Connect with us

Hrvatska

Ove godine nema poticaja za kupnju električnih vozila? Evo gdje je zapelo

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u 2022. godini osigurao 108,3 milijuna kuna za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila. Natječaj je počeo u lipnju prošle godine, a u jednom danu iskorišten je sav iznos subvencija.

Sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila, u narodu poznatije pod nazivom subvencije za kupnju električnih vozila, traju od 2014. godine te je do sad za razne kategorije gotovo 8.700 vozila osigurano nešto više od 48 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Od 2014. do 2020. godine je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa 153 milijuna kuna sufinancirao nabavu više od 4.500 električnih, hibridnih te plug in hibridnih vozila. Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, evidentan je porast električnih i hibridnih vozila u posljednjih nekoliko godina. U 2020. godini bilo je registrirano preko 1.300, dok je u 2022. godini broj električnih i plug-in hibridnih vozila prešao brojku od 30.000 automobila.

Kako do doći do poticaja?

Po pojedinom vozilu je u 2022. moguće bilo dobiti do 40 posto sredstava, a maksimalni iznos poticaja ovisi o kategoriji. Za mala električna vozila L1-L7 kategorije (mopedi, motocikli i slično) dijelili su se poticaji do 20.000 kuna, za plug-in hibridne automobile do 40.000 kuna, dok se za kupnju vozila s električnim pogonom ili čak na vodik moglo dobiti do 70.000 kuna.

Kupac bi izabrao željeni model, a prodavatelji bi ga zatim prijavio za sufinanciranje putem aplikacije. Unosom obveznih podataka prijavitelja te učitavanjem potrebne dokumentacije u sustav, za korisnika se automatski rezervira dostupan iznos poticaja.

Kako bi ostvario pravo na sufinanciranje, kupac je u određenom roku morao uplatiti i obvezni minimalni predujam za vozilo, u iznosu od 7 posto traženih sredstava Fonda. Za fizičke osobe to je bilo maksimalno 4.900 kuna, dok predujam za pravne osobe iznosio do 28.000 kuna.

Građani su sufinanciranje mogli ostvariti za jedno novo vozilo, dok su tvrtke mogle kupiti i više njih, ali maksimalno su mogle dobiti do 400.000 kuna bespovratnih sredstava.

Da su subvencije bile vrlo popularne među kupcima govore i podaci iz 2022. Program je startao 30. lipnja, a u roku od 50 minuta rezervirano je 90 posto svih previđenih sredstava. Tijekom narednih pola sata, kako su se obrađivale prijave, natječaj je otvaran i zatvaran dok se nisu dodijelila i posljednja sredstva.

Što je sa subvencijama u 2023.?

Kako je kraj lipnja pred vratima, a iz Fonda još ni glasa o ovogodišnjim subvencijama, zanimalo nas je jesu li možda odustali od novih sufinanciranja plug-in hibridnih i električnih vozila.

“Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i u ovoj godini planira nastaviti sa sufinanciranjem energetski učinkovitih vozila”, odgovorili su nam i odagnali naše sumnje.

No još uvijek nema informacija kada kreću prijave i koliko će iznositi subvencije u eurima, a doznali smo i gdje je zapelo. “Prije objave novog poziva, u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar, provodimo detaljnu analizu s ciljem prilagodbe dosadašnjeg načina sufinanciranja, uzimajući u obzir europsku praksu, iskustva provedbe programa u Hrvatskoj, prijedloge zainteresiranih dionika, ali i nacionalne ciljeve u transformaciji prometnog sustava”, rekli su nam iz Fonda.

“Provedena analiza rezultirat će parametrima za nastavak programa, uključujući način provedbe, modele, korisnike, kao i iznose financiranja, a njeno predstavljanje se očekuje ove jeseni”, napomenuli su.

Podsjetimo, proteklih je godina bilo dosta kritika na račun same procedure dodjele bespovratnih sredstava. Dok su se prvih godina sredstva dodjeljivala po principu “najbržeg prsta”, a što je na kraju rezultiralo i brojnim neiskorištenim prijavama, prošle je godine to zamijenjeno gore opisanom procedurom gdje su prijavu slali prodavatelji nakon uplaćene kapare.

Ipak, i ovaj sustav dodijele nije savršen te su zbog njega mnogi kupci na kraju ostali bez subvencija. Kako će sve izgledati ove godine ostaje za vidjeti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu