Papa Franjo je u poruci zahvale vjernicima poslanoj u nedjelju iz rimske bolnice Gemelli, gdje se već više od mjesec dana liječi od obostrane upale pluća napisao da je “oslabljen” i da se “suočava s kušnjom”.

“Suočavam se s kušnjom i pridružujem se tolikoj braći i sestrama koji su u ovome trenutku bolesni i krhki, poput mene. Naša su tijela oslabljena, ali čak ni u ovom slučaju ništa nas ne može spriječiti da volimo, da molimo, da dajemo sebe i da jedni drugima u vjeri budemo sjajni znakovi nade”, napisao je papa u poruci Anđeo Gospodnji koju je objavio Vatikan.

Argentinski Papa (88) još je jednom odao počast medicinskim radnicima. “Kolike geste ljubavi osvjetljavaju sobe, hodnike, klinike, sva ta mjesta na kojima se pružaju najskromnije usluge!”

“Svima vama zahvaljujem na molitvama, a zahvaljujem i onima koji mi pomažu s takvom predanošću“, dodao je, posebno istaknuvši zahvalu djeci koja mole za njega.

Vjernike je pozvao da “mole za mir, osobito u ratom ranjenim zemljama: u mučeničkoj Ukrajini, u Palestini, Izraelu, Libanonu, u Burmi, Sudanu i Demokratskoj Republici Kongu”.

Sveti Otac će ostati u bolnici Gemelli na daljnjem liječenju unatoč tomu što mu se zdravstveno stanje postupno poboljšava, objavio je Vatikan u subotu navečer.

Papa je u tu rimsku bolnicu prevezen 14. veljače zbog bronhitisa koji je postupno prešao u upalu pluća. Upala je zahvatila oba plućna krila.

Premda je njegovo stanje sada “stabilno” i više nije u životnoj opasnosti nastavit će s liječenjem u bolničkoj ustanovi na neodređeno vrijeme, stoji u najnovijem službenom medicinskom biltenu objavljenom u subotu.

Franjo, kojemu je u 21. godini života operativnim zahvatom odstranjen gornji režanj desnoga plućnog krila, pati od respiratornih problema, a posljednjih je godina suočen i s drugim zdravstvenim problemima.

Cijene zlata premašile su u petak prvi puta 3.000 dolara, odražavajući pojačanu potražnju ulagača u razdoblju trgovinskih napetosti i sniženja kamatnih stopa, uz kontinuiranu kupnju središnjih banaka. Na fizičkom je tržištu unca zlata nakon podneva stajala 3.000,39 dolara i bila je skuplja za 0,4 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine. Njezina je cijena tako u petak dosegnula novu najvišu razinu otkada se zlatom trguje na burzi, po trinaesti put samo od početka trgovine.

Na američkom tržištu zlatom se danas u terminskim ugovorima trgovalo po 0,7 posto višoj cijeni, od 3.012,90 dolara.

U četvrtak cijene su na fizičkim i terminskim tržištima porasle oko 1,6 posto budući da su ulagači u strahu od ekonomskih i geopolitičkih previranja pohrlili kupovati sigurnu imovinu.

Američki predsjednik Donald Trump najavio je niz carina kako bi podupro domaću industriju, a ministar trgovine Howard Lutnick rekao je da su u ime zaokreta u ekonomskoj politici spremni riskirati i recesiju. Ministar financija Scott Bessent govorio je o razdoblju “detoksikacije”, a predsjednik Trump kaže da je gospodarstvo “u tranziciji”.

Kanada i EU uzvratili su na američke carine istom mjerom, raspirivši strahovanja ulagača od posustajanja svjetskog gospodarstva.

Ulagači kupuju zlato i zašto što očekuju da će američka središnja banka dodatno sniziti kamatne stope, posebno nakon što su podaci za veljaču pokazali posustajanje inflacije.

Od rujna Fed je snizio kamatne stope za jedan postotni bod, a u siječnju napravili su pauzu. Trgovci očekuju da će nastaviti ciklus ublažavanja monetarne politike u lipnju.

