Connect with us

Hrvatska

Uskoro dolazi novi sustav plaćanja autocesta: Ovo je sve što trebate znati

Objavljeno

-

Naplatne kućice bi uskoro mogle postati prošlost, a zamijenit će ih potpuno novi model kakav trenutno ne postoji niti u jednoj drugoj europskoj zemlji. To otvara brojna pitanja kod mnogih vozača.

Zbog ulaska u Schengen ovoga ljeta nismo morali slušati vijesti o gužvama na zapadnim i sjevernim granicama, no zato smo imali prilike slušati o gužvama na našim autocestama zbog najezde što stranih, što domaćih turista.

Hrvatske autoceste (HAC) se često hvale rekordnim brojem automobila koji su prošli kroz njihove naplatne kućice. Tako su i nedavno objavili da je tijekom proteklog vikenda, od 25. do 27. kolovoza, na autocestama zabilježen promet od 937.584 vozila, a naplaćena je cestarina u iznosu od 6,37 milijuna eura bez PDV-a.

Navode kako je riječ o još jednom rastu jer je u usporedivom vikendu prošle godine zabilježen je promet od 847.338 vozila, a naplaćena cestarina u iznosu od 5,92 milijuna eura bez PDV-a, tako da je promet vozila ovoga vikenda bio veći za 11 posto, dok je iznos naplaćene cestarine veći za 8 posto, priopćio je HAC.

Potpuno novi model naplate

I taj vikend nije izuzetak jer je od 01. 01. do 27. kolovoza ove godine na svim autocestama u nadležnosti HAC-a zabilježen je promet od 47.623.078 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 299.898.498 eura bez PDV-a. Drugim riječima, ove godine promet vozila veći je za 11 posto dok je iznos naplaćene cestarine veći za 9 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Drugim riječima, promet na naplatnim kućicama raste iz godine u godinu, li i gužve. Osim toga one i koštaju. Bivši ministar gospodarstva Radimir Čačić rekao je gostujući u Novom danu, da HAC mjesečno troši 1,7 milijuna eura na rad kućica.

Stoga se Hrvatska odlučila na novi model koji bi u potpunosti ukinuo naplatne kućice. Znamo da postoje dva modela naplate cestarina, a to su naplatne kućice gdje se naplaćuje prijeđena udaljenost i vinjete gdje se naplaćuje vrijeme korištenja ceste. No Vlada se odlučila za treći, potpuno novi model.

“HAC 30 posto prihoda troši na zaposlenike koji sjede u kućicama, tražio se model, sredstva za financiranje… Izabrali su model koji nema nitko u Europi – naplata u digitalnoj formi e-vinjeta, ali ne za vremensko razdoblje nego za prijeđeni kilometar”, rekao je za N1 još jedan bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić.

Kada stiže novi sustav?

Kako su nam objasnili iz HAC-a, u tijeku je postupak pregleda i ocjene ponuda dobivenih u otvorenom postupku javne nabave novog sustava elektroničke naplate cestarine.

O točnim rokovima će se više tek nakon sklapanja ugovora s odabranim ponuditeljem, s time da je vrijeme trajanja radova 24 mjeseca od uvođenja odabranog ponuditelja u posao. Znači da novi sustav ne treba očekivati prije 2025. godine.

Koliko će i hoće li uopće novi sustav donijeti veće prihode od autocesta teško je reći jer oni ovise o broju vozila i cijeni same cestarine. No ono što se zna jest da po uvođenju novog sustava prestaje potreba za naplatnim kućicama. Kako su potvrdili iz HAC-a, one će biti sukcesivno uklanjane kako bi se u potpunosti postigla što veća protočnost prometa.

Drugim riječima, novi bi model trebao omogućiti prolazak 3.000 vozila po satu, dok naplatne kućice imaju protok od tek 200 vozila, ako se radi o blagajni, odnosno 350 ako se radi o automatu za naplatu. Kada znamo da je riječ o sustavu koji dopušta prolazak naplatne točke pri brzini do maksimalnih 130 km/h onda je jasno zašto bi fluktuacija prometa trebala biti puno brža.

Koliko će koštati novi sustav?

S obzirom na to da postupak javne nabave još traje ne možemo precizno reći koliko će koštati implementacija sustava. Znamo da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 2019. procijenilo da će investicija koštati do 570 milijuna kuna, odnosno nešto iznad 75 milijuna eura.

Ponude koje su pristigle kreću se od 80 do 220 milijuna eura, tako da već sada možemo zaključiti da će investicija biti skuplja od predviđenog. Tomu treba pribrojiti i cijenu uklanjanja naplatnih kućica za koje je Ministarstvo 2019. procijenilo da će koštati oko 150 milijuna kuna (20 milijuna eura), ali ta je cifra, ako pridodamo inflaciju, danas vjerojatno znatno viša.

“Radnici koji sada rade na naplati cestarine će i dalje ostati na poslu. Dobar dio njih, oko 300 osoba, u sljedeće dvije godine stječe uvjet za mirovinu i oni će otići van s otpremninom. Na kraju će po projekcijama i faliti radnika”, rekao nam je predsjednik Nezavisnog cesarskog sindikata u HAC-u, Anđelko Kasunić.

Iz Ministarstva su također 2019. naglasili da bi za održavanje takvog sustava trebalo godišnje koštati 55 milijuna kn (7,3 milijuna eura) za prve godine, a nakon što bio dio korisnika prešao na ENC uređaje, oko 45 milijuna kuna (6 milijuna eura).

Kako će sustav funkcionirati za vozače?

U ovom trenutku znamo da se radi o naplati cestarine u slobodnom protoku vozila, dakle bez rampi, blagajnika i naplatnih kućica. Cijeli sustav se temelji na tehnologiji automatskog prepoznavanja registarskih pločica.

Riječ je o sustavu ALPR (Automatsko prepoznavanje registarskih pločica), a sličan koriste i Mađarska i Slovenija jer su nove digitalne vinjete vezane za registraciju vozila.

I sada imamo elektronski sustav vidu elektronske naplate cestarine (ENC), ali to ipak nije sustav bez rampi i zaustavljanja pa se stoga odustalo od njegove nadogradnje.

Korisnicima će biti omogućeno da se u sustav naplate cestarine prijave online, na samoj autocesti, u prodajnim uredima HAC-a i koncesionara te na prodajnim mjestima trećih osoba s kojima će HAC sklopiti ugovor, a to će vjerojatno biti benzinske postaje.

Drugim riječima, prije ulaska na autocestu morat ćete se prijaviti, ili putem interneta, ili na prodajnim mjestima, automatima na frekventnim lokacijama (npr. granični prijelazi) ili preko pozivnog centra (autorizacijom kreditne kartice). To bi pak gužve s naplatnih kućica moglo preseliti na te navedene punktove, ali sličan problem imali bismo i s vinjetama.

Znači li to da novi sustav u potpunosti ukida gotovinsko plaćanje?

Izravno gotovinsko plaćanje na autocesti više neće biti moguće jer nema zaustavljanja prometa, no to ne znači da korisnici npr. nadoplatu ENC-a na prodajnim mjestima Hrvatskih autocesta d.o.o. ili benzinskim postajama neće kao i do sada moći plaćati gotovinom, pojašnjavaju u HAC-u.

Što u slučaju prolaska bez plaćanja?

Dok će neki u novom sustavu tražiti rupu kako bi se mogli švercati, postoje i oni koji će se zateći na autocesti bez da su ju platili iz čistog ne znanja (li ne čitanja znakova).

Kako su nam objasnili u HAC-u, to će biti kažnjivo, a koliko će iznositi kazna još se ne zna jer zakon je tek u pripremi.

“Po uzoru na bilo koju drugu zemlju koja je uvela sličan sustav naplate, izbjegavanje plaćanja cestarine će se sankcionirati sukladno odredbama novog Zakona o naplati cestarine, koji je u pripremi”, odgovorili su nam.

Neplatiše će sustav sam prepoznati putem portala na lokacijama sadašnjih naplatnih postaja, a njihov točan broj i razmještaj definirat će se u drugoj fazi projekta.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu