline bi trebale dosegnuti povijesni prosjek za veći dio ove regije, što će biti dobra vijest za usjeve diljem Balkana, kaže Roys.
Iako će oborine pomoći u suzbijanju sušnih uvjeta u regiji, mogle bi imati štetne posljedice za neke zajednice.
“Zona od sjeverne Francuske do Balkana je u najvećem riziku od vremenskih nepogoda u smislu grmljavinskih oluja koje mogu izazvati snažne vjetrove i tuču”, rekao je Roys.
Na Balkanu bi oluje mogle rezultirati i značajnim rizikom od iznenadnih poplava jer padaline bi trebale rasti, kako se očekuje, iznad povijesnog prosjeka za sezonu.
Ipak, nije izgubljena svaka nada da će ljetni planovi i godišnji odmori biti potpuno isprani jer se, prema Roysu, tijekom ljeta se očekuju i “lijepa razdoblja”.
Očekuje se da će temperature biti blizu ili malo iznad povijesnog prosjeka u cijeloj regiji tijek lipnja, srpnja i kolovoza.
“Očekujemo da će broj dana s temperaturom od 32 celzijusa ili više biti malo iznad povijesnog prosjeka ovog ljeta“, rekao je Roys.
Velike suše u jugozapadnoj Europi
Kada su upitanju druge regije, kao što je jugozapadna Europa, ljetna prognoza AccuWeathera predviđa velike suše i malo padavina koje bi mogle ublažiti taj efekt.
Europski opservatorij za sušu daje lošu sliku na većem dijelu Pirenejskog poluotoka, južne Francuske i sjeverne Italije gdje suša još uvijek traje.
“Iako će ovog ljeta povremeno biti padalina, svakodnevnih grmljavinskih oluja ili sličnih stvari, oborine neće biti proširene niti značajne”, rekao je Roys.
Roys je brzo istaknuo da bujične poplave koje su uslijedile u sjevernoj Italiji kada je sredinom svibnja pala sezonska količina kiše nisu imale efekta u ublažavanju suše.
Španjolska, Portugal i južna Francuska mogle bi završiti s količinama kiše koje nisu previše daleko od uobičajenih za sezonu, ali to ne govori mnogo s obzirom na to koliko su obično suhe, navodi se.
Ranije ove godine, izvještaj koji je objavila Služba za klimatske promjene Copernicus detaljno je opisao kako je ljeto 2022. bilo najtoplije zabilježeno za europski kontinent, oborivši prethodni rekord postavljen samo godinu dana prije u ljeto 2021. Opasno vrući uslovi utjecali su na gotovo svaki aspekt života, odnijevši hiljade života i pogoršavši sušne uslove, što je rezultiralo zapanjujućim otkrićima duž isušenih riječnih korita.
Općenito, očekuje se da će ekstremne vrućine biti rjeđe diljem kontinenta u usporedbi s posljednjim godinama, prema Roysu.
“Postat će vruće, posebno od Pirinejskog poluotoka do južne Francuske i sjeverne Italije, ali ekstremna rekordna vrućina prošlog ljeta vjerovatno se neće ponoviti“, rekao je Roys.
Također, blaži uvjeti tijekom noćnih sati mogli bi dovesti do temperatura iznad prosjeka za ljeto u cjelini na ovim prostorima. Stručnjaci za AccuWeather kažu da bi to moglo dovesti i do zdravstvenih opasnosti.
“Velika većina zgrada u Europi napravljena je da zadrži toplinu pa ako se ta mjesta ne mogu ohladiti jer se temperature u atmosferi ne snižavaju toliko preko noći, izložit ćete se većem riziku od zdravstvenih problema povezanih s toplinom jer ljeto napreduje,” objasnio je Roys.
Meteorolozi AccuWeathera kažu da je istočna Europa područje kontinenta za koje je manje vjerojatno da će doživjeti česte valove vrućine u nadolazećoj sezoni. U cjelini, temperature će se vjerojatno kretati blizu prosjeka tijekom ljetnih mjeseci diljem Mađarske, Rumunjske i Srbije.
Suho, toplo ljeto može povećati rizik od požara u Skandinaviji
Očekuje se da će ljeto biti suše i toplije – u usporedbi s prosjekom – u sjevernoj polovici kontinenta, uključujući Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Skandinaviju.
“Postoji rizik da se u Skandinaviji ponovi 2018. kada je dugotrajno toplo i suho vrijeme uzrokovalo izbijanje šumskih požara diljem regije”, rekao je Roys. “Regija nije stvorena da se nosi s takvim vremenskim uvjetima”.
Hrvatska
POZIV NA ZAJEDNIŠTVO I OBNOVU / Božićna čestitka nadbiskupa Kutleše: “Božić je izvor mira, slobode i nade”
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u svojoj božićnoj čestitci za 2024. godinu pozvao je vjernike i sve ljude dobre volje na obnovu odnosa s Bogom, bližnjima i samima sobom, ističući kako je Božić trajni izvor mira, jamstvo slobode i zalog nade.
U poruci nadbiskup naglašava kako je Božić prilika za prepoznavanje Božje prisutnosti u svijetu te poziv na življenje u duhu evanđelja, osobito uoči Svete jubilarne 2025. godine.
Božić – izvor mira
– Božić nije tek sjećanje na daleku prošlost, već trajni izvor Božjeg mira u sadašnjosti, poručio je nadbiskup Kutleša. Naglasio je da se istinski mir postiže samo u blizini Boga te da se vjernici ne bi smjeli zagledati u prošlost, nego prepoznati Božju ljubav u sadašnjem trenutku.
Božić – jamstvo slobode
Podsjećajući na riječi anđela u svetoj noći Isusova rođenja, nadbiskup je istaknuo kako smo svi miljenici Božji te da je obitelj ključno mjesto gdje se rađa istinska sloboda. Kada roditelji molitvom, ljubavlju i zajedništvom grade svoj dom, stvaraju prostor za slobodu djece Božje, rekao je Kutleša, pozvavši vjernike na strahopoštovanje prema životu kao temelju prave slobode.
Božić – zalog nade
Božićno dijete, koje simbolizira Božju snagu u malenosti i slabosti, potiče vjernike na izgradnju svijeta ispunjenog ljubavlju i dobrotom. Dajmo se izazvati milinom Božje ljubavi i prepoznajmo znakove nade u svojoj sredini, pozvao je nadbiskup, naglašavajući važnost otvorenosti budućnosti i zalaganja za evanđeoske vrijednosti.
Poziv na zajedništvo i obnovu
– Dragi vjernici, sveto božićno vrijeme nije samo vrijeme slavlja, nego i prilika za obnovu našeg odnosa s Bogom, s drugima i sa samima sobom. Pred jaslicama, u ozračju gostoljubivosti Marije i Josipa, jednostavnosti pastira i mudrosti kraljeva, u Bogu koji je postao čovjekom prepoznajmo izvor pravoga mira, jamstvo naše slobode i čvrst temelj nade koja nas otvara budućnosti. Otvorimo svoja srca božanskom Djetetu, dopustimo da nas njegova ljubav preobrazi te budemo nositelji nade u svijetu koji često tone u tjeskobu i besmisao. U ovom duhu svima želim blagoslovljen Božić te radosnu i mirom ispunjenu jubilarnu 2025. godinu, poručuje zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Hrvatska
Plenković uputio čestitku: “Neka nas Božić ohrabri u svim izazovima i osnaži u društvenoj osjetljivost”
Premijer Andrej Plenković u božićnoj čestitki hrvatskim građanima u domovini i inozemstvu poručio je kako je “zajednička obveza, na temeljima kršćanske solidarnosti, nastaviti graditi društvo jednakih prilika za sve, vodeći računa o dostojanstvenom životu svakog čovjeka”.
”Drage Hrvatice i Hrvati, u domovini i inozemstvu, dragi sugrađani, uime Vlade i osobno od srca vam želim sretan Božić – blagdan mira i nade duboko ukorijenjen u tradiciju i običaje hrvatskog naroda. Neka vama i vašim obiteljima donese obilje radosti, ljubavi, uzajamnog poštovanja i razumijevanja”, stoji u čestitki koju je u utorak uputio premijer Andrej Plenković.
Božićno vrijeme prilika je da se prisjetimo svega što smo učinili u proteklom razdoblju, a i trenutak je u kojem vrijedi zastati i promisliti o budućnosti pred nama, dodao je.
“Naša je zajednička obveza, na temeljima kršćanske solidarnosti, nastaviti graditi društvo jednakih prilika za sve, vodeći računa o dostojanstvenom životu svakog čovjeka. Neka nas Božić ohrabri u svim izazovima i osnaži u društvenoj osjetljivosti prema svima koji u ovo blagdansko vrijeme trebaju našu pomoć”, poručio je premijer Penković zaželjevši svima blagoslovljen i čestit Božić.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.