Poticaj su cijenama zlata i pojačane kupovine središnjih banaka za zalihe.

Zlato je lani prema izračunima udruge rudarskih tvrtki WGC poskupjelo više od 28 posto zbog snažne potražnje središnjih banaka i investitora u razdoblju pojačanih geopolitičkih napetosti.

Središnje banke kupovat će zlato i ove godine, procijenili su u WGC-u u prosincu.

Kina je u veljači kupovala zlato četvrti mjesec zaredom, pokazali su podaci središnje banke.

I srebro je osjetno poskupjelo u petak, za 0,5 posto, na 33,96 dolara za uncu. U gotovo istom postotku porasla je i cijena paladija, na 961,91 dolar. Platina je pak pojeftinila za 0,9 posto, na 985 dolara.

Sloveniju je pogodila obilna kiša, zbog čega je Slovenska agencija za okoliš (Arso) izdala narančasto upozorenje za vremenske uvjete za zapadne i središnje dijelove zemlje. Rijeke na zapadu i sjeverozapadu već rastu, a većina će danas dostići velike protoke. Gdje se mogu očekivati ​​poplave?
Iz Agencije za okoliš upozoravaju na obilne oborine koje mogu uzrokovati poplave i odrone.

Opasnost od klizišta odnosi se na cijelu Sloveniju i povećavat će se s količinom oborina, najavili su stručnjaci Geološkog zavoda Slovenije. Vlada je stoga na društvenoj mreži X pozvala građane da pripaze na promjene u okolišu, provjeravaju odvodnju i zaštite imovinu, prate vremenske prilike i pridržavaju se sigurnosnih preporuka. Nakon jučerašnjeg porasta rijeka većina ih je tijekom noći prolazno opadala, no ujutro su rijeke na zapadu i sjeverozapadu polako ponovno počele rasti.

Na zapadu uglavnom imaju velike pritoke, dok u Arsu ističu rijeke u slovenskoj Istri, Vipavu i njezine pritoke. Prema prognozama, rijeka Vipava počet će se izlijevati, a ako nastavi rasti, moguće su poplave u poslijepodnevnim i noćnim satima na subotu. Prema riječima mještana i posjetitelja, grad Vipava već sada izgleda poput Venecije.

U ostalim dijelovima zemlje rijeke većinom imaju srednje, a na sjeveroistoku niske protoke, javlja N1 Slovenija.

Gdje će se izlijevati rijeke?
Protoci će danas i u subotu porasti u većem dijelu zemlje, osim na istoku i jugoistoku. Za intenzivnih oborina pojedini bujični vodotoci mogu prolazno naglo porasti.

Rijeka Sava će se poslijepodne izliti u manjem dijelu srednjeg toka, a u noći i sutra i u donjem toku. Poplave mogu biti u slivovima Sore, Gradaščice, Kamniške Bistrice, Vipave, u slovenskoj Istri i u južnoj Sloveniji. Danas i sutra povećat će se poplavna područja na Ljubljanskom barju i kraškim poljima Notranjske i Dolenjske.

Rijeke u istočnoj i jugoistočnoj Sloveniji također će u subotu doseći velike protoke, predviđa Ars. Rijeka Krka počet će se izlijevati u noćnim satima, u početku u gornjem toku, a sutra tijekom dana i u donjem toku. Prema riječima hidrologa Andreja Goloba, ne očekuju se veći problemi s plavljenjem rijeka.

Najizraženije oborine danas će biti u zapadnoj i središnjoj Sloveniji. Ars očekuje između 40 i 80, a lokalno i oko 100 milimetara kiše.

Poplavit će i more
Iz Arsa prognoziraju porast razine mora i u večernjim satima između 20 i 23 sata, pri čemu će se u tom razdoblju razina mora podići i do 15 centimetara.

U subotu će uz večernju plimu biti i povišena razina mora.

Opasnost od lavina
Na slovenskim planinama ovog tjedna već je pao metar snijega, a u narednih nekoliko dana očekuje se još oko pola metra.

Na snazi je upozorenje na veliku opasnost od lavina.