Hrvatska
Amerikanci o Hrvatskoj: Sve je maleno, hrana je bizarna, a od zahodske mafije imamo traume
Amerikanci koji dolaze u Europu često se suočavaju s kulturološkim šokovima kad moraju skinuti obuću u gostima ili kad shvate da su naručene porcije nekoliko puta manje nego kod kuće.
Studenti koji s drugog kontinenta dolaze na školovanje u Hrvatsku, sezonski radnici ili oni koji se zaustave u Lijepoj Našoj na proputovanju po svijetu po forumima izražavaju čuđenje ili se smiju razlikama – baš kao što i Europljani to čine u obrnutoj situaciji. Neke od najzanimljivijih reakcija Amerikanaca na našu kulturu mogu se pronaći na forumima i turističkim internetskim stranicama.
“U Hrvatskoj se sve vrti oko hrane i pića. Kad dođem nekome u goste, već s vrata pitaju što ću jesti i piti, a uobičajeno je i donijeti kakvu bocu ili neki jestivi poklon. Kruh se jede uz svako jelo, uključujući i krumpir i tjesteninu, što je također zanimljivo. Jedna od najčešćih rečenica koje čujem za stolom je: ‘Uzmi još malo da se ne baci.’ Čudi me da bacanje hrane ovdje nije zakonom zabranjeno”, piše Liam.
“U Americi ljudi voze kilometrima da bi posjetili lokalni park, a ovdje za to vrijeme završim u drugom gradu ili preko granice”, piše P. B. te dodaje kako se iznenadio kako imamo drukčiji pojam o vremenu. Kako je Europa stari kontinent, ovdje je uobičajeno reći da je novi grad star tek 150 godina, dok je preko oceana takvo mjesto pravi starac, piše punkufer.hr.
“Nevjerojatno je kako je u Europi sve malecko u odnosu na Ameriku. Ulice su uske, auti su maleni, baš kao i kuće. Neki ljudi čak žive u obiteljskim kućama koje su podijeljene između različitih vlasnika! Takvo nešto u SAD-u nije tako često”, navodi forumašica.
Neki su pisali o “bizarnoj” hrani u Hrvatskoj.
“Hrana u Hrvatskoj je ukusna, ali se mogu pronaći jela koja su itekako bizarna. Jela koja se pripremaju od želuca krava i svinja, kobasice od svinjske krvi ili puhovi (mala stvorenja slična vjevericama) koji se mogu jesti u nekim dijelovima zemlje nisu za svakoga”, piše Leon.
Pišu i o našim navikama.
“Super mi je kako Dalmatinci razgovaraju. Tako su glasni i temperamentni da mi je trebalo neko vrijeme da shvatim kako se ne svađaju, nego tako normalno razgovaraju o svakodnevnim stvarima. Slično im je pak da se ne smiju toliko kao Amerikanci niti se ne trude biti jako ljubazni prilikom upoznavanja”, komentira Olivia.
“Grozno je koliko ljudi puše. Na svakom koraku može se osjetiti dim, a ponekad je naći kafić u kojem se može disati nemoguća misija. Vidio sam žene koje guraju dječja kolica s cigaretom u ustima, kao i djecu od 12, 13 godina koja gase opuške po cesti”, užasnut je John.
Amerikance ovdje najviše šokiraju javni WC-i koji se plaćaju, kao i “besplatni zahodi na kojima zaposlenici prodaju toaletni papir” te “izvlače novac od turista u nuždi koji nemaju drugu opciju nego ostaviti novčanice ako nemaju kovanice”.
Neki komentiraju da ih “zahodska mafija” ne čudi jer to nije ugodan posao. U zahodskim pričama na forumima podijelili su svoje traume o ženama koje bez srama odlaze na muške toalete, a neki od njih imali su neugodna iskustva kod prijatelja jer odvod nije radio, piše punkufer.hr.
“Radio sam s ljudima iz raznih dijelova Hrvatske i iznenadilo me koliko postoji razlika na tako maloj geografskoj površini: od toga kako govore do samog karaktera, nevjerojatno je koliko su drukčiji”, piše Lucas.
“Imam osjećaj da se Hrvatima nikamo ne žuri. Kave piju satima na terasama, a kašnjenje je uobičajena praksa. Zaposlenici u pošti i na drugim poslovima toga tipa također imaju usporen tempo”, komentira Emma.
Amerikance šokira kako ljudi u Hrvatskoj paze na modu te koliko je lijepih djevojaka po gradu. No mnoge nisu srdačne poput Amerikanki.
Također, neobično im je kako Hrvati ne ostavljaju velike napojnice. “Moj prvi obrok u Zagrebu bili su ćevapčići u malom restoranu s prijateljem iz Hrvatske. Platio sam, ali nisam ostavio veliku napojnicu jer su me upozorili da u Europi nisu toliko velike kao u Americi. Prijatelj je vidio novčanicu koju sam ostavio na stolu, zgrabio je i tutnuo mi je u džep uz riječi kako je to doista previše”, navodi Amerikanac.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa