Connect with us

Hrvatska

Stiže El Niño: Evo kako će utjecati na Hrvatsku i Jadran…

Objavljeno

-

Stručnjaci i meteorolozi već tjednima upozoravaju na povratak vremenskog fenomena poznatog kao El Niño koji bi mogao imati ogroman utjecaj na vremenske uvjete u cijelom svijetu.

Očekuje se da bi u nekim dijelovima svijeta El Niño mogao uzrokvati ozbiljne suše dok bi drugdje mogao biti odgovoran za ispodprosječne oborine. Branko Grisogono, meteorološki stručnjak i profesor dinamičke meteorologije s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta za N1 je objasnio kakav bi učinak El Niño mogao imati na Hrvatsku.

Kako nastaje El Niño?

Grisogono je najprije objasnio kako točno nastaje ovaj fenomen. “El Niño je dio prirodne klimatske oscilacije što nam dolazi od Pacifika i u tu internu klimatsku varijaciju uključeni su i atmosfera i oceani. Tipičan period izmjene, tj. trajanje te oscilacije je dvije do sedam godina. To je poput izmjene godišnjih doba, ali to drugačije i razmazano traje. Ova oscilacija je primarno uzrokovana rasporednom kopna i mora, rotacijom Zemlje nejednolike površine, geometrijom obale i terenom morskog dna, a donekle i planinama.”

“Da pojednostavimo, to je slično kao da pravimo duboku marinadu u buretu koje okrećemo, stavljamo nejednoliko u to bure i meso i ribu i začine, te maslinovo ulje, lovor i vino. To nejednoliko ljuljamo, jer su mesne kosti teže od lagane ribe i stalno se nesto nejednoliko preklapa…”, pojasnio je.

Komentirao je i koliko dugo bi ovaj fenomen mogao potrajati. “Kako je spomenuto prije, podijelite s dva, tj. od jedne do četiri godine. Ali to je statistička klimatologija; valja uključiti dinamičku klimatologiju i dinamičke projekcije osnovane na jednadžbama gibanja, očuvanju mase i topline, tj. na osnovi bazičnih prirodnih zakona.

Ne znamo koliko će se to promijeniti u ovom ubrzanom stoljeću. Naime, moguće je da se pripadna Južna oscilacija, čiji je El Niño najvažnija komponenta, ubrza… Jer u toplijoj klimi, kao i u ‘kužini’, u kuhinji, izmjene stanja, režima vremena, tj. kuhanja i mirisa, puno se brze mijenjaju nego u hladnoj kuhinji… A naša se kuhinja sve više grije i blizu je ključanja…”

Kakav je utjecaj El Niña na Hrvatsku?

Meteorolozi i anačlitičari navode da bi El Niño mogao dovesti izuetno vruće i suho vrijeme diljem Azije i Australije, što bi moglo izazvati probleme za proizvodnju pšenice u Australiji i palminog ulja i riže u Indoneziji, Maleziji i na Tajlandu.

No, područje Sredozemlja ne bi trebalo biti zahvaćeno takvim ozbiljnim problemima. Naime, kako navodi Grisogono, “El Niño iznad šireg područja Hrvatske ima sekundaran, ali ipak blago primjetan utjecaj na mjesečne i sezonske varijacije vremena”.

“Dosadašnji podaci, i rijetke relevantne detaljnije simulacije buduće klime za nase podrucje, ukazuju na El Niñoov blagi porast prizemne temperature i još blaži porast vlažnosti tijekom idućih nekoliko mjeseci, iza jeseni – što je jako važno! Jer ako raste temperatura bez da ju prati vlažnost, onda se javlja pojačana suša. Od suše Hrvatska ima najviše štete tijekom zadnjih nekoliko desetljeća, a ništa bitno nije o tome poduzela niti jedna vlada”, istaknuo je Grisogono.

Prognozirao je i kakvo ljeto čeka Hrvatsku: “Ljeto će od početka zadnje trećine lipnja postajati sve žešće i vruće, sa sve manje oborine – ali to sve u prosjeku, jer lokalnih će ekstrema biti sve više – većina područja Hrvatske će biti u žarkom ljetu, a na mjestima će se sručiti teški pljuskovi i munje.

Ne može se jos prognozirati gdje će biti tako, vjerojatno u Istri, Gorskom kotaru, ili u zapadnom Zagorju, no to je teško još reći. Standardne nam statistike klime sve manje pomažu kad se klima mijenja i potrebni su nam tzv. viši statistički momenti za opis pripadnog stanja vremena i klime.”

Utjecaj na Jadransko more

Nadalje, El Niño će utjecati i na Jadransko more, a samim tim bi mogao utjecati i na živi svijet u njemu. Kako navodi Grisogono, ne možemo znati kako će točno ovaj fenomen utjecati na Jadran, ali vjerojatno će “pojačati grijanje Jadranskog mora, pripadni gubitak kisika u moru i smanjenje bioraznolikosti u Jadranu.”

Grisogono također upozorava da Hrvatska ulaže premalo u istraživanje vremena i klime. “Samo čekamo da nam nešto kapne iz EU, a to je retroaktivan, neprogresivan i neproduktivan pristup znanosti i vođenju države. Vlada, HAZU i ostale institucije trebaju biti aktivni, a ne samo čuvati svoj ‘status – Q ‘ – i da opstanu na pozicijama.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu