Connect with us

Hrvatska

ZADARSKA ŽUPANIJA 4. U ZEMLJI / Hrvatski turizam u prvih osam mjeseci ostvario rast od 8 posto u dolascima!

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja kolovoza, odnosno tijekom prvih osam mjeseci ostvareno je 16,2 milijuna dolazaka i 88,5 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 8 posto u dolascima i 2 posto u noćenjima, dok navedeno u odnosu na 2019. predstavlja izjednačenje rezultata.

„Turistički promet ostvaren u samoj špici sezone, odnosno u srpnju te sada u kolovozu potvrđuje uočene trendove prema kojima naši gosti ostvaruju više dolazaka u našim destinacijama, ali se pritom zadržavaju nešto kraće. Ovakva dinamika prometa je i logična ako znamo da su tijekom prošle godine globalna putovanja i dalje bila najintenzivnija u glavnim ljetnim mjesecima, dok je ovo prva godina nakon pandemije u kojoj ne postoje restrikcije i ograničenja u putovanjima te prva godina u kojoj se u potpunosti vratila sva naša konkurencija. Kada na sve to dodamo utjecaj globalne inflacije te i dalje prisutni sukob u Ukrajini, možemo zaključiti kako je Hrvatska unatoč svim okolnostima ostvarila odličan rezultat, kojeg ćemo dodatno učvrstiti u nadolazećem razdoblju posezone za koju su promotivne aktivnosti u tijeku i za koju imamo jako dobre najave“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Gledano po županijama, tijekom prvih osam mjeseci najviše dolazaka i noćenja ostvareno je u Istri (4 milijuna dolazaka što je +4% i preko 25 milijuna noćenja što je +2% u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (3 milijuna dolazaka što je +9% i 16,4 milijuna noćenja što je +2% u odnosu na 2022.), Kvarneru (2,6 milijuna dolazaka što je +3% i 15,4 milijuna noćenja što je izjednačenje u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (1,7 milijuna dolazaka što je +5% i 13 milijuna noćenja što je +2% u odnosu na 2022.), Dubrovačko-neretvanskoj (1,6 milijuna dolazaka što je +18% i 6,7 milijuna noćenja što je +7% u odnosu na 2022.), Šibensko-kninskoj (855 tisuća dolazaka što je +1% i 5,5 milijuna noćenja što je -3% u odnosu na 2022.) te Ličko-senjskoj županiji (626 tisuća dolazaka što je +11% i 2,9 milijuna noćenja što je +2% u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,6 milijuna noćenja što je 15% više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 1,9 milijuna noćenja što je 14% više nego lani.   

„Veseli nas što se i kroz ljetno razdoblje nastavio pozitivan trend turističkih rezultata. Nakon najbolje predsezone u povijesti hrvatskog turizma, s velikim optimizmom ulazimo i u razdoblje posezone, za koju su najave izvrsne. Kontinentalne županije bilježe i bolje rezultate nego 2019. i 2022. godine, što je važno, jer ukazuje na činjenicu da uistinu imamo potencijala za razvoj turizma u cijeloj Hrvatskoj. Ovi rezultati potvrda su da je moguće postići regionalno uravnoteženiji i cjelogodišnji turizam, što je jedan od preduvjeta kako bi hrvatski turizam ostao konkurentan i u budućnosti. Upravo zato moramo nastaviti raditi na kvaliteti i fokusirati se na cjelogodišnju ponudu. Vjerujem kako ćemo s novim investicijskim ciklusom kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Višegodišnji financijski okvir, kao i državni proračun, dodatno osnažiti našu turističku ponudu te pridonijeti ostvarenju naših strateških ciljeva“, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta. 

Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih osam mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Umagu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih osam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (18,8 milijuna noćenja), Hrvatske (10,6 milijuna noćenja), Slovenije (9 milijuna noćenja), Austrije (6,6 milijuna noćenja), Poljske (5,7 milijuna noćenja).  

U kolovozu ostvareno 4,6 milijuna dolazaka i 31,5 milijuna noćenja

Trend s više turističkih dolazaka, ali s kraćim boravcima u destinacijama potvrđen je i tijekom kolovoza u kojem je u Hrvatskoj, prema podacima sustava eVisitor, ukupno ostvareno 4,6 milijuna dolazaka i 31,5 milijuna noćenja,što u odnosu na lani predstavlja rast od 1 posto u dolascima i zaostatak od 2 posto u noćenjima.

Pritom je u kolovozu u jadranskim županijama ostvareno 4,3 milijuna dolazaka i 30,8 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja izjednačenje rezultata u dolascima i zaostatak od 2 posto u noćenjima, u Zagrebu je pritom ostvareno 154 tisuće dolazaka (+9% u odnosu na lani) i 275 tisuća noćenja (+5% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 195 tisuća dolazaka (+4% u odnosu na lani) i 452 tisuće noćenja (+6% u odnosu na lani).

Najviše noćenja u kolovozu ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (7,3 milijuna noćenja), Hrvatske (3,8 milijuna noćenja), Slovenije (2,9 milijuna noćenja), Poljske (2,1 milijun noćenja), Austrije (2 milijuna noćenja) te Italije (2 milijuna noćenja), a gledano prema destinacijama najviše je noćenja u kolovozu ostvareno u Rovinju, Viru, Medulinu, Umagu, Poreču, Dubrovniku, Splitu i Crikvenici.

 

Hrvatska

PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme čeka idući tjedan? Samo u jednom dijelu Hrvatske bez magle i oblaka

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Na rubu smo anticiklone i područja povišenog tlaka zraka koje se proteže sa sjeveroistoka, no i dalje smo dovoljno blizu sredozemnim ciklonama i poremećajima, pa će nešto vlage i dalje stizati, ponajprije prema jugu zemlje.

U unutrašnjosti će jutro donijeti manje oblaka, ali će u nizinama ponovno biti prisutni niski slojevi naoblake i magla, mjestimice i vrlo gusta – osobito u Lici i Posavini. Na sjevernom Jadranu prevladavat će sunčano uz slab do umjeren burin, dok će južnije puhati istočni vjetar, mjestimice pojačan. U Dalmaciji promjenjivo, s više oblaka na krajnjem jugu, gdje su izgledni povremeni pljuskovi te jugo.

Tijekom dana, posebice u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, magla će se djelomično izdignuti u niske oblake, a potom bi se mogla i razići, uz više sunčanih razdoblja i pokoji sat vedrine. Ondje gdje se magla razbije, temperatura će porasti do oko 12 °C.

Bura podno Velebita

U Slavoniji, Baranji i Srijemu očekuju se češći sunčani periodi, uz tek ponegdje zaostalu nisku naoblaku. Bit će suho i mirno, a dnevna temperatura do 12 ili 13 °C.

Na sjeveru Dalmacije prevladavat će sunčano, dok će jug ostati pod oblacima uz povremenu kišu, a na otvorenom moru moguć je i koji neverin. Puhat će slab do umjeren istočnjak i bura, a temperatura zraka bit će između 17 i 19 °C.

Na sjevernom Jadranu pretežno sunčano, ponegdje i vedro. Sunce će se nakratko pokazati i u gorju. Bura će oslabjeti i okrenuti na tramontanu, ali bi navečer ponovno mogla jačati, ponajviše podno Velebita. Uz slabiji vjetar bit će nešto ugodnije, s najvišom temperaturom oko 17 °C, a u gorju oko 10 °C, prenosi Net.hr.

U unutrašnjosti će vrijeme ostati stabilno i mirno, što znači čestu pojavu magle i niskih oblaka ujutro, koji bi se ponegdje mogli zadržati i veći dio dana, osobito do petka. Bit će uglavnom suho, uz mogućnost slabih oborina ili rosulje samo u prvom dijelu ponedjeljka na istoku zemlje. Temperatura bez većih promjena – u područjima s dugotrajnom maglom hladnije i uz slab dnevni raspon.

Na Jadranu će u ponedjeljak ujutro još biti oblačnije na jugu, uz kišu i pljuskove, no potom slijedi razvedravanje. Ostatak tjedna donosi stabilnije, sunčanije i svježije vrijeme. Na sjeveru se od srijede očekuju niski oblaci i magla, lokalno i slabija rosulja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ne kupujte lažne lijekove! “U ljekarnama ih sigurno nema, a na crno se najviše kupuje jedna vrsta”

Objavljeno

-

By

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) nedavno je objavila da im se često obraćaju potrošači koji putem interneta naručuju lijekove u vrijednosti od 100 i više eura, a koji vrlo često uopće ne budu isporučeni ili se pokažu neodgovarajućima za zdravstvene probleme koje imaju.

“Ovim putem upozoravamo potrošače, da ne kupuju medicinske lijekove i pripravke putem interneta. Prodaja lijekova sumnjive kakvoće preko interneta opasna je za zdravlje, a lažni lijekovi reklamiraju se za liječenje niza bolesti”, stoji u objavi HUZP-a.

Također, u neformalnim razgovorima s nekoliko djelatnika ljekarni doznali smo da ih povremeno (“… u zadnje vrijeme često”, rekla nam je jedna ljekarnica) zovu pacijenti raspitujući se imaju li lijekove koji inače nisu odobreni u Republici Hrvatskoj, a za koje su, kažu, vidjeli reklame na internetu.

Opasni lijekovi s crnog tržišta

HALMED-u (Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode) kažu nam da u Hrvatskoj do sada nije zabilježena pojava krivotvorenih lijekova u ovlaštenim lancima opskrbe, odnosno u legalnoj distribucijskoj mreži koju čine javne i privatne ljekarne, bolničke ljekarne, veleprodaje lijekova i specijalizirane prodavaonice za promet na malo lijekovima.

A što se tiče crnog tržišta koje obuhvaća ilegalni uvoz, neovlaštena prodajna mjesta, oglasnike, elektroničku poštu i slično, kažu kako su zabilježeni lijekovi neodgovarajuće kakvoće i krivotvorine.

“Kupnja lijekova na crnom tržištu može biti jako opasna za pacijente jer je u većini slučajeva podrijetlo tih lijekova nepoznato, a njihova kakvoća upitna te je vrlo često riječ o krivotvorenim lijekovima koji mogu ozbiljno ugroziti zdravlje pacijenata”, rekli su nam u HALMED-u.

U pozadini stoji organizirani kriminal

Krivotvoreni lijekovi, napominju, u cilju prijevare su krivo označeni s obzirom na identitet i/ili podrijetlo, a mogu sadržavati ispravne ili krive sastojke, biti bez djelatnih tvari ili sadržavati pogrešne količine djelatnih tvari te biti u krivome ili krivotvorenom pakiranju. Krivotvoren može biti izvorni (inovativan) i istovrsni (generički) lijek. Iza krivotvorenih lijekova u pravilu stoji mreža organiziranog kriminala, isključivo zbog zarade.

Iz HALMED-a upućuju na podatke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koji kažu kako se u razvijenim zemljama najviše krivotvore lijekovi za poboljšanje stila života poput lijekova za liječenje erektilne disfunkcije, lijekova za liječenje pretilosti, intelektualnih stimulansa, kortikosteroida, antihistaminika i sličnih, dok u zemljama u razvoju ima najviše krivotvorina među lijekovima za liječenje po život opasnih bolesti – antibiotika, onkoloških lijekova, analgetika, kardiovaskularnih lijekova, antivirotika, antimalarika i sličnih.

U HALMED-u upozoravaju da su krivotvorenju posebno podložni onkološki lijekovi, uglavnom zbog svoje visoke cijene, te ih pacijenti ne bi smjeli nabavljati na neprovjerenim mjestima.

Zarada veća i od prodaje droge

Prisutnost krivotvorenih lijekova posljednjih je godina u porastu u cijelom svijetu, a trgovina njima danas čini čak 10 posto ukupne globalne trgovine lijekovima, uglavnom u Africi i Aziji. Neki pokazatelji govore da zarada od krivotvorenih lijekova višestruko premašuje čak i zaradu od prodaje droge.

Zbog svega toga, kažu u HALMED-u, veća je i budnost odgovornih institucija, od policije i carine do regulatornih tijela za lijekove pa svake godine raste i broj zaplijenjenih lijekova te zatvorenih internetskih stranica putem kojih su bili prodavani.

Lani je, primjerice, u Interpolovoj akciji Pangea XVII u koju je bilo uključeno 90 zemalja, uhićeno čak 769 osoba te su razbijene 123 kriminalne skupine diljem svijeta, a zaplijenjeno je čak 50,4 milijuna doza ilegalnih lijekova u vrijednosti od 65 milijuna američkih dolara.

Laktoza umjesto djelatne tvari

Krivotvoreni lijekovi mogu sadržavati potpuno pogrešne sastojke ili prave sastojke u neodgovarajućim količinama, a često uopće i ne sadrže djelatnu tvar nego, primjerice, samo laktozu pa nemaju nikakav terapijski učinak.

“Pacijent je uvjeren da uzima terapiju, a zapravo se uopće ne liječi i njegova bolest može napredovati te čak dovesti i do smrtnog ishoda”, upozoravaju iz HALMED-a.

Podsjećaju na strašne slučajeve od 1990. do 1998. godine kada je u Nigeriji, Indiji i na Haitiju umrlo oko 190 djece zbog krivotvorenih sirupa za kašalj u kojima se umjesto pomoćne tvari propilenglikola nalazio antifriz dietilenglikol.

U zapadnim zemljama sve je više primjera i krivotvorenih biljnih lijekova te dodataka prehrani jer su ti proizvodi znatno dostupniji stanovništvu, a oni koji ih koriste često vjeruju da su sigurniji i zdraviji. U dodatke prehrani najčešće se ilegalno dodaju djelatne tvari za liječenje erektilne disfunkcije i za mršavljenje.

Polovina lijekova na interentu je lažna

Prema nekim procjenama, oko 50 posto lijekova koji se prodaju putem internetskih stranica je krivotvoreno.

“Trgovina lijekovima na daljinu regulirana je Zakonom o lijekovima te je ovim putem predviđena isključivo mogućnost prodaje bezreceptnih lijekova, i to samo putem ovlaštenih e-ljekarni u Republici Hrvatskoj koje nose EU oznaku sigurne ljekarne. Naime, kao jedna od mjera borbe protiv krivotvorenih lijekova, na razini čitave EU uvedena je jedinstvena oznaka sigurne ljekarne, odnosno zajednički logo za sve zakonite online ljekarne pomoću kojeg građani mogu na internetskim stranicama nacionalne agencije za lijekove provjeriti je li pojedina online ljekarna putem koje žele nabavljati lijek doista ovlaštena, odnosno sigurna”, kažu u HALMED-u.

Iako ih zakon dozvoljava, u Hrvatskoj trenutačno nema ovlaštenih internetskih prodajnih mjesta za lijekove, odnosno e-ljekarni. U HALMED-u potvrđuju da do sada nisu zaprimili nijedan zahtjev za izdavanje suglasnosti za obvaljanje djelatnosti prodaje lijekova na daljinu.

No i da e-ljekarne postoje, lijekovi na recept ne smiju se, sukladno Zakonu o lijekovima, naručivati putem interneta.

Najviše lažnih lijekova za impotenciju

To ne znači da neki ne naručuju lijekove putem interneta, ali na crnom tržištu. Od krivotvorenih lijekova koje su djelatnici MUP-a i Carine dosad zalijenili u ilegalnom distribucijskom lancu, najčešće se radilo o krivotvorenim lijekovima za liječenje erektilne disfunkcije porijeklom iz Indije, Kine i Sirije.

“Međutim, s obzirom na to da se krivotvoreni lijekovi često distribuiraju bez ambalaže, samo u vrećicama, ponekad je teško sa sigurnošću odrediti njihovo porijeklo. Krivotvoreni lijekovi putuju najčešće poštom, osobito ako je riječ o manjim količinama, dok se veće količine transportiraju cestovnim, zračnim i morskim putem”, ističu u HALMED-u.

Posumnjaju li građani da koriste krivotvoreni lijek mogu o tome mogu obavijestiti HALMED putem elektroničke pošte na adresu krivotvorine@halmed.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Evo kakvo vrijeme nas čeka kroz cijeli vikend

Objavljeno

-

By

Uz ciklonu će i danas u unutrašnjosti prevladavati oblačno i maglovito vrijeme, dok će na jugu zemlje biti povremene kiše i pljuskova. Samo će sjeverni Jadran ostati uglavnom sunčan.

U kontinentalnim krajevima od jutra pretežno oblačno, s čestom maglom i mjestimičnom rosuljom. Na jugu promjenjivo, uz povremene oborine, dok će prema sjevernom Jadranu prevladavati sunčano vrijeme. Na kopnu će puhati slab vjetar, a uz obalu slaba do umjerena bura, podno Velebita povremeno jaka. Na jugu će i dalje biti umjerenog juga. Temperatura na kopnu između dva i sedam, a na moru od osam do 13 stupnjeva.

Tijekom dana u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj ostaje pretežno oblačno, a ponegdje će se magla zadržavati veći dio dana, uz mogućnost slabe rosulje. Vjetar slab, a temperatura zraka između pet i deset stupnjeva. U Slavoniji, Baranji i Srijemu većinom oblačno, ponegdje uz malo kiše, uz slab vjetar. Temperatura od osam do dvanaest stupnjeva.

Sunčano na Jadranu

U Dalmaciji će vremenske prilike biti podijeljene – sjevernije pretežno sunčano uz buru, a prema jugu promjenjivo, uz kišu i lokalne pljuskove. Do večeri će jugo postupno jačati. Dnevna temperatura između 15 i 19 stupnjeva.

Na sjevernom Jadranu očekuje se najviše sunčanog vremena, uglavnom vedro, dok će u gorskim predjelima prevladavati oblačno. Puhat će umjerena, podno Velebita i jaka bura, uz temperaturu u gorju između sedam i deset, a uz obalu od petnaest do osamnaest stupnjeva, prenosi Net.hr.

U danima koji slijede, u unutrašnjosti će vrijeme biti promjenjivo, s čestom maglom i niskim oblacima, ponegdje i dugotrajnima. Od nedjelje se očekuju i sunčanija razdoblja. Početkom novog tjedna slično – u ponedjeljak je mala mogućnost kiše, ponajprije u istočnim krajevima, a od utorka će danju biti barem djelomice sunčano, dok će ujutro, ponegdje i veći dio prijepodneva, magla biti česta. Temperatura se neće znatno mijenjati – jutra ostaju hladna, a danju svježe.

Na Jadranu će isprva biti promjenjivo, s povremenom kišom i pljuskovima, najviše u Dalmaciji, lokalno i obilnijima. Od utorka se očekuje pretežno sunčano vrijeme duž cijele obale. Puhat će slaba do umjerena bura, podno Velebita povremeno jaka, u Dalmaciji i jugo, koje će zatim slabjeti i okretati na sjeverozapadni vjetar.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu