Hrvatska
Crodemoskop: Rastu velike stranke. HDZ čak 10 postotnih poena ispred SDP-a
RTL u suradnji s Promocijom plus ekskluzivno donosi CRO Demoskop za lipanj
Je li zvučna najava šestog kruga porezne reforme kome pomogla uoči superizborne godine? Sudeći prema podacima CRO Demoskopa čini se da se osjeti blagi optimizam, ali ne rastu samo vladajući nego čak četiri od prvih pet stranaka pa je dojam da birači i nisu posebno impresionirani Vladinim najavama.
Kako stoje stranke?
U lipnju je HDZ (svibanj 25,9 posto – lipanj 26,2 posto) čak 10 postotnih poena ispred SDP-a (svibanj 16,2 posto – lipanj 16,7 posto), koji doduše blago raste peti mjesec zaredom. U top tri je i Možemo! (svibanj 9,2 posto – lipanj 9,4 posto) kojemu pak i dalje za vrat pušu desnije opcije MOST (svibanj 8,8 posto – lipanj 8,2 posto) i Domovinski pokret (svibanj 6,6 posto – lipanj 7,1 posto ) koji jedini još prelaze izborni prag.
U prvih 10 koji imaju iznad jedan posto podrške su Centar (svibanj 3,2 posto – lipanj 3,0 posto), Radnička fronta (svibanj 1,6 posto – lipanj 2 posto) i HSS (svibanj 1,3 posto – lipanj 1,7 posto). Zatim Hrvatski Suverenisti (svibanj 1,4 posto – lipanj 1,3 posto) i Fokus (svibanj 1,5 posto – lipanj 1,2 posto).
a među njima i nova stranka na političkoj sceni ‘Akcija za promjene’ (1,1 posto), popularnih inicijala, koju je okupio šibensko-kninski župan Marko Jelić. Tako stranka bez predsjednika, već sa četiri supredsjednika, ima potporu kao primjerice IDS (svibanj 1,1 posto – lipanj 1,1 posto).
Ispod jedan posto, uz Ključ Hrvatske (svibanj 1,2 posto – lipanj 0,9 posto) tu su još HNS (svibanj 0,8 posto – lipanj 0,9 posto), HSU (svibanj 0,7 posto – lipanj 0,6 posto), Socijaldemokrati (svibanj 0,7 posto – lipanj 0,6 posto) koji inače i dalje imaju jedan od najbrojnijih klubova zastupnika u Saboru te HSLS (svibanj 0,6 posto – lipanj 0,4 posto).
Tko je najpozitivniji?
Svi će se oni u nadolazećem periodu boriti za 16 posto neodlučnih i za dolazak na listu pozitivaca koju i ovaj mjesec predvode predsjednik i premijer.
I Milanović (svibanj 17,1 posto – lipanj 15,9 posto) i Plenković (svibanj 16 posto – lipanj 15,2 posto) su u blagom padu, ali i dalje daleko ispred zagrebačkog gradonačelnika Tomaševića (svibanj 5,4 posto – lipanj 5,5 posto).
Zanimljivo je i da je u top 10 čak šest predsjednika stranaka – Ivan Penava ( ), Božo Petrov (svibanj 1,6 posto – lipanj 2,2 posto), Ivica Puljak (svibanj 1,9 posto – lipanj 2,1 posto) i Peđa Grbin (svibanj 1,8 posto – lipanj 2,1 posto).
A uz sedmoricu muškaraca, dolazak na ovu listu izborile su Sandra Benčić (svibanj 2,3 posto – lipanj 1,9 posto), Biljana Borzan (svibanj 1,5 posto – lipanj 1,4 posto) te Marija Selak Raspudić (svibanj 0,4 posto – lipanj 1,2 posto) koja je, zanimljivo, iz prvih 10 istisnula stranačkog kolegu Grmoju.
No, uza sva obećanja nitko se od njih ne može ni približiti popularnosti onoga koji nikom ne obećava ništa – gospodin Nitko (21,2 posto).
Tko je najnegativniji?
Listu negativaca i dalje predvode premijer (svibanj 26,9 posto – lipanj 29,4 posto) i predsjednik (svibanj 15,4 posto – lipanj 17,4 posto) čiji negativni doživljaj i dalje blago raste među biračima koji su ekspresno na treće mjesto smjestili bivšeg saborskog zastupnika Ivana Pernara (svibanj 1 posto – lipanj 2,8 posto) nakon njegove neuspješne zambijske avanture.
U ostatku liste nema nekih većih promjena osim što je u neslavni top 10 ušla Željka Markić (svibanj 0,6 posto – lipanj 1,9 posto). Listu zaključuju ministar obrane (svibanj 3,5 posto – lipanj 1,2 posto), zagrebački gradonačelnik (svibanj 1,2 posto – lipanj 1,1 posto) i šef SDP-a (svibanj 2,5 posto – lipanj 1 posto).
Pada prosjek Sabora, Pantovčaka i Vlade
Što su bliže izbori sve ste stroži prema hrvatskim institucijama, prosjek im pada.
Predsjednika Milanovića ste ocijenili s klimavom trojkom (svibanj 2,84 – lipanj 2,82) , a Vladu (svibanj 2,36 – lipanj 2,34) i Hrvatski sabor s čistom dvojkom (svibanj 2,22 -lipanj 2,20).
Kamo ide Hrvatska?
To bi bio ‘dovoljan’ u školi, ali nije dovoljno hrvatskim građanima kojih gotovo 70 posto (69,3 posto) smatra da zemlja ide u pogrešnom smjeru. Da Hrvatska ide u dobrom smjeru smatra manje ispitanih nego prošli mjesec, tek 18 posto (svibanj 18,8 posto – lipanj 18 posto). Što čudi s obzirom na reformu i obećanje da će svima plaće rasti – očito nedovoljno!
Obećanja će uoči nadolazećih troje izbora očito morati biti realnija i izdašnija kako bi i ovi rezultati preferencija birača za njih bili bolji.
NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela Promocija plus od 31. svibnja do 2. lipnja 2023., na uzorku od 1300 ispitanika uz standardnu grešku plus minus 2,7 posto i razinu pouzdanosti 95 posto
Hrvatska
Istraživanje otkrilo koliko Hrvati mjesečno izdvajaju za štednju
Iako 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak. Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je da najveći broj štediša, njih 31 posto, mjesečno odvaja 51 do 100 eura, dok s druge strane, 23 posto građana uopće ne štedi. Istraživanje se provodi svake godine i objavljuje uoči Svjetskog dana štednje (31. listopada), pa su tako prije deset godina štediše u Hrvatskoj u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura.
Najveći prosječni iznos među onima koji štede, 105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno.
Većina štediša, 66 posto, i dalje štedi tako da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos. Kao i dosad, muškarci u prosjeku uštede nešto veći iznos, 82 eura, u odnosu na 70 eura koliko uštede žene.
Mađari s najvećim povećanjem prosječne mjesečne štednje
Ipak, važnost štednje među hrvatskim građanima ostala je na sličnoj razini kao i prošle godine pa tako 68 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.
U usporedbi sa štedišama u zemljama srednje i istočne Europe, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede Česi sa 134 i Slovaci sa 133 eura, dok Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji, 72 eura, i Srbi, 55 eura.
U odnosu na prošlu godinu, najveće povećanje prosječne mjesečne štednje zamijećeno je kod štediša u Mađarskoj, koji izdvajaju 11 eura više. S druge strane, jedini koji štede manje nego lani su Česi, s razlikom od deset eura naspram prošlogodišnjeg prosjeka mjesečne štednje, pokazalo je istraživanje.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu
Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj, njih 65 posto, štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, 45 posto, dok 21 posto štedi za mirovinu. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje, sedam posto, dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša novac čuva za odmor.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu, 51 posto, dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine, navodi se.
Štednju kao oblik zalihe za iznenadne situacije vidi najviše štediša u Slovačkoj (89 posto), a slijede štediše u Češkoj (86 posto) te Rumunjskoj (75 posto). Kao i u Hrvatskoj, najmanje se štedi za obrazovanje i edukacije, napomenuto je.
Uspoređujući trenutačnu situaciju s onom u zadnje dvije do tri godine, 51 posto ispitanika smatra da štedi jednako, pet posto više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Zbog rasta cijena, samo jedan posto hrvatskog stanovništva nije morao “suziti” potrošnju, dok je 28 posto onih koji su bili primorani značajno je smanjiti. Pritom su najviše pogođeni stariji od 60 godina, među kojima je 62 posto onih koji su morali značajno smanjiti potrošnju, naspram mlađe (šest posto) i srednje dobne skupine (13 posto), navodi se u istraživanju.
Hrvatska
Hrvatska policija sudjelovala u velikoj akciji: Presreli pošiljke s 360.000 lažnih €
U međunarodnoj akciji Decoy zaplijenjen je krivotvoreni novac u vrijednosti većoj od 14 milijuna eura, od čega su hrvatska policija i carina otkrile 10 pošiljki s 1803 krivotvorene novčanice eura u različitim apoenima, izvijestilo je Ravnateljstvo policije.
Hrvatska policija i carina su tijekom akcije otkrile 256 novčanica u apoenu od 20 eura, 424 novčanice od 50 eura, 408 novčanica od 100 eura, potom 209 novčanica od 200 eura i 506 novčanica od 500 eura.
Ravnateljstvo policije precizira da su naručitelji krivotvorenih novčanica sa zagrebačkog, karlovačkog, istarskog, zadarskog, šibenskog, splitskog, sisačkog i krapinskog područja, dok su pošiljke krivotvorenih novčanica dostavljane iz Turske, Kine i SAD-a.
Sudjelovalo 18 zemalja
U policiji navode da su u akciji koju je koordinirao Europol sudjelovale agencije za provedbu zakona iz 18 zemalja, a cilj je bio razbiti distribuciju krivotvorenih novčanica i kovanica putem poštanskih službi diljem Europe.
Tijekom operativne faze zaplijenjena su 174 paketa s krivotvorenim novcem, čime su pokrenuta 144 nova policijska istraživanja odgovornih kriminalnih mreža. Ukupno je presreteno 148.130 krivotvorina, među ostalim 134.949 novčanica i kovanica eura, 9186 novčanica britanske funte i 3595 novčanica američkih dolara.
Kod velike većine zaplijenjenih novčanica radilo se o novčanicama izmijenjenog dizajna koje se često nazivaju i “filmskim novcem”.
Takve reprodukcije sličnog su oblika i boje kao i prave novčanice, ali se na njima nalazi mala oznaka koja upućuje na to da se ne radi o pravom novcu. Međutim, takve oznake se često ne uoče, što kriminalcima omogućuje da takav novac podvaljuju kao pravi.
Među krivotvorinama najčešće novčanice od 50 eura
Među zaplijenjenim novčanicama najčešći apoeni su bili od 50 eura, a zatim oni od 20 eura.
U policiji pojašnjavanju da kriminalne organizacije često iskorištavaju razlike između tijela za provedbu zakona, osobito kad koriste poštanske usluge za distribuciju krivotvorenog novca.
Dodaju da su carinski službenici bili ključni u otkrivanju krivotvorenih novčanica i kovanica, dok su policijske snage provodile potrebna istraživanja kako bi ušle u trag odgovornim kriminalnim skupinama i razbile ih.
Zahvaljujući zajedničkoj suradnji krivotvoreni novac je presreten na ključnim točkama ulaska te su pokrenuta opsežna istraživanja u potrazi za organiziranim kriminalnim skupinama koje djeluju iza kulisa.
U policiji nadodaju da su Europol i OLAF pružili potporu operaciji olakšavanjem razmjene obavještajnih podataka, pomaganjem u otkrivanju sumnjivih paketa te preciziranjem pokazatelja rizika za buduća nastojanja u borbi protiv distribucije krivotvorenog novca.
Hrvatska
Ostao bez 880 eura nakon što je dao broj kartice “dostavnoj službi”
U subotu je u prostorije Policijske postaje Šibenik pristupio 54-godišnjak te je prijavio kazneno djelo računalne prevare. Oštećeni je prilikom prijave naveo da je putem mobilne aplikacije primio poveznicu za preuzimanje pošiljke dostavne službe, vezano za artikl koji je prethodno objavio na internetskim stranicama za prodaju. Nakon što je otvorio poveznicu i unio podatke svoje bankovne kartice, s računa mu je skinut iznos od 880 eura.
Policija je protiv nepoznatog počinitelja podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku te provodi intenzivne izvide s ciljem utvrđivanja identiteta i pronalaska počinitelja, izvijestila je policija.
Savjeti policije:
Kako bi se izbjegla mogućnost postajanja žrtvom ovakvih prijevara, policija građanima savjetuje sljedeće mjere opreza:
Provjerite autentičnost pošiljatelja – obratite pozornost na brojeve mobitela i adrese e-pošte pošiljatelja te provjerite postoji li ta osoba ili tvrtka.
Ne dijelite osobne podatke – izbjegavajte slanje osobnih podataka ili podataka bankovnih kartica na zahtjev nepoznatih osoba ili neprovjerenih poveznica.
Za dodatne informacije o zaštiti od ovakvih i sličnih kaznenih djela, građane pozivamo da posjete projekt Ministarstva unutarnjih poslova “Web heroj: Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih