Hrvatska
Oko 60 posto stambenih zgrada u Hrvatskoj izgrađeno je do 1989. godine
U Hrvatskoj je oko 60 posto stambenih zgrada izgrađeno prije 1989. godine, znači još u Jugoslaviji. Oko 30 posto zgrada izgrađeno je između 1990. i 2009. godine, dok ih je oko 10 posto izgrađeno nakon 2010. godine.
Cijene nekretnina u Hrvatskoj u snažnom su porastu već godinama, ali ne samo u Hrvatskoj, gdje pritisak na rast cijena stvara i potražnja kupaca iz inozemstva – pogotovo na Jadranu – kao i pretvaranje stambenih nekretnina u turistički smještaj. Prilično snažan rast cijena nekretnina imaju i druge zemlje srednje i istočne Europe – Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, Slovenija i Rumunjska, gdje su se cijene u posljednjih desetak godina gotovo udvostručile.
Osjetniji rast cijena nekretnina u ovim zemljama krenuo je 2015. godine a ubrzao u posljednje dvije godine, pogotovo nakon smirivanja pandemije, kada je došlo do velikog skoka potražnje za stambenim nekretninama, uz ograničenu ponudu i rast troškova energije, materijala i praktički svega ostalog što ulazi u cijenu četvornog metra stambene nekretnine.
Posljednjih sedam godina cijene nekretnina snažno rastu
U analizi Erste Grupe, koja se temelji na podacima Eurostata, a bavi se radnije navedenim zemljama srednje i istočne Europe, vidljivo je da je najveći kumulativni rast, od blizu 80 posto, u razdoblju od 2015. do 2020. godine imala Mađarska. no kako je rast cijena nakon toga dodatno ubrzao, samo u razdoblju od 2020. do 2022. mađarske nekretnine za stanovanje dodatno su poskupjele za oko 40 posto.
Što se tiče Hrvatske, kod nas su cijene stambenih nekretnina od 2015. do 2020. u prosjeku porasle za oko 30 posto, da bi u zadnje dvije godine – do 2022. porasle za dodatnih oko 20 posto.
Poskupljenje kredita moglo bi, kratkoročno, smiriti situaciju
Na smirivanje cijena nekretnina moglo bi, kratkoročno gledano, utjecati poskupljenje kredita. naime, kako bi pokušale suzbiti inflaciju, središnje banke krenule su u podizanje kamatnih stopa, što je dovelo do, narano, skupljih kredita. Kamatne stope na hipotekarne kredite u zadnje dvije godine čak su i povoljnije nego u ostalim promatranim zemljama.
Kamate na novougovorene hipotekarne kredite, prema podacima za travanja ove godine, u Hrvatskoj iznose, u prosjeku, oko 3 posto, dok su u Sloveniji i Slovačkoj oko 4 posto, a u Mađarskoj čak oko 10 posto.
Rast kamatnih stopa u promatranim zemljama prouzročio je manju potražnju za kreditima, što onda utječe i na broj zaključenih kupoprodaja. Doduše, neki raniji podaci pokazali su da je u Hrvatskoj veliki broj nekretnina plaćen u gotovini, a kod takvih transakcija , jasno, cijena kredita ne igra nikakvu ulogu.
Više od 80 posto stanovnika Hrvatske ima vlastitu, otplaćenu nekretninu
Poznato je da stanovništvo srednje i istočne Europe u velikoj mjeri živi u vlastitim nekretninama. Vodeća je Rumunjska gdje više od 90 posto stanovnika živi u vlastitoj nekretnini, koja nije opterećena hipotekom.
Odmah iza je Hrvatska, gdje više od 80 posto stanovnika ima vlastitu nekretninu. Tu nisu uračunate nekretnine za koje se kredit još otplaćuje. Nešto manje od 10 posto stanovnika Hrvatske živi u vlastitoj nekretnini, koju još uvijek otplaćuje, a jednak je i postotak najmoprimaca – onih koji žive u unajmljenoj nekretnini.
S druge strane, na razini Europske unije, nešto više od 40 posto stanovnika ima vlastitu nekretninu, oko 25 posto otplaćuje stambeni kredit, dok su ostali u najmu.
Oko 60 posto zgrada u Hrvatskoj izgrađeno je do 1989. godine
Jedan od zanimljivih podataka koji se može pronaći u analizi Erstea je i starost zgrada za stanovanje. U Hrvatskoj ih je oko 60 posto izgrađeno prije 1989. godine, znači još u Jugoslaviji. Oko 30 posto zgrada izgrađeno je između 1990. i 2009. godine, dok ih je oko 10 posto izgrađeno nakon 2010. godine.
Doduše, slične slično je i u drugim zemljama. U Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Sloveniji preko 70 posto stambenih objekata izgrađeno je do 1989. godine, a jednake brojke imaju i neke zapadnoeuropske zemlje, poput Austrije i Njemačke, gdje je gotovo 80 posto zgrada izgrađeno u tom razdoblju.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa