Connect with us

Hrvatska

Afrička svinjska kuga po prvi puta prijavljena u Hrvatskoj

Published

on

Hrvatski veterinarski institut potvrdio je u ponedjeljak 26. lipnja 2023. godine afričku svinjsku kugu u uzorcima krvi bolesnih svinja i u uzorcima organa uginulih svinja uzetih s dva objekta na području Posavskih Podgajaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Riječ je o dva manja objekta na kojima su se svinje držale na otvorenom.

Veterinarska inspekcija DIRH-a je prilikom postavljanja sumnje naredila preliminarne mjere kontrole i to zabranu premještanja svinja, obaveznu primjenu dezinfekcije i korištenje zaštitne opreme. U tijeku je određivanje mjera kontrole, uključujući usmrćivanje preostalih svinja na objektu, određivanje zona ograničenja, prikupljanja epidemioloških informacija te utvrđivanje kontaktnih objekata i mogućeg širenja bolesti na druge lokacije.

Također, danas su prijavljene još dvije sumnje na ASK, na jednom objektu s područja Gunje i na jednom s područja Rajevog Sela. Sa svih sumnjivih objekata su također uzeti uzorci koji su trenutno u obradi i naređene su preliminarne mjere kontrole od strane Veterinarske inspekcije.

Svi držatelji svinja trebaju se strogo pridržavati svih propisanih mjera te svih mjera koje odredi Ministarstvo poljoprivrede i Veterinarska inspekcija.

Svako uginuće ili bolest u svinja žurno se mora prijaviti veterinaru te je najstrože zabranjeno zakapanje uginulih svinja ili odvoz lešina bez prethodne prijave veterinarima.

Ministarstvo poljoprivrede i Državni inspektorat će učiniti sve kako bi se ASK lokalizirala i što prije iskorijenila sa zaraženog područja i kako bi se spriječilo njeno daljnje širenje, no veliku ulogu u širenju ima i ljudski faktor.

Svjesno sve većeg rizika od pojave ove bolesti u Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede je dodatno pojačalo preventivne mjere donošenjem nove Naredbe o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj (NN 62/23) koja je na snazi od 10. lipnja ove godine. Naredbom je tako propisana provedba godišnje kategorizacije svih objekata kategorije 1 (najniža kategorija biosigurnosti) s ciljem njihovog unaprjeđenja u višu kategoriju. S objekata kategorije 1 zabranjeno je premještati svinje, osim izravno u klaonicu, a klanje za vlastite potrebe dozvoljeno je tek nakon provedenog kliničkog pregleda svinja od strane veterinara.

Osim navedenoga, Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano provodi kampanju podizanja svijesti o ASK pri čemu je educirano više od 1500 lovaca, veterinara, veterinarskih inspektora i držatelja svinja. Ministarstvo poljoprivrede također izdvaja značajna financijska sredstva kako bi se unaprijedila biosigurnost na farmama svinja i time smanjio rizik od ASK te je broj objekata kategorije 1 smanjen za 25%. U posljednje četiri godine na ASK je pretraženo preko 30.000 uzoraka od uginulih domaćih svinja i 17.000 uzoraka od odstrijeljenih divljih svinja. Tijekom 2022. godine na ASK je pretraženo i 144 uzoraka uginulih divljih svinja. Lovištima u rizičnom području podijeljena su dezinfekcijska sredstva i prskalice za dezinfekciju.

Stoga se pozivaju svi držatelji svinja da se strogo pridržavaju svih propisanih mjera, posebno svih propisanih mjera biosigurnosti te da svaku pojavu bolesti i uginuće odmah i bez odlaganja prijave svojim veterinarima. Strogo je zabranjeno unošenje proizvoda životinjskog podrijetla na farme svinja, prijevoz svinja u prijevoznim sredstvima koja nisu očišćena, oprana i dezinficirana, premještanje svinja iz jednog uzgoja u drugi bez propisane popratne dokumentacije (svjedodžba o zdravstvenom stanju i dokumentacija o premještanju), kao i držanje svinja na neregistriranim objektima kao i na objektima s otvorenim držanjem bez odobrenja veterinarske inspekcije Državnog inspektorata te zakapanje lešina i nusproizvoda životinjskog podrijetla. Naglašavamo da je u slučaju pojave ASK naknada štete zbog provedenih mjera kontrole moguća isključivo za one subjekte (držatelje svinja) koji su na vrijeme prijavili sumnju ili uginuća i koji su primjenjivali sve propisane mjere.

Lovoovlaštenici su se također dužni pridržavati biosigurnosnih mjera prije, tijekom i nakon lova te aktivno tražiti i prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji svaku pronađenu uginulu divlju svinju (uključujući i stradale u prometu i odstrijeljene bolesne) u svrhu pretraživanja na ASK.

Više informacija o ASK i trenutnoj proširenosti može se pronaći na službenoj internetskoj stranici www.veterinarstvo.hr na poveznici: http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=4546.

 
Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Stiže promjena vremena, evo kad bi zima mogla ugristi…

Published

on

By

foto: Saša Čuka

Pretežno vedro je diljem Jadrana, u unutrašnjosti je umjereno oblačno, česta pojava je i magla. Magla mjestimice smanjuje vidljivost u središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji, stoga vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba.

U nastavku subote prevladavat će većinom sunčano, osobito na Jadranu. Bura je na moru i dalje jaka, ograničava promet, no slabjet će u nastavku dana.

Nedjelja će donijeti naoblačenje, osobito u drugom dijelu dana, kad treba računati na kišu na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru. Bit će to uvod u niz nestabilnih dana.

Novi tjedan počet će nestabilno, s kišom i pljuskovima, češćim duž Jadrana i u područjima uz Jadran. Sredinom tjedna izgledno je jače zahladnjenje, koje bi mogao popratiti i novi snijeg, no situacija je još podložna promjeni.

 
Continue Reading

Hrvatska

PROVJERITE ZALIHE! Zbog salmonele opozvani smrznuti pileći bataci

Published

on

By

Pixabay

Zbog utvrđene bakterije Salmonella Enteritidis s tržišta je opozvana serija otkoštenih i smrznutih “TataMata” – pilećih bataka i zabataka koje proizvodi Valipile iz Sesvetskog Kraljevca, a na tržište stavlja Stanić, izvijestili su iz Državnog inspektorata.

Riječ je isključivo o proizvodu s oznakom ‘LOT 24084, rok trajanja 16.07.2025.’, koji nije u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o mikrobiološkim kriterijima za hranu.

 
Continue Reading

Hrvatska

BLIŽI SE CRNI PETAK / Iz udruge potrošača savjetuju na što valja pripaziti: “Mnogi to koriste kao mamac”

Published

on

By

Pixabay

Crni petak (Black Friday) dan je velikih sniženja i rasprodaja u trgovinama kojim u Sjedinjenim Američkim Državama već desetljećima počinje vrijeme božićne kupovine. Unatrag petanestak godina taj se konzumeristički običaj udomaćio i u Hrvatskoj.

No i prije Crnog petka, koji će ove godine biti 29. studenoga, već traje tzv. Crni mjesec koji se proteže kroz cijeli studeni tijekom kojeg mnoge trgovine, ponajviše internetske, već nude robu po sniženim cijenama. U prvom redu odjeću, obuću i elektroničke uređaje.

Neke trgovine imaju i tzv. Crni tjedan koji traje završno s Crnim petkom. U stvari, Crni petak je dobar način trgovcima da “počiste” zalihe i isprazne skladišta uoči božićne potrošačke groznice.

U Hrvatskoj nema “američkih” popusta

No, kako kaže Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Crni petak u Hrvatskoj ni izdaleka nije sličan onomu u Americi. Malogdje kod nas kupci spavaju ispred trgovina kako bi ujutro, čim prodavači otvore vrata, bili među prvima u grabljenju robe po iznimno niskim cijenama.

“Tamo se zaista na Crni petak televizor ili nešto slično može kupiti za bagatelu pa kupcima onda vrijedi prespavati pred trgovinom”, pomalo ironično dodaje Knežević.

Scena histeričnih gužvi i naguravanja kod nas praktički nema, a i popusti su manji od onih američkih gdje sežu do 80 pa i 90 posto.

“Ljude povede euforija kupovine pa zanemare jedno”

Knežević kaže da se Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača dosta kupaca javlja nakon Crnog petka “kad im se pokvari nešto što su kupili”. Stoga napominje da i kupovina na Crni petak podliježe istim zakonima i pravilima kao i svaka druga kupovina. Usprkos tomu i Crni petak ima svojih “crnih rupa”.

“Mnogi trgovci koriste Crni petak kao mamac. Oglašavaju sniženja i do 70 ili 80 posto, a kada se dođe i pogleda, toga nigdje nema”, dodaje.

Šefica HUZP-a kaže kako je Britanski savez potrošača 2021. godine radio istraživanje u 230 trgovina koje je pokazalo da su u čak 92 posto slučajeva cijene na Crni petak bile jednake kao i prije tog dana. Stoga (pre)poručuje potrošačima u Hrvatskoj da provjere kakve su bile cijene prije tog dana.

“Ljudi čuju da je Crni petak i povede ih euforija sniženja, misle da će nešto povoljno kupiti pa pritom zanemare koliko je nešto ranije koštalo i je li sniženje zaista pravo.”

Savjeti kupcima uoči Crnog petka

Uoči Crnog petka HUZP je objavio na svojim stranicama nekoliko savjeta kupcima koji planiraju toga dana krenuti u šoping po sniženim cijenama.

Isticanje cijena

Na svim proizvodima i kod fizičke i online kupnje, mora biti istaknuta snižena cijena, ali i najniža cijena u zadnjih 30 dana. To će potrošačima pomoći pri provjeri je li istaknuti popust pravi.

Povrat robe i rokovi

Kada je u pitanju povrat ispravne robe, niti jedan zakon nije obvezao trgovce da moraju uzeti natrag kupljeni proizvod i potrošaču vratiti novac ili zamijeniti za drugi proizvod. To je prepušteno isključivo dobroj volji i dobroj poslovnoj praksi trgovaca. Neki trgovci vraćaju novac, neki daju vrijednosne bonove za kupnju kod njih, neki mijenjaju za neki drugi proizvod, a neki ništa od toga. Različite su prakse i u rokovima u kojima se roba može vratiti. Negdje je to 7 dana, negdje 14, a negdje 30 dana. Sve to treba provjeriti u prodavaonici prije kupnje.

Online kupovina

Sve je veća popularnost online trgovine. Nakon Crnog petka slijedi Cyber Monday i kupci trebaju biti oprezni pri kupnji iz udobnosti vlastitog doma jer na internetu ima više od 6.000 lažnih, prevarantskih stranica. Prije online kupovine provjerite internetsku stranicu na besplatnom servisu iffy.cert.hr.

Roba kupljena putem weba može vratiti u roku od 14 dana od dana kupnje, bez navođenja razloga (troškove povrata snosi potrošač), a trgovac je dužan potrošaču vratiti novac u roku od 14 dana od dana primitka robe.

Račun i jamstveni list

Za sve proizvode kupljene na Crni petak vrijede odredbe zakona koje se odnose na materijalni nedostatak i jamstvo. Uzmite i sačuvajte račun, jamstveni list. Posebno pazite ako kupujete produženo jamstvo – provjerite što to jamstvo pokriva i kako se aktivira, poručuju iz HUZP-a te dodaju da bi sve uočene nepravilnosti trebalo prijaviti tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata.

 
Continue Reading
Advertisement
Advertisement
Advertisement

U trendu