Hrvatska
Što nas čeka u budućnosti? DHMZ: Hrvatska se zagrijava brže od ostatka svijeta

Grmljavinsko nevrijeme koje je u srijedu pogodilo kontinentalnu Hrvatsku, na svom putu od zapada prema istoku zemlje uzrokovalo je ogromne materijalne štete te, na žalost, i gubitak ljudskih života. DHMZ je objavio da su nakon nevremena preplavljeni pitanjima kako je nastalo, koliko je ono uobičajeno za našu zemlju te hoće li takvih nevremena biti sve više u budućnosti.
U jučerašnjem priopćenju su odgovorili na zadnja dva pitanja.
Klimatološka analiza nevremena
Prema preliminarnim podacima automatskih meteoroloških postaja, na putanji grmljavinske oluje najintenzivnija oborina zabilježena je na području Zagreba gdje je u pola sata (od 16.00 do 16.30) zabilježeno 34,6 mm (Tablica 1).
Takva količina oborine prema procjeni ekstrema može se očekivati prosječno jednom u 16 godina. Srednji 30-minutni godišnji maksimum na postaji Zagreb-Maksimir iznosi 20,5 mm, a u razdoblju od 1961. najveća 30-minuta količina oborine izmjerena je u kolovozu 1989. i iznosila je 45,0 mm. Na kraćoj skali 10-minutni maksimum iznosio je 22,5 mm koji se, prema procjeni ekstrema, može očekivati prosječno jednom u gotovo 50 godina. Možemo zaključiti kako je ovo ekstreman događaj na području Zagreba.
Na ostalim postajama zabilježene 10-minutne do 60-minutne vrijednosti bile su uglavnom u granicama prosječnih vrijednosti godišnjih maksimuma i mogu se očekivati u prosjeku svake jedne do dvije godine. U Tablici 1. navedeni u podaci i za postaju Slavonski Brod.
Treba napomenuti da je ovdje analiza provedena prema podacima s postaja, a za širu i realniju sliku oborinskog događaja bit će provedena dodatna analiza koja će uključivati i radarske podatke. Na postaji Gradište je došlo do prekida rada automatskog mjernog uređaja uslijed olujnog vjetra i nestanka električnog napajanja. Stoga u ovom trenutku nije bilo moguće pripremiti analizu prema dostupnim mjerenim podacima.

Analiza vjetra
Iako zabilježena količina oborine ne predstavlja izniman događaj, njen kratkotrajni intenzitet u kombinaciji s olujnim vjetrom uzrokovao je ogromnu materijalnu i ljudsku štetu. Stoga je potrebno analizirati i vjetar koji je obilježio ovo nevrijeme te kako se zabilježene vrijednosti uklapaju u vjetroklimu pogođenog područja.
Vjetrovne prilike nekog područja određene su geografskim položajem, orografijom, razdiobom baričkih sustava opće cirkulacije, dobom dana i godine i dr.
Šire područje grada Zagreba nalazi se cijele godine u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina. Vjetrovne prilike u Zagrebu karakterizira u prosjeku relativno slab vjetar, osobito u jesen i ljeti kad dominiraju bezgradijentna polja tlaka zraka, dok su najveće srednje mjesečne brzine zabilježene u kasnu zimu i proljeće.
Hladno doba godine od studenog do ožujka karakteriziraju česte ciklonalne aktivnosti i prolasci hladnih fronti praćeni jakim vjetrom. Na strujanje u području grada Zagreba utječe i Medvednica. Osim što sama planinska prepreka modificira smjer i brzinu strujanja koje prevladava nad širim Zagrebačkim područjem, termički gradijenti u sinoptički mirnim i statički stabilnim situacijama podržavaju stvaranje lokalnog vjetra obronka.
Najučestaliji smjerovi vjetra su N i NE, kao što se može vidjeti na ruži brzine vjetra (Slika 1.), no s vrlo različitim srednjim brzinama vjetra. Osim sjevernog smjera jačinom se ističe i jugozapadni smjer vjetra, koji je dominantan smjer vjetra na prednjoj strani ciklonalnih poremećaja na kontinentalnim postajama (na moru tada prevladava jugo).

Iako su strujanja u prosjeku slaba, ljeti se povremeno razvije konvektivna naoblaka, koja, uz pljusak kiše, može biti praćena i jakim vjetrom. Zato se ponekad ljeti bilježe maksimalne godišnje vrijednosti brzine vjetra, pri čemu se brzina vjetra opisuje prosjekom unutar 10-minutnog intervala.
Pritom te maksimalne vrijednosti brzine vjetra znatno premašuju prosječne mjesečne ili godišnje vrijednosti te odražavaju promjenjivost vjetra u Zagrebačkoj regiji uzrokovanu prolaskom ciklona i fronti te grmljavinskih nevremena. Nadalje, maksimalni udari vjetra, odnosno maksimalna sekundna brzina vjetra, više su nego dvostrukog iznosa od maksimalne brzine vjetra.
S obzirom na to da su područja olujnih udara u grmljavinskim olujama izrazito malih horizontalnih dimenzija, očekivana je veća godišnja i lokalna promjenjivost nego što je to zabilježeno za srednje mjesečne brzine vjetra i za maksimume brzine vjetra.
Smjer maksimalnih udara (maksimalnih trenutnih brzina) vjetra je često iz zapadnih smjerova (Slika 1.), što je u skladu s putanjama jakih grmljavinskih oluja nad kontinentalnom Hrvatskom. Takav smjer je zabilježen i tijekom analiziranog olujnog nevremena.

Analizom na 12-godišnjem nizu podataka (2002. – 2017.) izmjerenih na lokaciji automatske postaje Zagreb-Maksimir, pokazalo se da se na toj lokaciji može očekivati premašivanje (srednje 10-minutne) brzine vjetra od 40,5 km/h u prosjeku jednom u 20 godina, odnosno 42,8 km/h u 100 godišnjem razdoblju.
Maksimalni udari vjetra (maksimalne trenutne brzine vjetra) za koje možemo očekivati da budu premašene u prosjeku jednom u 20 godina su 91,5 km/h, a u prosjeku jednom u 100 godina 97,7 km/h na točno navedenoj lokaciji.
Mjerenja na lokaciji GMP Zagreb-Maksimir pokazuju da je maksimalni udar vjetra 19. srpnja 2023. zabilježen u 15.30 iz smjera sjeverozapada (NW) te je iznosio 91,8 km/h (Slika 2.), što se klasificira kao olujni, na granici orkanskog. Zabilježen je udar vjetra iznosa kakav se na toj lokaciji može u prosjeku očekivati prosječno jednom u dvadesetak godina, što ne znači da se ne može dogoditi i češće.
Procjena se radi lokalno, pa ne opisuje nužno vjerojatnost iste pojave u geografskoj blizini analiziranog područja.
Iz trenutno dostupnih automatskih mjerenja na zagrebačkom području, može se vidjeti da su južnije, na lokacijama Buzin i Zagreb-aerodrom zabilježeni jači udari vjetra nego na lokaciji Zagreb-Maksimir. Na lokaciji Buzin u 15.00 zabilježen je udar vjetra od 100,1 km/h iz smjera zapada (W), dok je na lokaciji Zagreb-aerodrom u 15.10 zabilježen udar vjetra od čak 114,8 km/h iz smjera sjeverozapada.
Treba napomenuti da se u ovom trenutku radi o podacima koji nisu prošli sve stupnjeve kontrole te će se konačan odgovor moći dati tek nakon što se provedu sve analize i kada podaci prođu sve stupnjeve kontrole propisane standardima Svjetske meteorološke organizacije.
Olujni vjetar koji je poharao Zagreb nesvakidašnji je događaj čemu svjedoče i izmjereni godišnji maksimumi udara vjetra za lokaciju GMP Zagreb-Maksimir (Tablica 2.). Najveća dosad zabilježena vrijednost maksimalnog udara vjetra izmjerena je u srpnju 2008. i iznosi 94 km/h, što nadmašuje događaj kojem smo nedavno svjedočili i čije posljedice još osjećamo.
Najjači udar vjetra na GMP Zagreb-Grič iznosi 109 km/h te je izmjeren 28. lipnja 2017., no na potonjoj lokaciji trenutno nisu uspostavljena automatizirana mjerenja zbog modernizacije meteorološke postaje pa se maksimalni iznos ne može usporediti s nedavnim događajem.

Nakon što je uzrokovao kaos na zagrebačkom području, mezoskalni konvektivni sustav premještao se na istok te je, povremeno mijenjajući intenzitet, sličnom žestinom zahvatio još brojne gradove poput Gradišta i Slavonskog Broda.
Dok je na GMP Gradište vjetar srušio stup s osjetnicima brzine i smjera vjetra, pa je došlo do prekida u mjerenjima, na lokaciji GMP Slavonski Brod zabilježeno je u 17.00 čak 118,4 km/h (Slika 2.).
Preliminarni rezultati pokazuju da je moguće da se radi i o apsolutnom maksimumu udara vjetra za ovu lokaciju, što treba dodatno potvrditi kada podaci prođu sve stupnjeve kontrole propisane standardima Svjetske meteorološke organizacije. U razdoblju od 2000. godine do danas, najveći iznos od 109.4 km/h udar vjetra je na lokaciji GMP Slavonski Brod dosegnuo u kolovozu 2020. godine (Tablica 2.).
Što možemo očekivati u budućnosti?
Prema rezultatima opaženih trendova u Hrvatskoj uočeno je zagrijavanje u svim godišnjim dobima, osobito u toplom dijelu godine (proljeće i ljeto). Zagrijavanje se očituje u porastu svih temperaturnih indeksa ekstrema poput broja toplih dana i noći, duljini toplih razdoblja i sl.
Promjene u oborinskom režimu ukazuju na značajno osušenje u ljetnim mjesecima, osobito na Jadranu te jasan porast jesenskih količina oborine u cijeloj zemlji. Ljetni trend smanjenja oborine je popraćen i povećanjem intenziteta satnih i višesatnih godišnjih maksimuma koji se u kontinentalnoj Hrvatskoj uglavnom javljaju u ljetnim mjesecima. Značajnija intenzifikacija oborine od druge polovine prošlog stoljeća uočena je u središnjoj unutrašnjosti i u Istri i to za trajanja oborine od 6 h do 24 h.
Nedavno je u znanstvenoj zajednici definiran set satnih indeksa oborinskih ekstrema koji daju uvid u učestalost i intenzitet kratkotrajnih oborina. Ti indeksi će omogućiti međusobno usporedive analize promjena kratkotrajnih ekstrema koje nisu još detaljno istražene, a trenutno su i u fokusu istraživanja u DHMZ-u.
Hrvatska se, kao i ostale zemlje Sredozemlja zagrijava brže od ostatka svijeta. Očekuje se rast godišnjih i sezonskih temperatura zraka u cijeloj zemlji i u budućnosti. Najveći se porast očekuje ljeti, uz povećan broj dana s visokim dnevnim, ali i noćnim temperaturama, dugotrajnije i intenzivnije toplinske valove.
Najveća promjena u oborinskom režimu očekuje se također ljeti uz manjak oborine u cijeloj Hrvatskoj, a najviše uz obalu Jadrana. U preostalim sezonama oborina može porasti u odnosu na količine koje su zabilježene u razdoblju 1981. – 2010.
Projekcije pokazuju da se očekuje dulji niz uzastopno sušnih dana ljeti te njihovo skraćivanje zimi. Sukladno tome, skratit će se niz kišnih dana ljeti. U svim drugim sezonama, standardni dnevni intenzitet oborine bit će veći, što znači da možemo očekivati izraženije oborine u kratkom razdoblju.
Projekcije maksimalne brzine vjetra na 10 m pokazuju veliku promjenljivost (i nepouzdanost) u signalu klimatske promjene. Na godišnjoj razini, promjene su zanemarive, uglavnom u rasponu od –1 % do 3 % ovisno o dijelu Hrvatske.
Visoke temperature zraka, velika vlažnost i nestabilnost u atmosferi osnovni su preduvjeti za nastanak oluje. Uz promjenu jačine i smjera vjetra po visini dolazi do razvoja olujnog oblaka. Atmosfera je danas zagrijana u odnosu na predindustrijsko razdoblje za 1,1 °C i može sadržavati više vlage.
Svaki stupanj porasta temperature znači 6-7 % više vlage. Ta dodatna vlaga je u produljenim toplim razdobljima (kao što smo imali proteklih dana) izvor za razvoj nestabilnosti i veće količine oborine. U uvjetima dodatnog globalnog zagrijavanja možemo očekivati češće oluje.
Aktivnosti DHMZ-a u prilagodbi na klimatske promjene?
Globalno zatopljenje pridonosi intenzitetu toplinskih valova. Uz zagrijan zrak jače je isparavanje što dodatno može pogoršati sušu. Ekstremno visoke temperature zraka mogu ubrzati smanjenje vlage u tlu te dovesti do pojave naglih suša (engl. flash droughts) koje su sve češće u Europi, kako po učestalosti tako i po rasprostranjenosti. Osušeno tlo i vegetacija imaju veći potencijal za pojavu požara raslinja.
U slučaju intenzivnih kratkotrajnih oborina, suho tlo ima oslabljen kapacitet upijanja i procjeđivanja, zbog čega može doći i do plavljenja. Zbog združenih posljedica suša, toplinskih valova i požara u tijeku je EU strukturni projekt Clim4Cast kojim će se istražiti njihove posljedice u kontekstu klimatskih promjena te razviti prognostički alati za njihovo prognoziranje i izraditi prijedlog akcijskog plana za postupanje u sedam zemalja Europe, uključujući i Hrvatsku za koju je DHMZ jedan od partnera.
Osim suša i toplinskih valova, opaženo je da se sve više javljaju združeni događaji različitih ekstrema, poput intenzivne oborine i jakog vjetra, čiji se uzroci i klimatologija tek trebaju istražiti na području Hrvatske. Tim istraživanjima svakako će doprinijeti podaci modernizirane mreže meteoroloških radara.
Klimatolozi DHMZ-a aktivno sudjeluju u znanstvenim projektima (Clim4Cast, CARE, CroClimGoGreen, SWALDRIC, UKV, DriDanube, Adriadapt, RESPONSe, npr.) u sklopu kojih rade na istraživanju klimatskih promjena i njihovom utjecaju na svakodnevni život u svim njegovim segmentima. Rezultate prezentiraju znanstvenoj zajednici i javnosti čime pridonose boljem razumijevanju teme, ali i donositeljima odluka za strateška planiranja.
Kontinuirano ulaganje u mjerne sustave pomaže nam pratiti, zabilježiti i proučiti vremenske prilike. Isto tako, provode se brojna istraživanja i edukacije, što rezultira poboljšanjem prognoze koje DHMZ izdaje, a zbog klimatskih promjena redovito se ažuriraju klimatološke podloge.
Iskustvo i znanje prognostičara DHMZ-a su izrazito bitni, a kontinuiranim usavršavanjem računalne prognoze prognostičkim sustavom ALADIN u mogućnosti smo ranije i točnije predvidjeti vremenske uvjete. Vrijeme ne možemo zauzdati, ali se na njega možemo pripremiti. DHMZ kroz modernizaciju, unaprjeđenje svojih produkata te sudjelovanjem u nizu znanstvenih projekata doprinosi što boljoj zaštiti i sigurnosti naših građana sada i u budućnosti.
Hrvatska
Izašao prijedlog kalendara za sljedeću školsku godinu: Stiže velika promjena s praznicima!

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika.
Školska godina 2025./2026. vjerojatno će donijeti značajne promjene kad je riječ o školskom kalendaru odnosno praznicima. Naime, kako je objavljeno u e-Savjetovanju, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika, koje zapravo podsjeća na stanje kakvo je bilo prijašnjih godina.
Tako je u javnoj raspravi ministarstvo predložilo da više nema kratkih jesenskih niti drugog dijela zimskih praznika te bi se oni provodili u jednom dijelu.
Prema prijedlogu nastavna godina počinje 8. rujna 2025., a završava 12. lipnja, odnosno 22. svibnja 2026. godine za maturante. Pvo polugodište bi trajalo od 8. rujna do 23. prosinca 2025. godine, a drugo od 12. siječnja do 12. lipnja 2026. godine, odnosno za maturante do 22. svibnja, piše Dnevnik.hr.
Praznici u 2025./2026. bili bi u sljedećim terminima:
– zimski praznici počinju 24. prosinca 2025. godine i traju do 9. siječnja 2026. godine, a nastava počinje 12. siječnja 2026. godine.
– proljetni praznici počinju 30. ožujka 2026. godine i završavaju 6. travnja 2026. godine, a nastava počinje 7. travnja 2026. godine.
– ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine.
Zadnji dan nastave bi bio u petak 12. lipnja, a službeno ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine, osim za učenike koji imaju razredni ispit ili dopunsku nastavu, završni rad ili ispite državne mature, kao i za strukovnjake koji su na praksi.
Javno savjetovanje oko školskog kalendara za 2025./2026. možete pogledati OVDJE.
Državni praznici tijekom školske godine 2025./2026.
1. studenog (subota) – Svi sveti
18. studenog (utorak) – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
25. prosinca (četvrtak) – Božić
26. prosinca (petak) – Sveti Stjepan
1. siječnja (četvrtak) – Nova godina
6. siječnja (utorak) – Sveta tri kralja
5. travnja (nedjelja) – Uskrs
6. travnja (ponedjeljak) – Uskrsni ponedjeljak
1. svibnja (petak) – Praznik rada
30. svibnja (subota) – Dan državnosti
4. lipnja (četvrtak) – Tijelovo
Hrvatska
Stiže hladna fronta, znatno će zahladnjeti, evo gdje je moguć snijeg

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno vedro je jutros duž obale, dok je u unutrašnjosti uglavnom oblačno, lokalno ima i slabe kiše prema istoku zemlje.
Slaba oborina moguća je i u nastavku četvrtka lokalno u unutrašnjosti, i to češće prema istoku i u Gorskoj Hrvatskoj. Prolazni pljusak moguć je i na krajnjem jugu Jadrana. Bura će puhati još u prvom dijelu dana, pojačano na udare pod Velebitom, dok će poslijepodne okretati na sjeverozapadnjak.
Posve stabilno neće biti niti tijekom petka. Lokalno slaba oborina naizglednija je u Gorskoj Hrvatskoj i na području Dalmacije.
Subota će većim dijelom biti pretežno suha, no navečer će nailaskom hladne fronte sa sjevera stići jače naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Kako će temperature padati, kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg, prije svega u gorju, u noći na nedjelju i tijekom nedjelje.
Koja pahulja tek je prolazno moguća u nižim predjelima.
Opet će ojačati sjeverni vjetar koji će prolazno na udare biti i jak, moguće i olujan. Osjetno će zahladnjeti, temperature će u unutrašnjosti pasti lokalno za više od 10 stupnjeva.
Zahladnjet će i na moru gdje će zapuhati jaka i olujna bura, što će rezultirati i problemima u prometu.
Hrvatska
Kreće se u snimanje cijele Hrvatske, evo o čemu se radi

Do 2034. godine cijelo područje Hrvatske bit će obuhvaćeno aerofotogrametrijskim snimanjem i zračnim snimanjem LIDAR-om te izrađene službene državne karte Hrvatske, proizlazi iz prijedloga programa službene državne kartografije o kojem je Hrvatski sabor raspravljao u srijedu.
Prijedlog višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje od 2025. do 2034., koji su zastupnici jednoglasno podržali, ima za cilj osiguravanje pouzdanih, točnih i ažurnih topografskih podataka za cijelo područje Hrvatske i izradu službenih državnih karata mjerila: 1:25 000, 1:50 000, 1:100 000, 1:250 000.
Provedbom aktivnosti iz programa, građanima, javnom i privatnom sektoru osigurat će se ažurirani geoprostorni podaci Hrvatske koji su ključni za prostorno planiranje, upravljanje prostorom, krizne situacije, zaštitu prirode i okoliša te održivi razvoj, kazala je državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš.
Nositelj programa je Državna geodetska uprava, a potrebna sredstva za provedbu programa iznose 36,8 milijuna eura s PDV-om, pri čemu će se iz državnog proračuna osigurati 28,5 milijuna eura, a 8,3 milijuna eura iz drugih izvora financiranja.
Očekujemo financiranje iz europskih fondova, a snimanje LIDER-om financirat će se zajmom Svjetske banke, pojasnila je Magaš na upit Marije Lugarić (SDP) što se misli pod drugi izvori financiranja.
Ante Babić (HDZ) posebno je istaknuo važnost kvalitetnih i ažurnih karata za učinkovitu reakciju u kriznim situacijama kao što su poplave i potresi, a Predrag Štromar (HNS) pohvalio omogućavanje distribucije podataka putem mrežnih usluga odnosno pristup podacima u stvarnom vremenu.
-
magazin4 dana prije
FOTOGALERIJA / Hotel Pinija predstavio novi Congress & Event Center Zadar
-
magazin4 dana prije
“PROLJETNO BUĐENJE” / Veliki popust u zadarskom E-shape centru. Evo detalja…
-
magazin6 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
MORATE U KUPOVINU? / Danas rade sljedeći marketi u Zadru…