Hrvatska
Štrajkaši spremni potpuno stati s radom: “Odustat ćemo i od hitnih predmeta”
S današnjim danom štrajk pravosudnih službenika i namještenika izjednačio se s do sada najduljim u povijesti, onim u obrazovanju iz 2019. godine. 36. je dan štrajka, a kako stvari stoje, danas teško da će biti okončan i tako će prvi štrajk u pravosuđu vjerojatno postati i najdugotrajniji od svih štrajkova u povijesti Hrvatske. Iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika apeliraju na premijera Plenkovića i nude mu rok za dogovor do srijede. U protivnom se ide s novim akcijama. Gošća Novog dana bila je Iva Šušković, predsjednica Sindikata.
“Svima je jasno da su ovi ljudi potplaćeni i da su razlog tome trogodišnji razgovori i pregovori unutar Ministarstva pravosuđa i uprave, da nije bilo rezultata tih pregovora i da su oni odlučili na ovakav način tražiti svoja prava. Nismo ni mi očekivali da će ovo toliko trajati. Pitanje nije hoće li ovo biti najdulji štrajk u povijesti ili ne, mislim da je osnovno pitanje zbog čega još uvijek nema odgovora između Vlade, odnosno Ministarstva i nas koji vodimo ljude kroz ovaj štrajk i želimo da se situacija što hitnije riješi jer znamo da danas svi građani Hrvatske ispaštaju zbog ovoga”, rekla je Šušković.
Kaže da im se prošli tjedan nije javio nitko iz ureda ministra Ivana Malenica. “Zadnji sastanak imali smo pred kraj pretprošlog tjedan, kada je ponuđen taj Memorandum o razumijevanju koji ne nudi nikakvo povećanje, ponuđeni su jedino neki ciljevi u 2024. Ono što trebamo isticati, nismo mi neki tvrdi sindikat koji gazi po tih 400 eura i ne odustaje od toga, mi od početka postupka mirenja koje je krenulo 8. lipnja čekamo da nam se da neka ponuda koja bi po njima bila prihvaltjiva. Mi tako nešto nismo dobili ni zadnjem sastanaku, a ako prošli tjedan nismo pozvani, očito nisu ni imali ništa u planu.”
Prema nekim izračunima, da krenu danas natrag raditi, za nadoknadu zaostataka trebalo bi oko godinu dana. Šušković je svjesna da se predmeti gomilaju i da sve više ljudi trpi neku štetu. “Svi očekuju da se njihovi predmeti rješavaju. Mi očekujemo ishod spora. Razumijem da ljudi gube strpljenje, gube ga i oni u štrajku. Nisu krivi ljudi koji su primorani na taj način tražiti veću plaću. Ne nudi se nikakvo rješenje, a prijeti se odlukom neplaćanja dana u štrajku. Nevjerojatno je da ovo sve skupa traje šest šest tjedana. Uslijed pritisaka nekih drugih, stvari su se rješavale promptno. Zašto se na nama lome komplja i ovako trenira sila”, pita se Šušković.
“Ne tražimo povećanje, tražimo izjednačavanje položaju – jednaku plaću za jednak rad”
Sindikat je napravio analizu na temelju podataka Svjetske banke za 2020. godinu o posotjećem stanju u državnoj i javnoj službi i njihovim preporukama kako bi to u budućnosti trebalo izgledati.
“Mi smo utvrdili da od 24 pozicije, promatrajući usporedive pozicije unutar državnih i javnih službi, da su pravosudni službenici i namještenici gotovo na zadnjem mjestu. I dali smo Ministarstvu da razmotri našu analizu, dali im mogućnost da temeljem toga nađu rješenje za izjednačavanje položaja na način da mi ne tražimo tu povećanje, mi tražimo izjednačavanje položaja. mi tražimo jednaku plaću za jednak rad, trenutno imamo manju plaću za jednak rad”, rekla je Šušković.
Spremni su, kaže, i na sljedeći korak.
“Razgovarali smo, s obzirom na akumulirano nestrpljenje i pomalo shizu ovih koji su u štrajku, žele početi raditi, gledaju spise koji se gomilaju i žele raditi. Održali smo i te prosvjede. Razgovarali toliko za stolom, predugo sve to traje. Oni su spremni potpuno stati s radom. To je ono što ja sada dobivam s terena. Odustat ćemo zaista i od hitnih predmeta”, rekla je Šušković.
Hrvatska
Istraživanje otkrilo koliko Hrvati mjesečno izdvajaju za štednju
Iako 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak. Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je da najveći broj štediša, njih 31 posto, mjesečno odvaja 51 do 100 eura, dok s druge strane, 23 posto građana uopće ne štedi. Istraživanje se provodi svake godine i objavljuje uoči Svjetskog dana štednje (31. listopada), pa su tako prije deset godina štediše u Hrvatskoj u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura.
Najveći prosječni iznos među onima koji štede, 105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno.
Većina štediša, 66 posto, i dalje štedi tako da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos. Kao i dosad, muškarci u prosjeku uštede nešto veći iznos, 82 eura, u odnosu na 70 eura koliko uštede žene.
Mađari s najvećim povećanjem prosječne mjesečne štednje
Ipak, važnost štednje među hrvatskim građanima ostala je na sličnoj razini kao i prošle godine pa tako 68 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.
U usporedbi sa štedišama u zemljama srednje i istočne Europe, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede Česi sa 134 i Slovaci sa 133 eura, dok Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji, 72 eura, i Srbi, 55 eura.
U odnosu na prošlu godinu, najveće povećanje prosječne mjesečne štednje zamijećeno je kod štediša u Mađarskoj, koji izdvajaju 11 eura više. S druge strane, jedini koji štede manje nego lani su Česi, s razlikom od deset eura naspram prošlogodišnjeg prosjeka mjesečne štednje, pokazalo je istraživanje.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu
Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj, njih 65 posto, štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, 45 posto, dok 21 posto štedi za mirovinu. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje, sedam posto, dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša novac čuva za odmor.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu, 51 posto, dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine, navodi se.
Štednju kao oblik zalihe za iznenadne situacije vidi najviše štediša u Slovačkoj (89 posto), a slijede štediše u Češkoj (86 posto) te Rumunjskoj (75 posto). Kao i u Hrvatskoj, najmanje se štedi za obrazovanje i edukacije, napomenuto je.
Uspoređujući trenutačnu situaciju s onom u zadnje dvije do tri godine, 51 posto ispitanika smatra da štedi jednako, pet posto više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Zbog rasta cijena, samo jedan posto hrvatskog stanovništva nije morao “suziti” potrošnju, dok je 28 posto onih koji su bili primorani značajno je smanjiti. Pritom su najviše pogođeni stariji od 60 godina, među kojima je 62 posto onih koji su morali značajno smanjiti potrošnju, naspram mlađe (šest posto) i srednje dobne skupine (13 posto), navodi se u istraživanju.
Hrvatska
Hrvatska policija sudjelovala u velikoj akciji: Presreli pošiljke s 360.000 lažnih €
U međunarodnoj akciji Decoy zaplijenjen je krivotvoreni novac u vrijednosti većoj od 14 milijuna eura, od čega su hrvatska policija i carina otkrile 10 pošiljki s 1803 krivotvorene novčanice eura u različitim apoenima, izvijestilo je Ravnateljstvo policije.
Hrvatska policija i carina su tijekom akcije otkrile 256 novčanica u apoenu od 20 eura, 424 novčanice od 50 eura, 408 novčanica od 100 eura, potom 209 novčanica od 200 eura i 506 novčanica od 500 eura.
Ravnateljstvo policije precizira da su naručitelji krivotvorenih novčanica sa zagrebačkog, karlovačkog, istarskog, zadarskog, šibenskog, splitskog, sisačkog i krapinskog područja, dok su pošiljke krivotvorenih novčanica dostavljane iz Turske, Kine i SAD-a.
Sudjelovalo 18 zemalja
U policiji navode da su u akciji koju je koordinirao Europol sudjelovale agencije za provedbu zakona iz 18 zemalja, a cilj je bio razbiti distribuciju krivotvorenih novčanica i kovanica putem poštanskih službi diljem Europe.
Tijekom operativne faze zaplijenjena su 174 paketa s krivotvorenim novcem, čime su pokrenuta 144 nova policijska istraživanja odgovornih kriminalnih mreža. Ukupno je presreteno 148.130 krivotvorina, među ostalim 134.949 novčanica i kovanica eura, 9186 novčanica britanske funte i 3595 novčanica američkih dolara.
Kod velike većine zaplijenjenih novčanica radilo se o novčanicama izmijenjenog dizajna koje se često nazivaju i “filmskim novcem”.
Takve reprodukcije sličnog su oblika i boje kao i prave novčanice, ali se na njima nalazi mala oznaka koja upućuje na to da se ne radi o pravom novcu. Međutim, takve oznake se često ne uoče, što kriminalcima omogućuje da takav novac podvaljuju kao pravi.
Među krivotvorinama najčešće novčanice od 50 eura
Među zaplijenjenim novčanicama najčešći apoeni su bili od 50 eura, a zatim oni od 20 eura.
U policiji pojašnjavanju da kriminalne organizacije često iskorištavaju razlike između tijela za provedbu zakona, osobito kad koriste poštanske usluge za distribuciju krivotvorenog novca.
Dodaju da su carinski službenici bili ključni u otkrivanju krivotvorenih novčanica i kovanica, dok su policijske snage provodile potrebna istraživanja kako bi ušle u trag odgovornim kriminalnim skupinama i razbile ih.
Zahvaljujući zajedničkoj suradnji krivotvoreni novac je presreten na ključnim točkama ulaska te su pokrenuta opsežna istraživanja u potrazi za organiziranim kriminalnim skupinama koje djeluju iza kulisa.
U policiji nadodaju da su Europol i OLAF pružili potporu operaciji olakšavanjem razmjene obavještajnih podataka, pomaganjem u otkrivanju sumnjivih paketa te preciziranjem pokazatelja rizika za buduća nastojanja u borbi protiv distribucije krivotvorenog novca.
Hrvatska
Ostao bez 880 eura nakon što je dao broj kartice “dostavnoj službi”
U subotu je u prostorije Policijske postaje Šibenik pristupio 54-godišnjak te je prijavio kazneno djelo računalne prevare. Oštećeni je prilikom prijave naveo da je putem mobilne aplikacije primio poveznicu za preuzimanje pošiljke dostavne službe, vezano za artikl koji je prethodno objavio na internetskim stranicama za prodaju. Nakon što je otvorio poveznicu i unio podatke svoje bankovne kartice, s računa mu je skinut iznos od 880 eura.
Policija je protiv nepoznatog počinitelja podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku te provodi intenzivne izvide s ciljem utvrđivanja identiteta i pronalaska počinitelja, izvijestila je policija.
Savjeti policije:
Kako bi se izbjegla mogućnost postajanja žrtvom ovakvih prijevara, policija građanima savjetuje sljedeće mjere opreza:
Provjerite autentičnost pošiljatelja – obratite pozornost na brojeve mobitela i adrese e-pošte pošiljatelja te provjerite postoji li ta osoba ili tvrtka.
Ne dijelite osobne podatke – izbjegavajte slanje osobnih podataka ili podataka bankovnih kartica na zahtjev nepoznatih osoba ili neprovjerenih poveznica.
Za dodatne informacije o zaštiti od ovakvih i sličnih kaznenih djela, građane pozivamo da posjete projekt Ministarstva unutarnjih poslova “Web heroj: Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih